Connect with us

Politika

“PO TOM PITANJU SE NIJE URADILO NIŠTA”: Funkcioneri neće sebi da ograniče plate

Iako je Savjet ministara BiH prije skoro godinu dana zadužio Ministarstvo finansija i trezora da predloži izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH na način da kada se povećava plata radnicima ne povećava se imenovanim i izabranim zvaničnicima, do danas nije urađeno gotovo ništa.

“Po tom pitanju se ništa nije uradilo. Što se tiče zakona, on i dalje propisuje da imenovani i izabrani funkcioneri isto primaju kao državni službenici. Koeficijenti su i dalje fiksni i to je tako i ostalo, iako nije u redu”, rekao je Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH.

Naime, povod da Savjet ministara BiH zaduži Ministarstvo finansija i trezora BiH da izmijeni Zakon o platama i naknadama u institucijama BiH bio je to što je prilikom posljednjeg povećanja plata zaposlenima u institucijama BiH, ministar, recimo, dobio povećanje plate od 550 KM, član Predsjedništva BiH 650 KM, dok je obični radnik ili vojnik dobio povećanje od svega 80 ili 90 KM.

Kako bi se to spriječilo, Predsjedništvo BiH bilo je predložilo izmjene i dopune Zakona o platama u institucijama BiH i to na način da se plata radnika, službenika i onih koji imaju koeficijent manji od osam obračunava po osnovici od 600 KM, a izabranim i imenovanim zvaničnicima u iznosu od 535 KM.

Te izmjene zakona dobile su podršku u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, međutim, kao i nebrojeno puta do tada, sve je srušeno u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Najglasniji protiv toga tada su bili funkcioneri HDZ-a, a podržali su ih i delegati SNSD-a.

“Pokušaćemo to provući kroz kolektivni ugovor, gdje su komisije već formirane i imenovane. Moje neko iskustvo je da će to teško ići i da oni to neće htjeti prihvatiti”, rekao je Mirković za “Nezavisne novine”.

On ističe da je u “Službenom glasniku” 19. januara objavljena Odluka o imenovanju tima za pregovore o zaključenju kolektivnog ugovora u ime Savjeta ministara BiH te da je rok šest mjeseci da se to ispregovara i još dva mjeseca da se on zaključi.

Upravo pregovori u vezi sa kolektivnim ugovorom su jedan od razloga zbog kojih još Ministarstvo finansija i trezora BiH nije postupilo po zaduženju Savjeta ministara BiH.

Navodno, nakon zaduženja od strane Savjeta ministara BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH u aprilu 2023. godine formiralo je radnu grupu koja je počela da radi na izmjenama i dopunama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, ali sve je stalo na tome.

“Ministarstvu je tokom 2023. godine upućen određen broj inicijativa za izmjene i dopune zakona koje su uglavnom dolazile od sindikata, a u nekim situacijama od pojedinih institucija BiH. Ministarstvo trenutno analizira upućene inicijative”, navedeno je u jednom od odgovora Ministarstva finansija poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Kao razlog zbog kojeg još nije izmijenjen Zakon o platama i naknadama u institucijama BiH na način da se ograniči rast plata imenovanim i izabranim funkcionerima, Ministarstvo je navelo i to da je 20. decembra Savjet ministara BiH donio odluku o formiranju tima za pregovore sa sindikatima o zaključenju kolektivnog ugovora.

“Ministarstvo smatra da je tek po okončanju svih naprijed navedenih aktivnosti potrebno zauzeti konačan stav u vezi s donošenjem novog sistemskog zakona ili eventualnih izmjena i dopuna postojećeg”, navedeno je u odgovoru.

Related Topics:

Politika

Stupile NA SNAGU izmjene Izbornog zakona koje je NAMETNUO ŠMIT

Svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za viskog predstavnika u BiH, 26. marta ove godine, a koji su se odnosili na uvođenje novih tehnologija u izborni proces i davanja većih ovlaštenja Centralnoj izbornoj komisiji, stupili su na snagu.

Naime, kako je navedeno u odluci, Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.

“Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen članom 114. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, ili dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji uz izmjene i dopune”, navedeno je u odluci.

Izuzetno od ovih odredbi Šmit je odredio da članovi 76. do 81., članovi 84. do 105. i članovi 111. i 112. zakona će stupiti na snagu 19. aprila 2024. godine, pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na pitanja iz ovog stavka prije tog datuma.

To znači da su sve donesene odredbe Šmita stupile na snagu.

Šmit je odlukom odredio uvođenje “izbornih tehnologija” u proces glasanja, a to se odnosi na skenere, video nadzor na biralištima i elektronsku identifikaciju birača. Prije implementacije provešće se pilot projekat u deset opština za lokalne izbore koji će se provesti ove godine.

Odlukom je Šmit dao ovlasti CIK-u da imenuje predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi političkih stranaka biti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke. Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje opšinska izborna komisija, na prijedlog političkih subjekata.

Osim toga, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje. Šmit je tako nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu. Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju.

Svojim izmjenama, Šmit je zabranio glasanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ ČESTITAO DAN SLOBODE MEDIJA: Pritisak na novinare nedopustiv

Narodni poslanik Nebojša Drinić čestitao je Svjetski dan slobode medija novinarima, urednicima, udruženjima novinara i svim zaposlenima u medijima.

“Novinarstvo je plemenit poziv ako je ogledalo istine, profesionalnosti i objektivnosti i ima potencijala da bude bedem protiv zloupotrebe vlasti pomažući da se donesu i neprijatne istine”, rekao je Drinić

ističući da je cenzura grubo kršenje ljudskih prava, a pritisak na novinare nedopustiv.

Prema njegovim riječima profesionalni medijski radnici zaslužuju bolje uslove rada i veće plate.

“Kao poslanik u Narodnoj skupštini borio sam se protiv kriminalizacije klevete jer je sloboda izražavanja od suštinskog značaja za razvoj demokratskog društva”, zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

Dodik osudio napad u kojem je oštećena kuća POVRATNIČKE PORODICE

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osudio je napad u kojem je oštećena kuća povratničke porodice u Gacku i zatražio hitnu akciju u pronalasku počinioca.

Dodik je naveo da je tim povodom razgovarao sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske Sinišom Karanom.

“Zatražio sam hitnu akciju u pronalaženju napadača”, napisao je Dodik na mreži “X”.

Policija u Gacku izvršila je uviđaj na kući u mjestu Gračanica nakon što je vlasnik prijavio oštećenje prozorskog stakla i radi na utvrđivanju okolnosti koje su dovele to toga, saopštila je Policijska uprava Trebinje.

“Policijski službenici su utvrdili da je u kući u kojoj, prema riječima lica koje je prijavilo niko ne živi, oštećeno jedno prozorsko staklo upotrebom vatrenog oružja”, navodi se u policijskom saopštenju

Nastavi čitati

Aktuelno