Na platou ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske otkrivena je spomen – bista profesoru Predragu Gugi Lazareviću. Bistu su otkrili gradonačelnik Draško Stanivuković i kćerka profesora Lazarevića, Nadežda Lazarević Kovačević.

-Prof Lazarević je danas i zvanično postao bezvremenski, što je uvijek i bio. Stoji stameno i gleda u svoj grad i siguran sam da će gledati kako se on čvrsto i sigurno razvija – kazao je gradonačelnik.

Banja Luka je danas otkrivanjem ove biste, kako je istakao – otišla u budućnost, ali vezujući se za svoje korijene, one istinske Banjalučane koji su ostavili neizbrisiv trag.

-U ime Banje Luke i u svoj lično ime hvala porodici Lazarević koja vijekovima krasi i oblikuje naš grad i ovo je najmanje što smo mogli uraditi, ali opet sa porukom da se naša snaga, naša odvažnost da gradimo ovaj grad i idemo u budućnost mjeri po tome koliko se sjećamo najboljih među nama koliko ih i danas vidimo kao svjetionike i putokaz – poručio je gradonačelnik.

Kćerka profesora Lazarevića, Nadežda Lazarević Kovačević kazala je da je ovaj događaj za nju veoma emotivan.

-Sigurna sam da bi tata mogao da bira mjesto gdje bi bila bista postavljena, da bi to bilo uparvo ovdje ispred Narodnog pozorišta republike Srpske jer sva njegova široka interesovanja na neki način bila su sublimirana u toj oblasti teatrologije i to mu je bilo ne samo intresovanje, nego i velika ljubav – kazala je ona.

Istakla je da bistu uradio akademski vajar Stevan Čegar, dugogodišnji prijatelj profesora Lazarevića, još 1999. godine i to po njegovoj želji i da je ta bista sve donedavno bila u njihovoj kući, odnosno do usvajanja inicijative za podizanje spomen-biste.

Profesor Filološkog fakulteta u Banjoj Luci, Duško Pevulja, priređivač više knjiga Predraga Lazarevića i dobrog poznavaoca njegovog opusa, kazao je da je radostan što je danas otkrivena bista jednom od onih ljudi iz našeg grada, koji je obilježio drugu polovinu 20 vijeka radeći na brojnim poslovima u našem gradu kao profesor, jedno vrijeme kao upravnik Narodnog pozorišta i Narodne biblioteke „Petar Kočić“, čovjek koji je u posljednjim decenijma svog života u dramatičnim istorjiskim okolonostima devedesetih godina smatrajući da kao nacionalno orijentisan intelektualac nema pravo na ćutanje-  uključio se i u politiku i trag tog njegovo rada su dvije knjige pod naslovom „Bez prava na ćutanje“.

-Prilika je da se ovdje kaže da su neke ideje prof. Lazarevića iz tih knjiga i neka vrsta putokaza i nama danas ovdje – kazao je prof. Pevulja.

Kako je istakao, po svojim brojnim poslovima prof. Lazarević je jedna od najistaknutijih ličnosti ne samo našeg grada, nego našeg vremena.

-Priznat je duž čitavog nekadašnjeg  jugoslovenskog prostora, gdje je u književnosti, pozorišnoj umjetnosti, u nauci o književnosti ostavio znatan i zapažen trag – kazao je on.

Njegovo visoko preosveštenstva vladika pakračko-slavonski gospodin Jovan kazao je da je prof. Lazarević smatrao da je škola ta koja treba da objedini naš narod.

-Sam prof. Lazarević imao je duboke korijene, ali on sam je bio duboko ukorijenjen u svom gradu gdje je ostvario svoju glavnu pedagošku misao, a to je da smo dužni korijenima, ali da ne može opravdati te korijene ako iz njih ne izniknemo da zakrilimo čitav svijet i kosmos – poručio je vladika.

Inicijativu za postavljanje spomen – biste profesoru Lazareviću pokrenuo je, početkom ove godine, odbornik u Skupštini grada Banje Luke, Dragan Milanović koji je izrazio zadovoljstvo time što je uspješno okončana ova inicijativa.

-Početkom godine nastala je inicijativa za podizanje spomen-biste i to u Banskom dvoru, na mjestu gdje su prof. Lazarević i njegova porodica sačuvali jednu značajnu zbirku eksponata izmđeu dva rata iz perioda banovine. Tada smo dogovorili mjesto gdje bi on volio da se bista nalazi i evo danas uspješno realizovali tu inicijativu – kazao je Milanović.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić kazao je da je Gugo Lazarević obilježio nešto što je vezano za mnogo veći prostor od Banje Luke, a Banju Luku je posebno volio.

-U tom širem prostoru bio je rodonačelnik buđenja srpske ideje, koju su u to vrijeme budili kako Jovan Rašković, tako kasnije i Koljević, i Karadžić. Ono što je radio je uvijek bilo iskreno i svi smo se okoristili od te njegove iskrenosti – kazao je Stevandić.

Biografija prof. Predraga Guge Lazarevića

PREDRAG LAZAREVIĆ  rođen je28. maja 1929. godine u Banjaluci. U rodnom gradu se i upokojio  23. septembra 2014. godine. Bio je profesor, istoričar i teoretičar književnosti, književni, likovni i pozorišni kritičar. U rodnom gradu završio je četiri razreda osnovne i prvi razred gimnazije. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u izbjeglištvu u Beogradu, u Trećoj muškoj gimnaziji nastavlja školovanje i do okončanja rata (1945) završava još četiri razreda. Nakon povratka u Banjaluku, od 1945. do 1948. godine, okončava gimnazijsko školovanje. Cijeli radni vijek proveo je u Banjaluci. Bio je profesor Gimnazije (1954–1956) i Učiteljske škole (1956–1958), upravnik Narodnog pozorišta Bosanske Krajine (1958 – 1964), profesor na Pedagoškoj akademiji (1966–1989) te direktor Narodne i univerzitetske biblioteke „Petar Kočić“ (1989–1999).  Jedan je od pokretača banjalučkog časopisa za književnost i kulturu Putevi (1960) te pokretač i dugogodišnji urednik stručnog glasila Prilozi nastavi srpskohrvatskog jezika i književnosti (1966–1980). Bio je počasni doktor Univerziteta u Banjaluci, član Senata i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske (1996–1998). Bio je počasni doktor Univerziteta u Banjaluci i dobitnik uglednih književnih priznanja.