Connect with us

Društvo

SKUPLJE PLAĆAMO VODU KOJU UVOZIMO, nego što naplaćujemo onu koju izvozimo!

Sa 9.460 kubnih metara pitke vode po stanovniku, BiH zauzima prvo mjesto u regiji, a sedmo u Evropi.

Ali ovaj, kao ni podaci da širom države postoji više stotina izvora prirodne, ali i mineralne vode, nisu dovoljni da BiH izvozi mnogo veće količine ove dragocjene tečnosti (neki je zovu i naftom 21. vijeka) nego što uvozi.

Ono što u ovoj priči još više upada u oči jeste i to da je BiH mnogo skuplje plaćala uvezenu pitku vodu nego što je naplaćivala vlastitu izvezenu.
U prilog ovim činjenicama govore podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prema kojima je BiH u 2023. godini uvezla više od 60 miliona kilograma vode, za šta je plaćeno 34,8 miliona KM. Voda je uvožena iz osam država: Srbije, Hrvatske, Slovenije, Saudijske Arabije, Turske, Francuske, Mađarske i Belgije.

Više od polovine pitke vode uvezeno je iz Srbije, a onda slijede Hrvatska i Slovenija. Najveći uvoznik je kompanija “Sarajevski kiseljak” sa 10,1 milion KM, a zatim “Old-Gold Komerc” iz Bijeljine sa 9,6 miliona KM.

Sa druge strane, BiH je u prošloj godini vodu izvezla u 18 država: Srbija, Hrvatska, Crna Gora, SAD, Italija, Nizozemska, Australija, Njemačka, Turska, Švedska, Namibija, UAE, Austrija, Saudijska Arabija, Švajcarska, Sjeverna Makedonija, Velika Britanija i Katar. Izvezeno je 49,34 miliona kilograma pitke vode, ali je to naplaćeno svega 7,4 miliona KM.

Gotovo kompletna količina izvezene pitke vode u prošloj godini otišla je u Hrvatsku, a najveći izvoznik ponovo je “Sarajevski kiseljak”.

Zašto su razlike u cijenama uvoza i izvoza ovakve i gdje BiH griješi u ovoj priči?

“Prvi problem sa kojim se suočavaju naši proizvođači i naša privreda jeste u činjenici da imamo manji broj proizvođača i manji obim proizvodnje. A čim je tako, veći su troškovi proizvodnje po jedinici proizvoda, a kad imate veće troškove, onda je prodajna cijena koju formira tržište manja. Mi kao mali proizvođači ne možemo da utičemo na tu tržišnu cijenu, nego je jednostavno prihvatamo i s obzirom na to da je ta razlika između tržišne cijene, prodajne cijene i troškova proizvodnje mala, zarađuje se malo. Ovi proizvođači iz okruženja, Srbija, Hrvatska su mnogo jači i proizvode veće količine proizvoda, i čim je obim proizvodnje veći, onda su njihovi fiksni troškovi niži, a zarada mnogo veća”, pojašnjava ekonomista Milenko Stanić.

Kaže i da, pored obima proizvodnje, veliku razliku između BiH i konkurenata prave i podsticaji koje drugi izdvajaju za njihovu privredu.

“Ne mora direktno da se daje proizvođačima vode, ali se to radi i u poreskom sistemu, monetarnom sistemu. Dakle, država u većoj mjeri stoji iza svojih izvoznika nego što je to kod nas”, naglašava Stanić, koji kao jedan od razloga što BiH u ovoj priči kaska za ostalima ističe i promociju proizvoda, koja većim proizvođačima omogućava saradnju sa najvećim svjetskim trgovačkim lancima.

Upravo zato, smatra, u BiH vrijedi pravilo da se “više uvozi brend, nego proizvod”.

“Sa svim proizvodima je tako, ne samo sa vodom. Kupci cijene brendirane proizvode. Mnogo pažnje se mora posvetiti promociji, kao i distributivnim lancima. Naši proizvođači nemaju sredstava, mogućnosti, ali ni znanja da na takvim promocijama poboljšaju status, tako da ne grade brend”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.

Na pitanje da li to znači da BiH ne zna da iskoristi svoj potencijal, Stanić prvo ističe da tog potencijala, posebno kada je u pitanju voda, BiH ima napretek.

“Mi ne zaostajemo za izvorima vode, ali je iskorišćeno vrlo malo toga. Ja znam nekoliko proizvođača koji su krenuli sa tom pričom, ali jednostavno nisu mogli opstati, nisu imali sredstava, niti su s tako malim cijenama mogli konkurisati ovim brendiranim proizvodima, a nisu imali ni adekvatnu podršku države kao neko ko je tek ušao u posao. To je, dakle, čitav jedan sistem”, podsjeća Stanić.

A pored nekonkurentnosti domaće privrede i lošeg poslovnog okruženja, problem je, prema riječima struke, i to što dio stranih turista koji posjećuju BiH više traži uvozne, a ne bh. brendove. Ali, ni tu nije kraj problemima.

“Najveći razlog su domaći potrošači, odnosno dio njih koji autodestruktivno bira strane brendove i daje prednost uvoznoj vodi u odnosu na domaću. To je više tema za psihologe i psihijatre nego za ekonomiste i to je problem koji je najteže riješiti”, kategoričan je ekonomista Igor Gavran.

Privrednici i proizvođači već odavno traže da država na neki način pomogne, jer smatraju da kvalitetom i cijenom i te kako mogu biti konkurencija uvoznom lobiju.

Društvo

KRIZA U JAVNIM SERVISIMA: BHRT gasi 15 emisija, FTV se obratio pismom

Usljed krize javnih servisa Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) danas ukida 15 emisija iz svog programa, a neke emisije će biti skraćene.

Na listi 15 emisija koje se ukidaju su “Jedan”, “Odbrojavanje”, “Putevi zdravlja”, “Nova avantura”, domaći dokumentarni program, “Propuh”, “Thinking Box”, “Art Depo”, “Moja zemlja”, “DVS – Filmski festival u Kanu”, “Identiteti”, “Global”, “Konačno petak sa Majom Miralem”, “Inbox”, “Trend” dok će emisija “Jutro za sve” trajati dva umjesto tri sata.

Federalna televizija je uputila novi poziv BHRT-u, u kojem od njih traže zakonsko postupanje i Poslodavni odbor FTV-a je ponudio rješenje za koje tvrde da će spasiti oba javna emitera.

“S tim u vezi bismo, prethodito potpisivanju ugovora, uspostavili bankovni račun s trajnim nalogom, gdje bi po automatizmu BHRT-u od strane Elektroprivrede BiH i dalje Radio-televizije Federacije BiH stizao pripadajući procenat RTV takse kako ga je zakon definisao, dok bi nakon potpisa ugovora Radio-televizija Federacije BiH promptno uplaćivala iznose za redovne mjesečne tehničke usluge BHRT-u, uz dodatni iznos mjesečne rate po osnovu nastalog duga za tehničke usluge u proteklih pet mjeseci od kada je naplata RTV takse prekinuta”, naveli su.

Istakli su kako bi redovnost uplata iz tri opisana osnova svakomjesečno na računu BHRT donijela 1,8 miliona KM.

“Posljednji nemili događaj s gašenjem signala Radio-televizije Federacije BiH od strane BHRT-a pokazali su koliko se štete može nanijeti jednostranim radnjama i vjerujemo da je Uprava BHRT-a izvukla pouku da je sve odnose moguće riješiti jedino kroz suradnju, uvažavanje i povjerenje, ali samo temeljem postojećih zakonskih propisa koji su, kada je u pitanju raspodjela RTV takse, potpuno precizni. Čekamo vaš pisani odgovor i poziv na zajednički sastanak najkasnije iduće sedmice da bi finalizirali gore opisane detalje i spasili naše kuće i radnike potpisivanjem ugovora u skladu sa zakonom, član 18. Zakona o javnom sistemu BiH i član 57. Zakona o Radio-televiziji Federacije Bosne i Hercegovine”, istakli su iz FTV-a, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Društvo

ZNATE LI ŠTA JE NAJVEĆI GRIJEH po riječima PATRIJARHA PAVLA?

Patrijarh Pavle već 15 godina nije među nama, a u našim srcima i dalje odzvanjaju njegove blage, ali britke riječi koje su nekad utjeha i lijpoek, a nekad dobra lekcija.

Ovo su samo neki od mudrih citata patrijarha Pavla.

– Sujeta je jedna gordost, najveći srpski greh. Kada se ona dogodi onda dolazi do svađe, netrpeljivosti. Kad se javi sujeta tu nema ni vere ni ljubavi.

– Nije nesreća što mi imamo suprotna gledišta, jer se stvar mora sagledati sa više strana. Ali često kod nas dolazi do onog što nije razlika u mišljenju. Toga se moramo osloboditi. Ako budemo tolerantniji, onda ćemo moći da shvatimo i to gledište drugoga. Ne da ga usvojimo ako nije dobro, ali da ga shvatimo da ne dođe do mržnje i ovog što nas cepa i deli.

– Kada bi se svi držali ljubavi, ova zemlja bi bila raj. Ali kad bi se svi držali bar onog što je malo manje od ljubavi – jer, ljubav je veza savršenstva – kada bi se makar držali principa „što želite sebi, to činite drugima; što ne želite sebi, to ne činite drugima“, onda bi zemlja, ako ne bi postala baš raj, bila blizu raja.

– Moral nije „ne treba“ ili „ne sme se“. Moral je „neću“. Nije vrlina ne grešiti, nego moći, a ne hteti grešiti. Ljubav je najviša vrlina. Sve što čovek deli sa drugima smanjuje se, osim ljubavi. Što je više dajete, više je imate.

– Ne zaboravimo nikada da je zlo uvek kratkog veka i samo naizgled uspešno i blistavo. Zato na zlu, lukavstvu, prevari, ne treba zasnivati ništa, pogotovo ne život.

– Bog nas je stvorio ljudima i traži od nas da to i budemo. Nema takvih vremena u kojima to ne bi mogli biti i ne bi bili dužni da to budemo. Nije važno ko odakle potiče, nego u šta izraste.

– Obavezni smo i u najtežoj situaciji da postupamo kao ljudi i nema tog interesa, ni nacionalnog ni pojedinačnog, koji bi nam mogao biti izgovor da budemo neljudi. Proći će sve, ali duša, obraz i ono što je dobro ostaje zauvek.

– Prava ljubav je jedino kada ljubav ne traži svoje. Kada voliš nekog bez ikakve logike. To je i prava sloboda.

– Porodicu smatram osnovom ljudske zajednice i nezamenjivom za duhovni razvoj čoveka. U porodici se čuva vera predaka, drži se do osnovnih duhovnih vrednosti, koje nas vode kroz život; porodica je izvor ljubavi, u njoj se učimo dužnosti, žrtvovanju, zajedničkom podnošenju nevolja, kao i podeli radosti. Porodica nam stvara osećanje da smo zajedno u svemu i kad odemo iz svojih kuća, kuda nas život vodi. Porodica je „mala crkva“. Njenih svetinja i običaja ko se drži, taj ne može zalutati u ovom otuđenom, ispražnjenom, posuvraćenom svetu!

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo kiša, pljusko i GRMLJAVINA

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, a najviša temperetura vazduha biće do 27 stepeni Celzijusovih.

Ujutro i prije podne biće promjenljivo uz smjenu sunčanih i oblačnih perioda, na jugu i istoku pretežno sunčano, a uz rijeke i po kotlinama biće magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Od sredine dana kiša i pljuskovi sa grmljavinom javiće se uglavnom na jugu i jugozapadu, dok na sjeveru ostaje pretežno suvo sa sunčanim intervalima.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 15, u višim predjelima od šest stepeni, a dnevna od 22 na jugu i jugozapadu do 27 na sjeveru, u višim krajevima od 16 stepeni Celzijsuvih.
Duvaće slab vjetar, istočnog i jugoistočnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno