Connect with us

Društvo

SRPSKA IDE KA DUGU OD 7,2 MILIJARDE KM! Izborna godina na ivici finansijskog sloma

Građani će platiti rate u ukupnom iznosu od 1,57 milijardi. Ukupan iznos drugih dugova nije tričarija, već 1.911.127.894 KM po već donesenim arbitražnim presudama ili onima koje su u toku. One bi na naplatu stizale Bosni i Hercegovini. Javna preduzeća takođe prikazuju ogromna dugovanja, a prednjači Olimpijski centar „Jahorina“ koji je odavno premašio cifru od 200 miliona. Godina pred nama je izborna. Koliko je prostora ostalo Miloradu Dodiku?

Umjesto planiranih 20 miliona, Vlada Republike Srpske 22. decembra zadužila se na berzi za 33,4 miliona. Sedam dana ranije, umjesto 50 miliona, prihvatila je sve ponude – 66 miliona KM. Ukupno je to 99,4 miliona KM.

U 2025, za bivšeg presuđenog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika neslavnoj godini bilo je planirano ukupno zaduženje od 862 miliona KM, ali samo pet dana prije posljednjeg izlaska na berzu ministri su odlučili da cifru podebljaju za još 219 miliona KM. Oni koji bi, po Dodikovim riječima trebalo da dobiju Nobelovu nagradu za ekonomiju entitet su za 365 dana zadužili za oko 1,1 milijardu KM.

Ukupni dug, priznala je ministarka finansija RS Zora Vidović, iznosi 6,8 milijardi KM.

„Ekonomski eksperti“ raspoređeni po spratovima kriminalom izgrađene zgrade Vlade i za narednu godinu imaju paklen plan. Još 10. decembra utvrdili su prijedlog Odluke o dugoročnom zaduživanju za 2026. Na dokumentu cifra – milijarda i sedamsto miliona KM. Plan je i da se kratkoročno, trezorskim zapisima, entitet zaduži do 438 miliona KM. Ukupno – dvije milijarde i 138 miliona KM!

Prema projekcijama Vidovićeve, ukupni dug na kraju godine koja još nije ni počela biće 7,2 milijarde KM, a građanima će na naplatu doći rate od ukupno 1,57 milijardi KM.

„VIADUCTU“ 111 MILIONA KM

Osim građana u RS, SNSD vlast, uz pomoć političara u Federaciji BiH, ojadila je i budžet Bosne i Hercegovine. Fantomskoj slovenačkoj firmi „Viaduct“, po arbitražnoj presudi, isplaćeno je 110.688.333 KM. Kome je zaista otišao taj novac, s obzirom na račune u offshore zonama, nije poznato niti se pravosuđe mrdnulo sa „formiranog predmeta“.

Podsjećamo, Vlada RS predvođena Perom Bukejlovićem 2004. godine sa firmom”HES Vrbas” u vlasništvu slovenačke tašna-mašna “Viaducta” potpisala je ugovor o koncesiji za izgradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu. Godinama ova firma, sa jednim zaposlenim, ništa nije gradila, račun u Sloveniji joj je nekoliko puta bio blokiran. Dok je 2013. godine Vladom predsjedavala Željka Cvijanović, “Hidroelektranama na Vrbasu” data je koncesija za gradnju hidroelektrane „Bočac 2“, locirane nedaleko od mjesta gdje je trebalo graditi “HES Vrbas“.

Postoje navodi da je „Viaduct“ tada tražio 3,8 miliona maraka odštete, što je odbijeno. Potom 2015. godine slovenački biznismeni traže raskid koncesije, potražujući 46 miliona KM. Zahtjev je odbijen i pokrenut je međunarodni spor. Taj spor bio je skup, a „Viaduct“ nije imao ni marku na računu, priznali su njegovi pravni zastupnici.

Praktično, arbitraža je pokrenuta sa uslovno rečeno posuđenim novcem američkog fonda, koji je trebalo da im bude isplaćen po okončanju spora. Funkcionerima RS postalo je jasno da im slijedi veliki finansijski problem. Polovinom 2017. godine Cvijanovićeva sa Savjetom ministara BiH, kojim predsjedava Denis Zvizdić (NiP), potpisuje „Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu ‘Viaduct’“, kojim država BiH garantuje isplatu odštete, a koju će naknadno potraživati od RS. O „Viaductu“ se više ne govori u javnosti, ali ni po pravosudnim kuloarima.

I SERDAROV IPAK OSTAJE

Termoelektrana „Ugljevik“, najveći proizvođač struje u RS, 7. decembra bila je van pogona zbog nedostatka uglja. Ogromni računi za struju koju vlast kupuje na tržištu već stižu na naplatu građanima. Od 1. februara cifre će biti uvećane za još 10 odsto za stanovništvo i šest odsto za privredu.

