Connect with us

Društvo

SKUPLJE PLAĆAMO VODU KOJU UVOZIMO, nego što naplaćujemo onu koju izvozimo!

Sa 9.460 kubnih metara pitke vode po stanovniku, BiH zauzima prvo mjesto u regiji, a sedmo u Evropi.

Ali ovaj, kao ni podaci da širom države postoji više stotina izvora prirodne, ali i mineralne vode, nisu dovoljni da BiH izvozi mnogo veće količine ove dragocjene tečnosti (neki je zovu i naftom 21. vijeka) nego što uvozi.

Ono što u ovoj priči još više upada u oči jeste i to da je BiH mnogo skuplje plaćala uvezenu pitku vodu nego što je naplaćivala vlastitu izvezenu.
U prilog ovim činjenicama govore podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prema kojima je BiH u 2023. godini uvezla više od 60 miliona kilograma vode, za šta je plaćeno 34,8 miliona KM. Voda je uvožena iz osam država: Srbije, Hrvatske, Slovenije, Saudijske Arabije, Turske, Francuske, Mađarske i Belgije.

Više od polovine pitke vode uvezeno je iz Srbije, a onda slijede Hrvatska i Slovenija. Najveći uvoznik je kompanija “Sarajevski kiseljak” sa 10,1 milion KM, a zatim “Old-Gold Komerc” iz Bijeljine sa 9,6 miliona KM.

Sa druge strane, BiH je u prošloj godini vodu izvezla u 18 država: Srbija, Hrvatska, Crna Gora, SAD, Italija, Nizozemska, Australija, Njemačka, Turska, Švedska, Namibija, UAE, Austrija, Saudijska Arabija, Švajcarska, Sjeverna Makedonija, Velika Britanija i Katar. Izvezeno je 49,34 miliona kilograma pitke vode, ali je to naplaćeno svega 7,4 miliona KM.

Gotovo kompletna količina izvezene pitke vode u prošloj godini otišla je u Hrvatsku, a najveći izvoznik ponovo je “Sarajevski kiseljak”.

Zašto su razlike u cijenama uvoza i izvoza ovakve i gdje BiH griješi u ovoj priči?

“Prvi problem sa kojim se suočavaju naši proizvođači i naša privreda jeste u činjenici da imamo manji broj proizvođača i manji obim proizvodnje. A čim je tako, veći su troškovi proizvodnje po jedinici proizvoda, a kad imate veće troškove, onda je prodajna cijena koju formira tržište manja. Mi kao mali proizvođači ne možemo da utičemo na tu tržišnu cijenu, nego je jednostavno prihvatamo i s obzirom na to da je ta razlika između tržišne cijene, prodajne cijene i troškova proizvodnje mala, zarađuje se malo. Ovi proizvođači iz okruženja, Srbija, Hrvatska su mnogo jači i proizvode veće količine proizvoda, i čim je obim proizvodnje veći, onda su njihovi fiksni troškovi niži, a zarada mnogo veća”, pojašnjava ekonomista Milenko Stanić.

Kaže i da, pored obima proizvodnje, veliku razliku između BiH i konkurenata prave i podsticaji koje drugi izdvajaju za njihovu privredu.

“Ne mora direktno da se daje proizvođačima vode, ali se to radi i u poreskom sistemu, monetarnom sistemu. Dakle, država u većoj mjeri stoji iza svojih izvoznika nego što je to kod nas”, naglašava Stanić, koji kao jedan od razloga što BiH u ovoj priči kaska za ostalima ističe i promociju proizvoda, koja većim proizvođačima omogućava saradnju sa najvećim svjetskim trgovačkim lancima.

Upravo zato, smatra, u BiH vrijedi pravilo da se “više uvozi brend, nego proizvod”.

“Sa svim proizvodima je tako, ne samo sa vodom. Kupci cijene brendirane proizvode. Mnogo pažnje se mora posvetiti promociji, kao i distributivnim lancima. Naši proizvođači nemaju sredstava, mogućnosti, ali ni znanja da na takvim promocijama poboljšaju status, tako da ne grade brend”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.

Na pitanje da li to znači da BiH ne zna da iskoristi svoj potencijal, Stanić prvo ističe da tog potencijala, posebno kada je u pitanju voda, BiH ima napretek.

“Mi ne zaostajemo za izvorima vode, ali je iskorišćeno vrlo malo toga. Ja znam nekoliko proizvođača koji su krenuli sa tom pričom, ali jednostavno nisu mogli opstati, nisu imali sredstava, niti su s tako malim cijenama mogli konkurisati ovim brendiranim proizvodima, a nisu imali ni adekvatnu podršku države kao neko ko je tek ušao u posao. To je, dakle, čitav jedan sistem”, podsjeća Stanić.

A pored nekonkurentnosti domaće privrede i lošeg poslovnog okruženja, problem je, prema riječima struke, i to što dio stranih turista koji posjećuju BiH više traži uvozne, a ne bh. brendove. Ali, ni tu nije kraj problemima.

“Najveći razlog su domaći potrošači, odnosno dio njih koji autodestruktivno bira strane brendove i daje prednost uvoznoj vodi u odnosu na domaću. To je više tema za psihologe i psihijatre nego za ekonomiste i to je problem koji je najteže riješiti”, kategoričan je ekonomista Igor Gavran.

Privrednici i proizvođači već odavno traže da država na neki način pomogne, jer smatraju da kvalitetom i cijenom i te kako mogu biti konkurencija uvoznom lobiju.

Društvo

KOD PSIHOLOGA BEZ UPUTNICE! Vaša Vlada misli na Vas!

Usluge zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja na primarnom nivou, odnosno pri domovima zdravlja, osiguranicima u Republici Srpskoj od sada su dostupne bez uputnice, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Objasnili su da je ova novina omogućena zahvaljujući izmjenama Pravilnika o postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj, kojim je precizirano i važenje uputnica po nivoima zdravstvene zaštite.

– Pojednostavljenje ove procedure dodatno skraćuje put do stručne pomoći u trenucima kada su brza reakcija i podrška ključni za pacijente, a rasterećuju se i porodični ljekari i smanjuju gužve u ambulantama porodične medicine. Odlazak na ove preglede bez prethodne uputnice porodičnog doktora smanjuje se i stigmatizacija, sprečava pogoršanje mentalnog stanja i omogućava pravovremeno započinjanje sa terapijom, što direktno vodi ka boljim ishodima liječenja – navodi se u saopštenju.

Produžen rok važenja uputnica

Osim ove novine, produžen je rok važenja uputnica za usluge na primarnom nivou u domovima zdravlja, poput RTG snimanja, laboratorijske dijagnostike, mamografije ili ultrazvuka, sa dosadašnjih 30 na 90 dana. Međutim, ukoliko se uputnica za radiološku dijagnostiku izdaje za sekundarni ili tercijarni nivo (bolnice i UKC RS), ona važi 180 dana.

Izmjenama Pravilnika definisano je da 24 časa važi uputnica za bolničko liječenje-hitni prijem, interna bolnička uputnica, uputnica za bolnički smještaj kao i međubolnička uputnica za bolničko liječenje.

Uputnica za bolničko liječenje, ukoliko nije riječ o hitnom prijemu (elektivni prijem), važi 30 dana, dok uputnice za konzilijum i hemioterapiju važe 90 dana.

– Kada je reč o specijalističko-konsultativnoj zaštiti (uputnice za specijaliste u bolnicama, UKC RS ili privatnim ustanovama sa ugovorom sa FZO), uputnica i dalje važi 180 dana, što se odnosi na ukupno 11 specijalističkih oblasti. Isti rok od 180 dana važi i za medicinsku rehabilitaciju, dok uputnica za dijalizni tretman i dalje važi 12 mjeseci – navode iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.

Izbacivanje papirnih uputnica

Kada je riječ o uputnicama za usluge radiološke dijagnostike – magnetna rezonanca (MR) i kompjuterizovana tomografija (KT), one i dalje važe 180 dana.

– Napominjemo da se uputnice za MR i KT izdaju u elektronskom obliku, a osiguranik sa sobom nosi potvrdu sa informacijom o datumu i vremenu pregleda, kao i nazivom zdravstvene ustanove u kojoj je pregled zakazan, radi podsjećanja na termin – navodi se u saopštenju.

Namjera Fonda je, kako navode, da u narednom periodu u potpunosti izbaci papirne uputnice iz upotrebe i da se sa elektronskom zdravstvenom karticom ostvaruju prava, kao što je slučaj sa elektronskim uputnicama za lijekove na recept, ali i MR i KT.

– Cilj je da se potpunom digitalizacijom zdravstvenog sistema olakša put ostvarivanja prava, a za sva pitanja u vezi sa ostvarivanjem prava iz zdravstvenog osiguranja osiguranici mogu da pozovu i besplatni info broj 0800 5 08 08. Provjerena informacija štiti pravo osiguranih lica i zato je važno da osiguranici koriste sve uspostavljene alate informisanja u cilju efikasnije zdravstvene zaštite – dodali su iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS.

Nastavi čitati

Društvo

ZAKON POSTOJI SAMO NA PAPIRU! Čak 92 odsto trgovina bez pardona PRODAJE PIĆE maloljetnicima!

Čak 92 odsto trgovina obuhvaćenih novim, sveobuhvatnim istraživanjem “Tajni kupac”, koje je sproveo Centar za edukaciju mladih iz Travnika, spremno je da proda alkoholna pića maloljetnim licima, uprkos jasnoj zakonskoj zabrani.

Podaci prikupljeni sa terena tokom 2026. godine pokazuju konstantan i zabrinjavajući rast ovog negativnog trenda u posljednje tri godine.

Prema zvaničnim podacima istraživanja, učešće u ovoj akciji monitoringa uzela su dva maloljetna volontera uzrasta od 12 do 16 godina. Oni su u ulozi “tajnih kupaca” testirali odgovornost trgovaca i poštovanje zakonskih propisa u deset gradova širom BiH, na uzorku od ukupno 100 trgovina.

Upoređivanjem podataka kroz trogodišnji period, vidljiv je konstantan pad odgovornosti prodavaca. Tokom 2024. godine procenat uspješne kupovine alkohola od strane maloljetnika iznosio je 82 odsto, odnosno u 82 od 100 objekata, da bi u 2025. godini taj broj porastao na 90 odsto. Najnoviji rezultati iz 2026. godine dostigli su kritičnih 92 odsto, što predstavlja rast od deset postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu.

Posmatrano po gradovima, situacija je najkritičnija u Sarajevu, Mostaru, Doboju i Vitezu, gdje je zabilježen maksimalan i poražavajući procenat od 100 odsto prolaznosti. Slijede Banjaluka, Tuzla, Jajce i Bugojno sa 90 odsto, dok su stope od 80 odsto registrovane u Travniku i Zenici.

Iz Centra za edukaciju mladih upozoravaju da je zaštita djece zajednička obaveza i apeluju na hitno preduzimanje četiri ključne mjere.

Prva mjera odnosi se na intenziviranje inspekcijskog nadzora kroz provođenje redovnih i nenajavljenih kontrola u maloprodajnim objektima širom BiH. Druga stavka podrazumijeva strože sankcije i dosljedno kažnjavanje trgovaca i pravnih lica koja prodaju alkohol maloljetnicima. Kao treći korak navodi se obavezna edukacija trgovačkog osoblja o zakonskim obavezama i štetnim posljedicama po zdravlje mladih. Na kraju, apeluje se i na podizanje društvene svijesti kako bi se razbila ukorijenjena tradicija i mitovi koji tolerišu rani kontakt djece sa alkoholom.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno, u Hercegovini sunčanije

U Republici Srpskoj očekuje se umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

Od sredine dana prema večernjim časovima lokalno može pasti malo kiše u istočnim i sjeveroistočnim područjima. U Hercegovini će biti znatno sunčanije, uz umjerenu oblačnost.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se većinom između 2 i 8, na jugu od 9 do 14 stepeni, dok će najviša dnevna temperatura vazduha iznositi uglavnom između 12 i 18, na jugu do 22 stepena Celzijusa.

Nastavi čitati

Aktuelno