Connect with us

Svijet

SPASIOCI NAJAVILI KRAJ POTRAGE U Turskoj i Siriji stradalo više od 45.000 ljudi, nade za pronalaskom živih sve manje

Spasilački napori u Turskoj privode se kraju, gotovo dvije sedmice nakon što se dogodila najsmrtonosnija katastrofa u novijoj istoriji zemlje, a mnogi se mole samo za tijela kako bi mogli oplakati bližnje.

Biste li se molili da se pronađe tijelo? Mi to činimo kako bismo predali tijelo porodici, rekao je vozač buldožera Akin Bozkurt dok je njegov buldožer uklanjao dijelove ruševine uništene zgrade u gradu Kahramanmarašu.

– Izvadite tijelo ispod tona ruševina. Porodice čekaju s nadom. Oni žele imati ceremoniju ukopa. Oni žele grob – dodao je Bozkurt.

Potrage završavaju večeras
Načelnik turske uprave za katastrofe i hitne slučajeve (AFAD) Junus Sezer objavio je da će potraga i spasavanje uglavnom završiti večeras.

Više od 46.000 ljudi poginulo je nakon što je zemljotres pogodio Tursku i Siriju 6. februara. Očekuje se da će broj žrtava porasti jer se sada zna da je oko 345.000 stanova u Turskoj uništeno, a mnogi se još vode kao nestali.

Ni Turska ni Sirija nisu objavile koliko se ljudi još vodi kao nestalo nakon potresa.

U jednom od posljednjih pokušaja izvlačenja ljudi, 12 dana nakon potresa, timovi su rukama čistili ruševine u Antakji. Psi tragači i termalne kamere otkrili su znakove života kod dvoje ljudi, rekli su spasioci, ali nešto iza ponoći, osam sati nakon operacije, timovi su prekinuli spasavanje.

Pokušali spasiti peteročlanu porodicu

Niko nije živ. Mislim da više nema ljudi koje možemo spasti – rekao je Mujdat Erdoan, član AFAD-a.

Spasioci iz Kirgistana pokušali su spasiti sirijsku peteročlanu porodicu iz ruševina zgrade u Antakji na jugu Turske. Troje ljudi, uključujući i dijete, spašeno je. Majka i otac su preživjeli, no dijete je kasnije umrlo od dehidracije, rekao je spasilački tim. Starija sestra i blizanac nisu preživjeli potres.

– Čuli smo povike dok smo kopali. Kad pronađemo ljude koji su živi, uvijek smo sretni – rekao je za Rojters Ataj Osmanov, član spasilačkog tima.

Deset vozila hitne pomoći čekalo je u obližnjoj ulici koja je bila blokirana za saobraćaj kako bi se omogućila spasilačka akcija.

Spasioci su tražili potpunu tišinu dok su se timovi penjali na vrh ruševine zgrade u kojoj je porodica pronađena kako bi osluškivali zvukove pomoću elektroničkog detektora. Dok su se spasilački napori nastavljali, jedan je radnik povikao u ruševine: Duboko udahni ako čuješ moj glas!

26 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko 26 miliona ljudi širom Turske i Sirije treba humanitarnu pomoć. U Siriji, koja je prijavila više od 5.800 smrtnih slučajeva, Svjetski program za hranu (WFP) rekao je da vlasti na sjeverozapadu zemlje blokiraju pristup tom području.

Većina žrtava u Siriji nalazi se na sjeverozapadu, području koje kontroliraju pobunjenici u ratu sa snagama lojalnim predsjedniku Bašaru al-Asadu, prenosi Avaz.

– Vrijeme ističe, a nama nestaje novca. Naša operacija košta oko 50 miliona dolara mjesečno, tako da, osim ako Evropa ne želi novi talas izbjeglica, trebamo dobiti potrebnu podršku – rekao je direktor WFP-a David Beaslej.

Hiljade Sirijaca koji su potražili utočište u Turskoj od rata vratile su se u svoje domove u ratnoj zoni, barem za sada.

Svijet

Cijene nafte u padu: NAJNIŽI nivo u proteklih 15 mjeseci

Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale na najniži nivo u proteklih 15 mjeseci usljed zabrinutosti da bi kriza u globalnom bankarskom sektoru mogla dovesti do recesije i smanjenja potražnje za gorivom.

U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora pala za 14 centi na 72,83 dolara po barelu.

U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte manja za 28 centi i iznosi 66,46 dolara po barelu.

Nešto ranije su obje vrste nafte pale za oko tri dolara na iznose najmanje od decembra 2021. godine.

Pad cijene nafte desio se uprkos dogovoru u kojem se najveća švajcarska banka “UBS” saglasila da kupi banku “Kredit svis” u nastojanju da je spasi od propasti.