Iako je bilo rečeno da će ruski oligarh Rašid Serdarov biti skupo plaćena prošlost, čini se da će još dugo biti vlasnik „Comsar Energy RS“. U budžetu RS za 2026. godinu ministri nisu planirali isplatu preostalih 60 miliona KM za preuzimanje ovog preduzeća.

„Ruski oligarh zadržao je četvrtinu vlasništva u ovom preduzeću koje je nosilac koncesije za površinski kop ‘Ugljevik-Istok 2’, zato što mu nije u potpunosti izmirena kupoprodajna cijena od 123 miliona evra, odnosno 240 miliona KM. Prema zvaničnim informacijama, Vlada je za ‘Comsar energy RS’ platila 93 miliona evra ili oko 181 milion KM“, pisao je nedavno Capital.

Serdarova offshore kompanija “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra, pisao je Žurnal, prihvatila je da za 240 miliona KM (123 miliona evra) Preduzeću za gasne projekte “Gas-RES” proda kćerku-firmu “Comsar Energy RS“. Vršilac dužnosti direktora „Gas-RES“ Nikica Vranješ kazao je da se pregovaralo na osnovu Studije ekonomske opravdanosti analize koja se kretala između 119,5 miliona evra do 149 miliona evra. Za izradu procjena bila je angažovana konsultantsko-revizorska kuća „Grand Thorton“ u vlasništvu bivšeg premijera RS Aleksandra Džombića, kao i „Deloitte“.

Misterija „Comsara“, takođe, nikada nije razjašnjena. Ko su stvarni vlasnici onog sa Kipra i da li sa udjelom ikakve veze ima i lično Milorad Dodik? Prebacivanjem sredstava za izmirenje duga prema „Comsaru“ ostaje nejasno kome tačno ta sredstva pripadaju.

U prvih šest mjeseci RiTE Ugljevik prikazao je minus od 27 miliona KM. Akumulirani je time povećan na 179 miliona KM. U tom momentu elektrana je već isporučivala trećinu proizvedene struje „Elektrogospodarstvu Slovenije“. Na sve to postojao je i dug od 372 miliona KM po arbitražnoj presudi, a na osnovu prijeratnih ulaganja.

Ubrzo se medijima javio ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić s pričom da su Slovenci ipak smanjili potraživanje od kamata, sa 67 na 37 miliona evra. Međutim, ostalo je da se plati i 62 miliona evra za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine.

Ispostavilo se da RiTE nema novca za skidanje bar jednog namotaja omče oko vrata pa je uprava odlučila da emituje akcije, koje je trebalo da kupi „Elektroprivreda RS“. Prije desetak dana to se i desilo. Matično preduzeće kupilo je akcije RiTE za 20 miliona KM, a taj novac biće iskorišten za vraćanje duga slovenačkom „Elektrogospodarstvu“.

KRIMINALOM I MANIPULACIJAMA DO ARBITRAŽNIH PRESUDA

Kriminalne odluke vlasti u RS dovode do preskupih međunarodnih arbitražnih presuda. Istini za volju, nisu ovo samo dugovi RS, već i države BiH, a po potraživanjima prijeratnih ulaganja Slovenije i Hrvatske. Međutim, BiH je itekako finansijski oštećena kroz niz slučajeva firmi, banaka, javnih preduzeća iz RS. Ta dugovanja lomila su se preko leđa države.

„Za očekivati je da će na naplatu BiH doći i druge arbitražne odluke. Ali, uvijek moramo postupiti u skladu sa zakonom. Naš stav je bio da jeste obaveza BiH da se naplati regresno tužbe, zbog obaveze BiH koju ima zbog izvršenja odluke, kao i zbog sporazuma koji je potpisan između Savjeta ministara BiH i Vlada RS“, rekla je predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto (HDZ).

Isto je potvrdio i Muhamed Hasanović (SDP BiH), zamjenik ministra finansija i trezora BiH, govoreći o postupcima koji se odnose na rudnike i termoelektrane. Ukupan iznos tih drugih dugova nije tričarija, već 1.911.127.894 KM po već donesenim arbitražnim presudama ili onima koje su u toku.

„RS je oštetila državu BiH za milijardu KM u posljednjih 10 godina. Ovo su očigledno organizovane aktivnosti grupe koja ima i političku pozadinu u saradnji s međunarodnim podzemljem“, poručio je jesenas i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović (SDA).

Obraćajući se ministru finansija BiH Srđanu Amidžiću (SNSD) podsjetio je na slučajeve firmi, banaka, preduzeća i drugih subjekata s područja RS, a čija dugovanja su vraćale institucije BiH.

“Zbog nezakonite primjene koeficijenata za raspodjelu sredstava prikupljenih od indirektnih poreza, akciza i putarine u posljednjih godinu i po država je oštećena za najmanje 400 miliona KM. Izvozno-kreditna agencija BiH od Fabrike cijevi ‘Unis’ iz Dervente potražuje 193 miliona KM. Fabrika ‘Unis’ je nakon preuzimanja kredita prestala vraćati dug pa ga je vraćala BiH. Dug RTRS prema BHRT-u na osnovu RTV takse iznosi preko 90 miliona KM, što je potvrdio i Ustavni sud BiH”, naveo je Mehmedović pa podsjetio i na slučaj „Bobar banke“ iz koje je “nestalo“ 122,5 miliona KM, ali i na propast „Banke Srpske”. “Naglašavam da je 88 miliona KM u ‘Bobar banci’ i 55 miliona KM u ‘Banci Srpske’, koliko su iznosili osigurani depoziti, isplaćeno isključivo iz Fonda agencije za osiguranje depozita BiH, ukupno 142 miliona KM iz državne kase”, rekao je Mehmedović.

VLADU RS PRITIŠĆU DESETINE MILIONA KM DUGA OC JAHORINA”

U jeku priče o dugovima i prelamanja preko leđa države stižu i vijesti o blokadi računa Olimpijskog centra „Jahorina“, jer javno preduzeće kojim rukovodi počasni bjeloruski konzul Nedeljko Elek, a pomagao mu je počasni srbijanski konzul Dejan Ljevnaić, nije u stanju reguliše obaveze.

Dug „Jahorine“ mjeri se sa više od 200 miliona KM.

Ljevanić je pobjegao na Perast, u vlastiti hotel. Izvori Žurnala navode da je i luksuzno imanje u Nikolićima na obroncima planine prodao za više od 10 miliona KM, a da je posredovala jedna sarajevska agencija za nekretnine.

Uprava preduzeća odlučila je da se ponovo zaduži za 30 miliona KM ne bi li vratila dug Investiciono – razvojnoj banci RS. O tome će odlučivati Skupština akcionara zakazana za 29. decembar. U međuvremenu i Vlada RS dala je danas saglasnost da se OC-u isplati deset miliona KM, kao „subvencija za realizaciju kapitalnih projekata“.

Godina pred nama je izborna. Koliko je prostora ostalo Miloradu Dodiku?

Žurnal

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Slijede nagle promjene

Od juče je u našem regionu počela promjena vremena uz kišu i zahlađenje, poznato je i kakvo će biti vrijeme za 1. maj.

Prema trenutno raspoloživom prognostičkom materijalu, sve do oko 3. maja ostaje relativno hladno uz padavine, povremeno i moguća kraća otopljenja, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.

Poslije relativno hladnih dana uz slabe padavine ponegde, za vrijeme za 1. maj trenutno stoji signal za nastavak nestabilnog i relativno svježeg vremena, ali bez opasnosti od mraza.
Kraće otopljenje je moguće oko 27. aprila.

Pred nama vrlo svježe vrijeme, posebno sredinom sedmice, kada stoji opasnost od kasnog mraza.

Poslije toga, postepeno otopljenje se nazire krajem ove i posebno početkom sledeće sedmice.

Oko 29. aprila, trenutno, stoji mogućnost nešto jače ciklogeneze i konkretnijih padavina od 30. aprila do 3. maja.

Nastavi čitati

Društvo

SVI ZNAJU, NIKO NE RJEŠAVA Rad na crno i dalje prisutan!

Uprkos kontrolama i visokim kaznama, u Srpskoj je i dalje prisutan rad na crno. Plata u koverti, neplaćeno zdravstveno osiguranje, samo su neki od segmenata ove sive ekonomije.

Prema riječima predstavnika sindikata, iako se takav oblik rada formalno ne prepoznaje, u praksi je i dalje zastupljen.

Danko Ružičić generalni sekretar Saveza Sindikata Republike Srpske, kazao je da je i danas i dalje to prisutno, iako je nelogično,  jer kako kaže  postoji manjak radnika, koji se uvoze iz drugih zemalja.

“Isto tako imamamo i ugovore o radu koji nisu produženi”,  istakao je Ružičić.

Pojasnio  je da se broj radnika na crno smanjuje, ali da još uvijek nije iskorijenjeno.

“Traže se mehanizmi kako to spriječiti. Iz izvještaja Inspektorata može se vidjeti da se najviše spominju sledeće djelatnosti: građevinarstvo, trgovina i drvoprerađivački sektor. Vlada se ozbiljno uhvatila u koštac sa ovim problemom”,  dodao je Ružičić, prenosi RTRS.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da Unija ne može pratiti da li neko radi zakonito ili ne, ali u aktima je definisano da poslodavci koji poštuju propise su članovi te asocijacije.

“Rad na crno je negdje oko dva odsto u odnosu na cjelokupnu populaciju radnika. Neadekvatna poreska politika jeste jedan od motiva da i nakon 30 godina nismo uspjeli riješiti ovu situaciju”, istakao je Aćić.

Jedna od mjera mogao bi da bude i reprsivni aparat.

“Poreske utaje se smatraju najtežim krivičnim prekršajem svugdje u svijetu, pa bi tako trebalo biti i kod nas. Pozivamo i sve poslodavce, i sve radnike da ako imaju dilemu bilo kakvu po ovom pitanju, da se jave Uniji poslodavaca.Moramo svi mi zajedno kvalitetniji komunicirati” , zaključio je Aćić.

Nastavi čitati

Društvo

Dok vlast raspravlja, sistem ne postoji: GDJE SU ROBNE REZERVE REPUBLIKE SRPSKE?

Dok se formiranje robnih rezervi u Republici Srpskoj i ne nazire, FBiH ima tu instituciju, koja trenutno u zalihama čuva robu vrijednu oko 40 miliona KM.

Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve, koja, između ostalog, obavlja stručne poslove koji se odnose na organizaciju sistema robnih rezervi, kao i čuvanje i obnavljanje tih rezervi.

Hrvatska ima Ravnateljstvo za robne zalihe, koje obavlja poslove u vezi sa stvaranjem, finansiranjem, upotrebom, korištenjem i obnavljanjem strateških robnih zaliha, što podrazumijeva i osiguranje skladišnog prostora za njihovo čuvanje.

Politička koplja oko (zastarjelog) sistema

“Niko neće biti gladan”: I premijer Republike Srpske Savo Minić je nedavno potvrdio da robne rezerve trebaju Republici Srpskoj.

“Slažem se, one treba da postoje, ali one služe da neko ne bude gladan. Niko u Republici Srpskoj nije i neće biti gladan. Mi ćemo obezbijediti sve što treba”, kazao je tada Minić.

U martu je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, na protokol Vlade Republike Srpske dostavio prijedlog zakona o robnim rezervama, a Minić je, prije nekoliko večeri, kada je održana TV debata između njih dvojice, izjavio da je taj sistem zastario.

“Robne rezerve su nekada, one stare, bile za skladište brašna, ulja, soli, šećera i tako dalje. Sada vidimo da je to nešto sasvim drugo – nafta, neki drugi derivati”, rekao je Minić.

Regionalna iskustva: Srbija i Hrvatska pune skladišta

U Srbiji, po svemu sudeći, misle drugačije. Njihova Republička direkcija za robne rezerve je prije nekoliko sedmica oglasila prodaju radi obnavljanja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Uvidom u oglas za prodaju, “Nezavisne novine” su utvrdile da su njime obuhvaćeni i so (čak 3.387.600 kg), goveđi naresci, paštete, tovne svinje i junad…

“Javni oglas je otvoren do konačne prodaje oglašenih količina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda”, naveli su iz Republičke direkcije za robne rezerve, sa sjedištem u Beogradu.

Hrvatska otkrila karte: Nadležni u Hrvatskoj su u februaru ove godine otkrili karte. Državni sekretar u Ministarstvu gospodarstva Hrvatske Vedran Špehar rekao je da Hrvatska u robnim zalihama ima žitarica za cjelokupne potrebe stanovništva za 60 dana, te kreveta i šatora za zbrinjavanje do 50.000 stanovnika.

“Pored toga imamo u MORH-u (Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske) određene kapacitete”, rekao je Špehar.

Glas struke: Ukidanje rezervi bila je najveća greška

Borci za zaštitu potrošača poručuju da su robne rezerve hitno potrebne i u Republici Srpskoj.

“Mislim da najveća greška, u možda zadnjih desetak godina, onih koji su predlagali odluke jeste dovođenje robnih rezervi u status da se one moraju ukinuti. Žao mi je što se kod nas riječ stručnjaka ne sluša. Pod hitno bi trebalo obnoviti robne rezerve, za šta trebaju dvije do tri godine, ali bolje i to čekati pa biti siguran, nego da imamo ovo što smo sada dočekali”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Federacija BiH: Zalihe od 40 miliona dovoljne tek za prvu pomoć

Iako, dakle, FBiH ima svoje robne rezerve, i kod njih je situacija daleko od idilične.

Tončo Bavrka, direktor Robnih rezervi FBiH, rekao je za Faktor da su, za razliku od ranijih kriza, poput pandemije virusa korona, robne rezerve FBiH sada nešto popunjenije, ali su količine hrane u robnim rezervama i nafte i naftnih derivata u terminalima FBiH dovoljne samo za kratkotrajne intervencije.

“Na zalihama imamo robe u vrijednosti od otprilike 40 miliona KM. Sagledavajući geopolitičko stanje u svijetu, tendencije rasta cijena, jasno je da bi za robne rezerve trebalo više izdvajati”, rekao je Bavrka.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno