Connect with us

Društvo

Rat nije smanjio razmjenu BiH sa Ukrajinom i Rusijom

Ratno stanje u Ukrajini i konflikt ove zemlje i Rusije nije smanjio spoljnotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine sa ovim državama, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Iz UIO BiH su “Nezavisnim” ustupili podatke u kojima se navodi da je tokom prošle godine u Ukrajinu izvezeno nešto više od 10 tona raznih proizvoda, ukupne vrijednosti 13,1 milion KM.

“U Rusiju je u isto vrijeme izvezeno oko devet tona proizvoda, koji su vrijedni 97 miliona KM”, piše u ovim podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Tokom 2021. godine u Ukrajinu je izvezeno proizvoda u vrijednosti 7,4 miliona KM, a u Rusiju za 102 miliona KM, dok je godinu ranije u Ukrajinu plasirano robe za 7,5 miliona KM, a u Rusiju 103 miliona.

Sa druge strane, tokom prošle godine iz Rusije je uvezeno proizvoda za 396 miliona KM, od čega 373 miliona iznosi uvoz mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija i mineralnog voska.

Ovi podaci pokazuju da je iz Ukrajine u 2022. godini došlo proizvoda za 32 miliona KM.

“Tokom 2021. godine iz Rusije je stiglo proizvoda za 269 miliona KM, a iz Ukrajine za nešto više od 32 miliona KM, dok je tokom 2020. godine iz Rusije došlo razne robe za 177 miliona KM, a iz Ukrajine za 18 miliona KM”, piše u podacima UIO BiH.

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Palama, rekao je za “Nezavisne” da nije iznenađen ovim podacima jer BiH nije uvela sankcije Rusiji.

“Sa druge strane, mi u Rusiju izvozimo uglavnom farmaceutske proizvode, a iz nje uvozimo naftu i naftne derivate. To je jedna struktura koju nije lako promijeniti, a i da to želimo promijeniti, naš izvoz bi bio više pogođen nego uvoz iz Rusije, jer bismo prosto morali naći drugi neki izvor za naftu. Trenutno ne postoji ekonomska logika koja bi nas natjerala da promijenimo taj šablon trgovine”, istakao je Đogo.

Dodao je da, što se tiče Ukrajine, ova zemlja je poprilično nebitan spoljnotrgovinski partner.

“Ovdje se govori o relativno malim vrijednostima uvoza i izvoza, te kad je mala baza, onda to nema objektivnog uticaja na trgovinu BiH”, kazao je Đogo.

Ekonomista Igor Gavran smatra da je pitanje koliko se količinski i strukturno izmijenila trgovina s Ukrajinom i Rusijom.

“Sankcije nama nisu prepreka, nego velika prilika koju, nažalost, ne koristimo skoro nikako. Iako su pojedini predstavnici BiH deklarativno podržavali odluke o sankcijama EU, meni nije poznato da je BiH ikada stvarno uvela i primijenila bilo kakve sankcije Ruskoj Federaciji i jedina prepreka rastu trgovine koju ja vidim su logistički problemi i ograničenja koja predstavlja transport preko EU i potreba zaobilaženja ratnih područja. S druge strane, Ukrajina je jako i interesantno tržište zbog ratne štete i potrebe za gotovo svim vrstama robe, pa je i to prilika da se naši izvoznici uključe u snabdijevanje, a u nekom idućem periodu i obnovu razrušenih područja”, zaključio je Gavran.

Društvo

U UPOTREBI DO JANUARA 2025. Pogledajte koje novčanice se povlače iz upotrebe

Centralna banka BiH povlači iz opticaja novčanice konvertibilne marke (KM) apoena 10, 20, 50 i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine i prestaju biti sredstvo plaćanja od 1. januara naredne godine.

Iz opticaja se povlače novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 1998, apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2002, apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2007, apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2008, te apoen 50 KM sa godinom izdanja 2009, objavila je Centralna banka.

“Počev od 1. januara 2025. godine navedena izdanja novčanica KM prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i ne mogu se primati u prometu za podmirivanje bilo kakvih obaveza, te podliježu isključivo procesu zamjene kao novčanice povučene iz opticaja”, navedeno je u saopštenju Banke.

Zamjenu novčanica, nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja, u narednoj godini obavljaće komercijalne banke u BiH, a nakon isteka roka zamjene u komercijalnim bankama, zamjenu će obavljati Centralna banka BiH u roku od 10 godina, počev od 1. januara 2026. godine, zaključno sa 31. decembrom 2035. godine.

U opticaju ostaju novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM izdanja 2012, 2017, 2019. i 2024, kao i oba izdanja novčanica apoena 200 KM i na njih se ne odnosi proces povlačenja.

“Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM koja će ostati u opticaju imaju uspravnu mikrooptičku zaštitnu nit “Moušn” (Motion). Novčanice koje se povlače iz opticaja nemaju ovo zaštitno obilježje”, istaknuto je u saopštenju.

Povlačenjem navedenih novčanica povećaće se nivo kvaliteta novčanica u opticaju, jer će se novčanice koje budu povučene iz opticaja zamjenjivati novim novčanicama visokog kvaliteta.

“U opticaju će ostati samo novčanice koje posjeduju identičnu i unaprijeđenu zaštitu od krivotvorenja, što će olakšati provjeru autentičnosti za javnost, osoba koje obavljaju ručnu obradu novčanica, kao i na uređajima za prijem i obradu novčanica”, navedeno je u saopštenju.

Novčanice koje će se povlače, kao i one koje ostaju u opticaju, mogu se viđeti na veb-stranici Centralne banke.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nestabilno sa kišom i pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se u većini krajeva očekuje nestabilno vrijeme uz kišu i pljuskove sa grmljavinom, te dnevnom temperaturom vazduha do 17 stepeni Celzijusovih.

Ujutro i prije podne na jugu i zapadu biće oblačno sa kišom, u ostalim predjelima suvo, a na istoku toplije uz sunčane periode, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Tokom dana oblačnost će se proširiti ka istoku, pa će u drugom dijelu dana u većini krajeva biti nestabilno uz kišu i pljuskove sa grmljavinom, dok će na planinama padati susnježica i slab snijeg.

Temperatura vazduha biće od tri do devet, u višim predjelima nula, a dnevna od osam do 17, u višim krajevima tri stepena Celzijusova.

Duvaće slab do umjeren vjetar, većinom južnog i jugozapadnog, a na sjeveru zapadnog i sjeverozapadnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorloškog zavoda.

Temperatura vazduha izmjerena u 14.00 časov: Kalinovik i Čemerno sedam, Han Pijesak i Bihać devet, Gacko i Sarajevo 10, Sokolac, Kneževo i Rudo 11, Foča 12, Bileća, Zvornik, Srebrenica i Tuzla 13, Višegrad 14, Banjaluka, Doboj, Trebinje i Zenica 15, Novi Grad, Prijedor, Ribnik, Srbac, Bijeljina, Mrkonjić Grad i Livno 16, Šipovo, Bugojno i Mostar 17, Široki Brijeg 18 i Neum 19 stepeni Celzijusovih.

Srna

Nastavi čitati

Društvo

IMATE LI DOVOLJNO? Evo koliko novca je potrebno za potrošačku korpu u Republici Srpskoj

Sindikalna potrošačka korpa za mjesec mart 2024. godine iznosi 2.606,60 KM i prosječna plata je pokriva sa 53,48 odsto, saopšteno je i Saveza sindikata Republike Srpske.

Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za: prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.

“Porodice u Republici Srpskoj su najviše novca trošile na prehranu 1.182 KM. Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 650 KM, za prevoz 226 KM, nabavka odjeće i obuće koštala je 201 KM, dok je za tekuće održavanje domaćinstva u martu mjesecu bilo potrebno izdvojiti 145 KM”, sračunali su u Savezu sindikata.

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u martu mjesecu 2024. godine iznosi 1.394 KM i veća je za 2,00 KM u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u februaru mjesecu, ranije je objavio Republički zavod za statistiku.

“Najviša prosječna plata u Republici Srpskoj u martu mjesecu 2024. godine isplaćena je u oblasti finansijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosi 1.855 KM, a najnižu prosječnu isplaćenu platu dobili su radnici u građevinarstvu u iznosu od 1.097 KM. Niske prosječne plate u martu mjesecu 2024. godine primili su radnici zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 1.153 KM, oblasti saobraćaja i skladištenja 1.148 KM, te prerađivačkoj industriji u iznosu od 1.186 KM”, navodi se u statistici.

Nastavi čitati

Aktuelno