„Ko meni može da zabrani da koristim predsjednički helikopter? Ko može da mi zabrani da koristim avione, službena vozila predsjednika i Vlade Republike Srpske? Pa, sva narodna vlast je naša, a ja sam predsjednik SNSD-a koji je stub te vlasti, što znači da bez mene nema ni tog stuba. „Ko meni može da zabrani da koristim predsjednički helikopter? Ko može da mi zabrani da koristim avione, službena vozila predsjednika i Vlade Republike Srpske? Pa, sva narodna vlast je naša, a ja sam predsjednik SNSD-a koji je stub te vlasti, što znači da bez mene nema ni tog stuba.
Meni je narod, kao predsjedniku najjače izabrane stranke na izborima, dao mandat da budem predsjednik svim predsjednicima, kako premijeru Savi Miniću, tako i v.d. predsjednici Republike Ani Trišić-Babić, a i predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stevandiću i predsjednicima svih stranaka koji su sa SNSD-om u koaliciji.
Svi oni su to fino prihvatili i sve funkcioniše kao podmazano!“, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik za Javni TV servis.

„Jel’ onda važno ko će da plaća moje korišćenje aviona, helikoptera, vozila i povremenih boravaka u Palati Republike? Prvo, ja imam dovoljno novca da sve to platim iz svog džepa, al’ imam i neka prava kao bivši predsjednik Republike i aktuelni državnik.
U našoj pravnoj državi postoje ovlašćeni stručnjaci koji procjenjuju kada i na koji način moja zaštita treba da bude plaćena iz budžeta, a ne ja.
Da se samo mene pita, ja bi’ sve platio iz svog džepa, ali naši ljudi prosto kažu: predsjedniče, nema smisla, ti svaki dan žrtvuješ svoj politički život za naš narod, ti imaš pravo na službenu zaštitu, platićemo iz našeg džepa kad god ti treba avion, helikopter ili automobil za državničke posjete u Srpskoj ili gdje god drugdje bude trebalo!“, prepričao je Dodik.
„Naravno, tu su i naši patriotski orijentisani biznismeni koji su spremni da plate moja državnička putovanja, jer žele da očuvamo poslovni ambijent u Srpskoj koji sam ja mukom stvarao, u kome može da se normalno radi, bez kojekakvih birokratskih petljancija.

Sada ti ljudi šire svoje biznise polako, ali sigurno, pa ponekad žele da mi simbolično ukažu zahvalnost što sam napravio ozbiljnu državu za naš domaći biznis.
Ali, ja izbjegavam da mi oni bilo šta plaćaju, jer neću da ispadne da sam njihov dužnik, pa da me poslije dokoni smutljivci optužuju da sam prihvatio da mi ti biznismeni nešto plaćaju, kako bi’ im namjestio neki posao, tender ili tako nešto.

Nema toga kod mene, već samo čast, obraz, poštenje i odgovornost prema narodu! Oni koji to kod nas ne vide – nisu nimalo dobronamjerni: takvi samo formalno pripadaju našem narodu, a u stvari su se odrodili od nas, jer ne mogu da shvate da sam ja ovdje takoreći vrhovni komandant, kao predsjednik svih predsjednika u Srpskoj!

Jel’ to Ustavni sud Srpske zabranio? Nije. A sve što ustavom i zakonima nije zabranjeno, znači da mi je dozvoljeno!“, poručio je Dodik.

Tekst je satiričnog karaktera

autor: Slobodan Durmanović

Praznici su vrijeme radosti, okupljanja i bogate trpeze, ali često i period kada organizam trpi veći napor nego inače.

Obilni obroci, masna hrana, više slatkiša i neuobičajeni ritam ishrane lako mogu dovesti do povećanja težine, umora i osjećaja nadutosti. Iako je uživanje u prazničnoj hrani dio tradicije i zadovoljstva, važno je da ne zaboravimo na to da naš organizam ne “obraća pažnju na datum u kalendaru” i pronađemo mjeru i načine da sačuvamo zdravlje bez osjećaja odricanja.

Uz nekoliko savjeta koji mogu lako da se primene na dnevnom nivou možemo da očuvamo zdravlje tokom perioda punih trpeza i izbjegnemo prejedanje:

Ne preskačite obroke

Preskakanje doručka ili ručka često vodi ka preteranom jedenju kasnije tokom dana. Iako vam na prvi pogled ovo izgleda kao dobar način da smanjite količinu kalorija koje unosite, poješćete više hrane kada konačno sjednete da jedete. Tako da je važno da se i tokom neregularnih dana pridržavate svoje satnice obroka, barem to bilo približno.

“Ne zaboravite da jedete tri obroka dnevno, čak i ako je to manja užina umjesto obroka. Doručak je posebno važan, jer istraživanja pokazuju da oni koji doručkuju imaju tendenciju da unose manje kalorija tokom dana”, savjetuje dijetetičarka Sara Kigan, za Nebraska medicine.

“Zamislite skalu od 1 do 10, gdje je 1 glad, 10 potpuna zasićenost, a negde oko 7 potpuno zadovoljstvo. Procijenjujte sebe dok jedete i pokušajte da sačekate 10-20 minuta prije nego što se vratite po još neku slanu ili slatku poslasticu kako biste utvrdili da li ste zaista još uvijek gladni”, objašnjava Sara.

Jedite polako

U prazničnoj atmosferi često jedemo brzo, bez razmišljanja, što lako vodi ka prejedanju. Kada jedemo polako, dajemo tijelu vremena da pošalje mozgu signal sitosti. Brzo konzumiranje hrane može da dovede do toga da pojedemo više nego što nam je potrebno. Sporo i svjesno pristupanje obroku pomaže boljem varenju, smanjuje nadutost,  i omogućava nam da stvarno uživamo u onome što jedemo. Manji zalogaji, temeljno žvakanje i kratke pauze između čine razliku.

Minimizirajte ometanja

Studije pokazuju da ljudi koji jedu dok su ometani imaju veću vjerovatnoću da se prejedu. To je zato što ste manje svjesni signala sitosti svog tijela. Da biste to spriječili, jedite svjesno i minimizirajte ometanja poput televizije, telefona ili jedenja dok razgovarate sa porodicom ili prijateljima. Napravite pauzu od zabave da biste uživali u hrani.

Ograničite tečne kalorije

“Alkohol, gazirana pića i druga pića bogata kalorijama su rasprostranjena tokom praznika. Ova pića doprinose značajnoj količini šećera i praznih kalorija u vašoj ishrani, a da vas ne zasite, što može dovesti do povećanja telesne težine”, kaže dijetetičar.

Dovoljno se naspavajte

Nedostatak sna je prilično čest tokom praznika, a studije pokazuju da doprinosi prekomjernom gojenju. To je zato što oni koji ne spavaju dovoljno imaju tendenciju da budu gladniji, konzumiraju više kalorija i manje vježbaju. Da biste održali svoj metabolizam i prirodni cirkadijalni ritam, pobrinite se da spavate najmanje sedam sati tokom noći.

U današnjem društvu, u kojem su brak i dugoročne veze često smatrani normom, sve je više odraslih koji se odlučuju ostati singl, čak iako imaju mogućnosti za ljubavne odnose.

Dok je kod mladih ljudi to obično privremena faza, kod zrelih pojedinaca ova odluka može biti trajna.

Nezavisnost i sloboda
Jedan od najčešćih razloga zbog kojih mnogi zreli ljudi odlučuju ostati singl je želja za očuvanjem svoje nezavisnosti. Kada su već prošli kroz razne životne faze, brakovima i odnosima, mnogi shvate da im nije potrebno učešće druge osobe da bi se osjećali ispunjeno. Singl život pruža veliku slobodu da se donose odluke bez kompromisa, da se fokusiraju na vlastite interese, hobije i karijeru, te da se ne moraju prilagođavati nečijim očekivanjima.

Iskustva iz prošlih veza
Zreli ljudi često imaju bogato iskustvo u ljubavnim odnosima, bilo kroz brakove, dugoročne veze ili manje ozbiljne romanse. Neka od tih iskustava mogu biti teška, pa čak i traumatična, zbog čega mnogi od njih odustaju od ponovnog ulaska u vezu. Razvod, gubitak partnera, prevara ili jednostavno nesuglasice mogu ostaviti dubok trag na emocionalnom zdravlju.Prioriteti i životni ciljevi
Dok se mladim ljudima često čini da je ljubav i porodica najvažniji prioritet, zreli ljudi uvelike redefinišu svoje životne ciljeve. Mnogi od njih su postigli lični uspjeh, izgradili stabilne finansije i ostvarili društvene veze koje im donose zadovoljstvo