Connect with us

Društvo

SRPSKA IDE KA DUGU OD 7,2 MILIJARDE KM! Izborna godina na ivici finansijskog sloma

Građani će platiti rate u ukupnom iznosu od 1,57 milijardi. Ukupan iznos drugih dugova nije tričarija, već 1.911.127.894 KM po već donesenim arbitražnim presudama ili onima koje su u toku. One bi na naplatu stizale Bosni i Hercegovini. Javna preduzeća takođe prikazuju ogromna dugovanja, a prednjači Olimpijski centar „Jahorina“ koji je odavno premašio cifru od 200 miliona. Godina pred nama je izborna. Koliko je prostora ostalo Miloradu Dodiku?

Umjesto planiranih 20 miliona, Vlada Republike Srpske 22. decembra zadužila se na berzi za 33,4 miliona. Sedam dana ranije, umjesto 50 miliona, prihvatila je sve ponude – 66 miliona KM. Ukupno je to 99,4 miliona KM.

U 2025, za bivšeg presuđenog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika neslavnoj godini bilo je planirano ukupno zaduženje od 862 miliona KM, ali samo pet dana prije posljednjeg izlaska na berzu ministri su odlučili da cifru podebljaju za još 219 miliona KM. Oni koji bi, po Dodikovim riječima trebalo da dobiju Nobelovu nagradu za ekonomiju entitet su za 365 dana zadužili za oko 1,1 milijardu KM.

Ukupni dug, priznala je ministarka finansija RS Zora Vidović, iznosi 6,8 milijardi KM.

„Ekonomski eksperti“ raspoređeni po spratovima kriminalom izgrađene zgrade Vlade i za narednu godinu imaju paklen plan. Još 10. decembra utvrdili su prijedlog Odluke o dugoročnom zaduživanju za 2026. Na dokumentu cifra – milijarda i sedamsto miliona KM. Plan je i da se kratkoročno, trezorskim zapisima, entitet zaduži do 438 miliona KM. Ukupno – dvije milijarde i 138 miliona KM!

Prema projekcijama Vidovićeve, ukupni dug na kraju godine koja još nije ni počela biće 7,2 milijarde KM, a građanima će na naplatu doći rate od ukupno 1,57 milijardi KM.

„VIADUCTU“ 111 MILIONA KM

Osim građana u RS, SNSD vlast, uz pomoć političara u Federaciji BiH, ojadila je i budžet Bosne i Hercegovine. Fantomskoj slovenačkoj firmi „Viaduct“, po arbitražnoj presudi, isplaćeno je 110.688.333 KM. Kome je zaista otišao taj novac, s obzirom na račune u offshore zonama, nije poznato niti se pravosuđe mrdnulo sa „formiranog predmeta“.

Podsjećamo, Vlada RS predvođena Perom Bukejlovićem 2004. godine sa firmom”HES Vrbas” u vlasništvu slovenačke tašna-mašna “Viaducta” potpisala je ugovor o koncesiji za izgradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu. Godinama ova firma, sa jednim zaposlenim, ništa nije gradila, račun u Sloveniji joj je nekoliko puta bio blokiran. Dok je 2013. godine Vladom predsjedavala Željka Cvijanović, “Hidroelektranama na Vrbasu” data je koncesija za gradnju hidroelektrane „Bočac 2“, locirane nedaleko od mjesta gdje je trebalo graditi “HES Vrbas“.

Postoje navodi da je „Viaduct“ tada tražio 3,8 miliona maraka odštete, što je odbijeno. Potom 2015. godine slovenački biznismeni traže raskid koncesije, potražujući 46 miliona KM. Zahtjev je odbijen i pokrenut je međunarodni spor. Taj spor bio je skup, a „Viaduct“ nije imao ni marku na računu, priznali su njegovi pravni zastupnici.

Praktično, arbitraža je pokrenuta sa uslovno rečeno posuđenim novcem američkog fonda, koji je trebalo da im bude isplaćen po okončanju spora. Funkcionerima RS postalo je jasno da im slijedi veliki finansijski problem. Polovinom 2017. godine Cvijanovićeva sa Savjetom ministara BiH, kojim predsjedava Denis Zvizdić (NiP), potpisuje „Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu ‘Viaduct’“, kojim država BiH garantuje isplatu odštete, a koju će naknadno potraživati od RS. O „Viaductu“ se više ne govori u javnosti, ali ni po pravosudnim kuloarima.

I SERDAROV IPAK OSTAJE

Termoelektrana „Ugljevik“, najveći proizvođač struje u RS, 7. decembra bila je van pogona zbog nedostatka uglja. Ogromni računi za struju koju vlast kupuje na tržištu već stižu na naplatu građanima. Od 1. februara cifre će biti uvećane za još 10 odsto za stanovništvo i šest odsto za privredu.

Iako je bilo rečeno da će ruski oligarh Rašid Serdarov biti skupo plaćena prošlost, čini se da će još dugo biti vlasnik „Comsar Energy RS“. U budžetu RS za 2026. godinu ministri nisu planirali isplatu preostalih 60 miliona KM za preuzimanje ovog preduzeća.

„Ruski oligarh zadržao je četvrtinu vlasništva u ovom preduzeću koje je nosilac koncesije za površinski kop ‘Ugljevik-Istok 2’, zato što mu nije u potpunosti izmirena kupoprodajna cijena od 123 miliona evra, odnosno 240 miliona KM. Prema zvaničnim informacijama, Vlada je za ‘Comsar energy RS’ platila 93 miliona evra ili oko 181 milion KM“, pisao je nedavno Capital.

Serdarova offshore kompanija “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra, pisao je Žurnal, prihvatila je da za 240 miliona KM (123 miliona evra) Preduzeću za gasne projekte “Gas-RES” proda kćerku-firmu “Comsar Energy RS“. Vršilac dužnosti direktora „Gas-RES“ Nikica Vranješ kazao je da se pregovaralo na osnovu Studije ekonomske opravdanosti analize koja se kretala između 119,5 miliona evra do 149 miliona evra. Za izradu procjena bila je angažovana konsultantsko-revizorska kuća „Grand Thorton“ u vlasništvu bivšeg premijera RS Aleksandra Džombića, kao i „Deloitte“.

Misterija „Comsara“, takođe, nikada nije razjašnjena. Ko su stvarni vlasnici onog sa Kipra i da li sa udjelom ikakve veze ima i lično Milorad Dodik? Prebacivanjem sredstava za izmirenje duga prema „Comsaru“ ostaje nejasno kome tačno ta sredstva pripadaju.

U prvih šest mjeseci RiTE Ugljevik prikazao je minus od 27 miliona KM. Akumulirani je time povećan na 179 miliona KM. U tom momentu elektrana je već isporučivala trećinu proizvedene struje „Elektrogospodarstvu Slovenije“. Na sve to postojao je i dug od 372 miliona KM po arbitražnoj presudi, a na osnovu prijeratnih ulaganja.

Ubrzo se medijima javio ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić s pričom da su Slovenci ipak smanjili potraživanje od kamata, sa 67 na 37 miliona evra. Međutim, ostalo je da se plati i 62 miliona evra za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine.

Ispostavilo se da RiTE nema novca za skidanje bar jednog namotaja omče oko vrata pa je uprava odlučila da emituje akcije, koje je trebalo da kupi „Elektroprivreda RS“. Prije desetak dana to se i desilo. Matično preduzeće kupilo je akcije RiTE za 20 miliona KM, a taj novac biće iskorišten za vraćanje duga slovenačkom „Elektrogospodarstvu“.

KRIMINALOM I MANIPULACIJAMA DO ARBITRAŽNIH PRESUDA

Kriminalne odluke vlasti u RS dovode do preskupih međunarodnih arbitražnih presuda. Istini za volju, nisu ovo samo dugovi RS, već i države BiH, a po potraživanjima prijeratnih ulaganja Slovenije i Hrvatske. Međutim, BiH je itekako finansijski oštećena kroz niz slučajeva firmi, banaka, javnih preduzeća iz RS. Ta dugovanja lomila su se preko leđa države.

„Za očekivati je da će na naplatu BiH doći i druge arbitražne odluke. Ali, uvijek moramo postupiti u skladu sa zakonom. Naš stav je bio da jeste obaveza BiH da se naplati regresno tužbe, zbog obaveze BiH koju ima zbog izvršenja odluke, kao i zbog sporazuma koji je potpisan između Savjeta ministara BiH i Vlada RS“, rekla je predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto (HDZ).

Isto je potvrdio i Muhamed Hasanović (SDP BiH), zamjenik ministra finansija i trezora BiH, govoreći o postupcima koji se odnose na rudnike i termoelektrane. Ukupan iznos tih drugih dugova nije tričarija, već 1.911.127.894 KM po već donesenim arbitražnim presudama ili onima koje su u toku.

„RS je oštetila državu BiH za milijardu KM u posljednjih 10 godina. Ovo su očigledno organizovane aktivnosti grupe koja ima i političku pozadinu u saradnji s međunarodnim podzemljem“, poručio je jesenas i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović (SDA).

Obraćajući se ministru finansija BiH Srđanu Amidžiću (SNSD) podsjetio je na slučajeve firmi, banaka, preduzeća i drugih subjekata s područja RS, a čija dugovanja su vraćale institucije BiH.

“Zbog nezakonite primjene koeficijenata za raspodjelu sredstava prikupljenih od indirektnih poreza, akciza i putarine u posljednjih godinu i po država je oštećena za najmanje 400 miliona KM. Izvozno-kreditna agencija BiH od Fabrike cijevi ‘Unis’ iz Dervente potražuje 193 miliona KM. Fabrika ‘Unis’ je nakon preuzimanja kredita prestala vraćati dug pa ga je vraćala BiH. Dug RTRS prema BHRT-u na osnovu RTV takse iznosi preko 90 miliona KM, što je potvrdio i Ustavni sud BiH”, naveo je Mehmedović pa podsjetio i na slučaj „Bobar banke“ iz koje je “nestalo“ 122,5 miliona KM, ali i na propast „Banke Srpske”. “Naglašavam da je 88 miliona KM u ‘Bobar banci’ i 55 miliona KM u ‘Banci Srpske’, koliko su iznosili osigurani depoziti, isplaćeno isključivo iz Fonda agencije za osiguranje depozita BiH, ukupno 142 miliona KM iz državne kase”, rekao je Mehmedović.

VLADU RS PRITIŠĆU DESETINE MILIONA KM DUGA OC JAHORINA”

U jeku priče o dugovima i prelamanja preko leđa države stižu i vijesti o blokadi računa Olimpijskog centra „Jahorina“, jer javno preduzeće kojim rukovodi počasni bjeloruski konzul Nedeljko Elek, a pomagao mu je počasni srbijanski konzul Dejan Ljevnaić, nije u stanju reguliše obaveze.

Dug „Jahorine“ mjeri se sa više od 200 miliona KM.

Ljevanić je pobjegao na Perast, u vlastiti hotel. Izvori Žurnala navode da je i luksuzno imanje u Nikolićima na obroncima planine prodao za više od 10 miliona KM, a da je posredovala jedna sarajevska agencija za nekretnine.

Uprava preduzeća odlučila je da se ponovo zaduži za 30 miliona KM ne bi li vratila dug Investiciono – razvojnoj banci RS. O tome će odlučivati Skupština akcionara zakazana za 29. decembar. U međuvremenu i Vlada RS dala je danas saglasnost da se OC-u isplati deset miliona KM, kao „subvencija za realizaciju kapitalnih projekata“.

Godina pred nama je izborna. Koliko je prostora ostalo Miloradu Dodiku?

Žurnal

Related Topics:

Društvo

DOK GRAĐANI STEŽU KAIŠ: MUP ulaže 2,4 miliona KM u novu policijsku stanicu

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) odlučilo je izdvojiti 2,4 miliona maraka sa porezom za izgradnju objekta policijske stanice u Šamcu.

Kada su u pitanju tehnička i profesionalna sposobnost, MUP od ponuđača traži da je imao uspješnu realizaciju jednog ugovora u izgradnji objekata visokogradnje koji su izvedeni u periodu od januara 2023. godine do dana krajnjeg roka za podnošenje ponuda, a čija je vrijednost jednaka ili veća od dva miliona KM bez PDV-a.

Od ponuđača zahtijevaju i određene sertifikate, a sve, kako kažu, u cilju obezbjeđivanja kvaliteta javne nabavke.

Rok za preuzimanje tenderske dokumentacije i prijem ponuda je 24. jun ove godine

Od firme koja će graditi ovaj objekat, između ostalog, traže zidanje, malterisanje, armiračke, hidroizolaterske, limarske, bravarske radove kao i keramičarske radove.

U tenderskoj dokumentaciji je navedeno da rok za završetak radova ne može biti duži od 150 dana od dana uvođenja u posao, te da se ugovor ne može zaključiti u roku kraćem od 15 dana od dana dostavljanja odluke o izboru svim ponuđačima.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINUTOST U SRPSKOJ: Najave iz Brisela o mogućem gašenju stotina hiljada radnih mjesta potresle domaću privredu

Ekonomisti upozoravaju da bi usporavanje EU moglo dovesti do rasta troškova finansiranja, manjeg izvoza i slabljenja industrijske aktivnosti u BiH i Srpskoj.