Nastavi čitati

Svijet

Novi zemljotres u Turskoj

Zemljotres jačine 4,3 stepeni Rihetrove skale danas je pogodio Tursku u 12 sati i 25 minuta po lokalnom vremenu.

Epicentar je zabilježen 29 kilometara južno od Goksuna u Kahramanmarašu, na dubini od pet kilometra.

Zemljotres se dogodio dok se Truska i Sirija suočavaju s posljedicama razornih zemljotresa od 6. februara, u kojem je poginulo više od 47.900 osoba.

Nastavi čitati

Svijet

Detalji naloga za hapšenje Putina i ruske komesarke za dječija prava

Pretpretresno vijeće 2 Međunarodnog krivičnog suda odlučilo je izdati dva naloga za hapšenje i to protiv Vladimira Vladimiroviča Putina, predsjednika Rusije, i protiv Marije Aleksejevne Lvove-Belove, ruske komesarke za dječija prava u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije.

– Danas, 17. marta 2023. Međunarodni krivični sud izdao je dva naloga za hapšenje u situaciji u Ukrajini za Vladimirom Putinom, predsjednikom Ruske Federacije, i za Mariel Vobelava, sekretarkom ruskog predsjednika za prava djeteta.

Za navodne ratne zločine deportacije djece sa ukrajinskih okupiranih teritorija u Rusku Federaciju. Međunarodnim pravom je zabranjeno okupiranim silama da prebacuju civile sa teritorije na kojoj žive na druge teritorije. Djeca uživaju posebnu zaštitu prema Ženevskoj konvenciji.

Sadržaj je tajan kako bi se zaštitile žrtve. MKS pridaje veliki značaj zaštiti žrtava, posebno djece. Ipak, sudije vijeća koje se bavi ovim predmetom odlučile su da u interesu pravde i da spriječe činjenje budućih krivičnih djela javno objavljuju postojanje naloga.

Ovo je važan momenat u procesu pravde pred MKS. Sudije su razmotrile informacije i dokaze koje je dostavio tužilac i utvrdile da protiv ovih lica postoje vjerodostojne optužbe. Za navodne zločine, MKS obavlja svoj dio posla kao sud. Sudije su izdale naloge za hapšenje. Izvršenje zavisi od međunarodne saradnje – kazao je predsjednik Suda Piotr Hofmanski.

U nalogu za Vladimira Putina se navodi “kako je lično ili zajedno s drugima počinio sljedeće zločine”:

– Vladimir Vladimirovič Putin, rođen 7. oktobra 1952. godine, predsjednik Ruske Federacije, navodno je odgovoran za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta). Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022.

Postoje razumni razlozi za vjerovanje da g. Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za gore navedene zločine, (i) jer je počinio djela direktno, zajedno s drugima i/ili preko drugih (član 25(3)(a) Rimskog statuta) i (ii) zbog njegovog propusta da pravilno izvrši kontrolu nad civilnim i vojnim podređenima koji su počinili djela, ili dozvolili njihovo izvršenje, i koji su bili pod njegovom efektivnom vlast i kontrolu, u skladu sa odgovornošću nadređenog (član 28(b) Rimskog statuta) – stoji u nalogu Vijeća ICC-a.

Kada je u pitanju Lvova-Belova ICC navodi njenu odgovornost za identična djela kao i za Putina.

– Gospođa Marija Aleksejevna Lvova-Belova, rođena 25. oktobra 1984. godine, komesarka za prava djeteta u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije, navodno je odgovorna za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djeca) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta).

Zločini su, navodno, počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022. Postoje razumni razlozi za vjerovanje da gđa Lvova-Belova snosi individualnu krivičnu odgovornost za navedene zločine, jer je djela počinila direktno, zajedno s drugima i/ili putem drugi (član 25(3)(a) Rimskog statuta) – navodi se u nalogu.

Iz Haga se navodi da je pretpretresno vijeće II smatralo je, na osnovu zahtjeva tužilaštva od 22. februara 2023., da “postoje razumni razlozi za vjerovanje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva i protivpravnog preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine Ruskoj Federaciji, na štetu ukrajinske djece”.

Dodaje se i da je vijeće je smatralo da su nalozi tajni kako bi se zaštitile žrtve i svjedoci, ali i istraga.

Ipak, imajući u vidu da je ponašanje o kojem se govori u sadašnjoj situaciji navodno u toku, te da svijest javnosti o potjernicama može doprinijeti sprečavanju daljeg počinjenja zločina, Vijeće je smatralo da je u “interesu pravde ovlastiti Ured registrara da javno objelodani postojanje potjernica, imena osumnjičenih, krivična djela za koja su potjernice izdate i vidove odgovornosti koje je utvrdilo Vijeće”.

 

(Avaz)

Nastavi čitati

Aktuleno