Ratno stanje u Ukrajini i konflikt ove zemlje i Rusije nije smanjio spoljnotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine sa ovim državama, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Iz UIO BiH su “Nezavisnim” ustupili podatke u kojima se navodi da je tokom prošle godine u Ukrajinu izvezeno nešto više od 10 tona raznih proizvoda, ukupne vrijednosti 13,1 milion KM.

“U Rusiju je u isto vrijeme izvezeno oko devet tona proizvoda, koji su vrijedni 97 miliona KM”, piše u ovim podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Tokom 2021. godine u Ukrajinu je izvezeno proizvoda u vrijednosti 7,4 miliona KM, a u Rusiju za 102 miliona KM, dok je godinu ranije u Ukrajinu plasirano robe za 7,5 miliona KM, a u Rusiju 103 miliona.

Sa druge strane, tokom prošle godine iz Rusije je uvezeno proizvoda za 396 miliona KM, od čega 373 miliona iznosi uvoz mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija i mineralnog voska.

Ovi podaci pokazuju da je iz Ukrajine u 2022. godini došlo proizvoda za 32 miliona KM.

“Tokom 2021. godine iz Rusije je stiglo proizvoda za 269 miliona KM, a iz Ukrajine za nešto više od 32 miliona KM, dok je tokom 2020. godine iz Rusije došlo razne robe za 177 miliona KM, a iz Ukrajine za 18 miliona KM”, piše u podacima UIO BiH.

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Palama, rekao je za “Nezavisne” da nije iznenađen ovim podacima jer BiH nije uvela sankcije Rusiji.

“Sa druge strane, mi u Rusiju izvozimo uglavnom farmaceutske proizvode, a iz nje uvozimo naftu i naftne derivate. To je jedna struktura koju nije lako promijeniti, a i da to želimo promijeniti, naš izvoz bi bio više pogođen nego uvoz iz Rusije, jer bismo prosto morali naći drugi neki izvor za naftu. Trenutno ne postoji ekonomska logika koja bi nas natjerala da promijenimo taj šablon trgovine”, istakao je Đogo.

Dodao je da, što se tiče Ukrajine, ova zemlja je poprilično nebitan spoljnotrgovinski partner.

“Ovdje se govori o relativno malim vrijednostima uvoza i izvoza, te kad je mala baza, onda to nema objektivnog uticaja na trgovinu BiH”, kazao je Đogo.

Ekonomista Igor Gavran smatra da je pitanje koliko se količinski i strukturno izmijenila trgovina s Ukrajinom i Rusijom.

“Sankcije nama nisu prepreka, nego velika prilika koju, nažalost, ne koristimo skoro nikako. Iako su pojedini predstavnici BiH deklarativno podržavali odluke o sankcijama EU, meni nije poznato da je BiH ikada stvarno uvela i primijenila bilo kakve sankcije Ruskoj Federaciji i jedina prepreka rastu trgovine koju ja vidim su logistički problemi i ograničenja koja predstavlja transport preko EU i potreba zaobilaženja ratnih područja. S druge strane, Ukrajina je jako i interesantno tržište zbog ratne štete i potrebe za gotovo svim vrstama robe, pa je i to prilika da se naši izvoznici uključe u snabdijevanje, a u nekom idućem periodu i obnovu razrušenih područja”, zaključio je Gavran.