Najave iz Brisela o mogućem gašenju stotina hiljada radnih mjesta i slabljenju ključnih industrijskih grana u Evropskoj uniji pojačale su zabrinutost i među domaćim privrednicima, jer bi poremećaji u njemačkoj i drugim ključnim ekonomijama, sa kojima je Srpska snažno povezana, mogli dovesti do pada narudžbi, usporavanje proizvodnje i pritisak na tržište rada.

Najave iz Brisela o mogućem gašenju radnih mjesta i slabljenju industrije u EU izazvale su zabrinutost i u privredi Republike Srpske, zbog snažne povezanosti sa evropskim tržištem.

Evropska komisija upozorava na rizike u automobilskoj industriji, metalurgiji, građevinarstvu i transportu, uz procjene da je u auto-sektoru ugroženo oko 600.000 radnih mjesta.

Iz Privredne komore RS poručuju da poremećaji u evropskim lancima snabdijevanja direktno utiču na domaća izvozno orijentisana preduzeća, posebno u prerađivačkoj i auto-industriji.

Ekonomisti upozoravaju da bi usporavanje EU moglo dovesti do rasta troškova finansiranja, manjeg izvoza i slabljenja industrijske aktivnosti u BiH i Srpskoj.

Kao dodatni rizici izdvajaju se rast cijena energenata, inflatorni pritisci i nedostatak kvalifikovane radne snage, što već utiče i na domaću privredu.

Evropska komisija upozorila je u okviru Proljetnog paketa Evropskog semestra da bi energetski pritisci, prelazak na zelene tehnologije i sve izraženiji nedostatak kvalifikovane radne snage mogli dodatno oslabiti konkurentnost evropske privrede. Najizloženiji su automobilska industrija, metalurgija, građevinarstvo i transport, dok su posebno zabrinjavajuće procjene da je zbog tranzicije auto-industrije i sve jače konkurencije iz Kine ugroženo oko 600.000 radnih mjesta u tom sektoru širom Evrope.

Sekretar granskih udruženja u Privrednoj komori Republike Srpske Boško Borojević istakao je za “Glas” da privredna društva posluju po principu ponude i potražnje, te da svaki poremećaj u evropskim dobavljačkim lancima neminovno utiče i na domaću privredu.

– Naša preduzeća u velikoj mjeri su oslonjena na velike evropske sisteme, zbog čega promjene na tržištu EU imaju direktan uticaj i na njihovo poslovanje. U narednom periodu očekuju nas dodatni izazovi, posebno od 2027. godine kada finansijski efekti CBAM mehanizma budu u punoj primjeni – rekao je Borojević.

Govoreći o mogućim posljedicama po domaću ekonomiju, naglasio je da bi najvećem pritisku mogla biti izložena izvozno orijentisana preduzeća iz prerađivačke industrije i za dobavljačke lance njemačke privrede u auto-sektoru.

– Rizik nije isti za sva preduzeća. Najugroženija su ona koja zavise od malog broja velikih kupaca iz EU, imaju nižu dodatu vrijednost i ograničene mogućnosti da proizvodnju usmjere prema novim tržištima i partnerima – naveo je Borojević.

Univerzitetski profesor i ekonomista Miloš Grujić ocijenio je da bi eventualno dalje usporavanje evropske privrede moglo dovesti do rasta troškova zaduživanja i dodatnog pritiska na industrijsku proizvodnju i zaposlenost.

– Veće kamatne stope znače skuplje finansiranje za privredu i države, što se već pokazalo kao faktor koji usporava investicije i ekonomski rast. S obzirom na to da su Republika Srpska i BiH snažno povezane sa tržištima Njemačke i Austrije, negativni trendovi u tim zemljama neminovno će se odraziti i na domaću ekonomiju – rekao je Grujić.

Prema njegovim riječima, moguće posljedice ogledale bi se u smanjenju izvoza, manjem broju narudžbi iz inostranstva i slabljenju industrijske aktivnosti.

– Ne možemo se posmatrati izolovano od evropskih ekonomskih kretanja. Ukoliko dođe do značajnijeg usporavanja u EU, realno je očekivati slabiju spoljnotrgovinsku razmjenu i određene pritiske na tržište rada i životni standard stanovništva – istakao je Grujić.

On smatra da bi poseban izazov mogli predstavljati rast cijena energenata i prelivanje inflatornih pritisaka iz Evropske unije, što bi dodatno opteretilo budžete građana.

– U takvim okolnostima važno je očuvati tržišnu stabilnost i spriječiti neopravdano povećanje marži. Iskustva pokazuju da administrativno ograničavanje cijena često proizvodi suprotan efekat, dok efikasna kontrola tržišta i poštovanje propisa daju bolje rezultate – rekao je Grujić.

RADNA SNAGA

Kada je riječ o nedostatku radne snage i kvalifikacija, problemu koji je Evropska komisija označila kao jednim od najvećih prepreka investicijama, Boško Borojević ističe da se sa istim izazovom suočava i privreda Srpske.

– Brojna preduzeća ulažu u automatizaciju, digitalizaciju i energetsku efikasnost, uz podršku republičkih institucija. Privredna komora kroz edukacije, savjetovanja i informisanje nastoji pomoći privredi da odgovori na nove zahtjeve tržišta i regulatorne promjene koje dolaze iz Evropske unije – rekao je Borojević.

Nastavi čitati

Društvo

OBESHRABRUJUĆI REZULTATI TESTIRANJA: Stari most u Gradišci ostaje zatvoren, slijedi rekonstrukcija nadvožnjaka

Saobraćaj preko starog mosta u Gradišci na granici sa Hrvatskom neće biti uspostavljen jer su rezultati probnog ispitivanja pokazali da je bezbjednost odvijanja saobraćaja za vozila do tri i po tone i autobuse na samoj granici, tvrde iz “Puteva Republike Srpske”.

Direktor ovog javnog preduzeća tvrdi da je zbog toga donesena odluka da most ostane zatvoren sve dok se ne završi kompletna rekonstrukcija dva nadvožnjaka preko kojih se pristupa mostu.

“Pripremamo tehničku dokumentaciju, a uradili smo i presvlačenje asfaltnih kolovoznih slojeva skroz do samog mosta u Gradišci, odnosno u dužini od graničnog prelaza, gdje bude carina i policija pa do samog mosta, u dužini nekih 300 metara. Preduzimamo i korake u vezi sa zamjenom ograde, ali opet ne možemo da uradimo prave kvalitetne radove dok se ne uradi projektna dokumentacija”, rekao je Janković za “Glas Srpske” i dodao da ranije nisu mogli da obave testiranje nadvožnjaka zbog ogromnog obima saobraćaja preko mosta, ali da nakon urađenog testa sada imaju jasan uvid šta i kako treba raditi.

U plan poslovanja “Puteva Republike Srpske” već je uvrštena izrada projektne dokumentacije za spomenute nadvožnjake. Prema njegovim riječima, nakon što plan usvoji Nadzorni odbor na sjednici, raspisivanje javne nabavke za izradu projektne dokumentacije očekuje se već iduće sedmice. S obzirom na zakonske procedure i obaveze koje propisuje Zakon o javnim nabavkama, proces neće biti brz, a nakon izbora projektanta uslijediće i tender za izbor izvođača konkretnih radova.

Janković napominje da saobraćaj neće skoro biti uspostavljen i zbog činjenice da će na terenu biti prisutne građevinske firme, a u takvim uslovima odvijanje saobraćaja je jednostavno nemoguće.

Prema procjenama “Puteva RS”, za kvalitetnu rekonstrukciju koja bi omogućila odvijanje saobraćaja u punom kapacitetu potrebno je oko 1,5 miliona KM, a trenutno se radi i precizna procjena koliko je tačno novca potrebno za rekonstruisanje dva nadvožnjaka i samog mosta. Sporazum o finansiranju i održavanju ovog međudržavnog mosta preko rijeke Save potpisalo je Ministarstvo transporta i komunikacija BiH sa nadležnim ministarstvom Republike Hrvatske, pa je samim tim resorno ministarstvo iz Sarajeva dužno da finansira ove radove.

Međutim, Janković ističe da ovo ministarstvo do sada nije doznačilo nijednu marku. Nadležni resor u Sarajevu ranije je donio odluku da doznači svega 24.000 KM, što prema ocjeni “Puteva RS” nije dovoljno ni za farbanje trećine ograde na mostu, ali čak ni taj obećani novac do danas nije uplaćen. Svi podaci o procjeni troškova biće proslijeđeni na adresu Ministarstva transporta i komunikacija BiH čim kompletna procjena bude završena.

Nastavi čitati

Aktuelno