Connect with us

Svijet

Šta je poznato o srušenim neidentifikovanim letećim objektima iznad Amerike

Obaranje kineskog balona uz obalu SAD-a, praćeno obaranjem dva manja objekta iznad Aljaske i Kanade te još jednog iznad Mičigena u nedjelju izazvalo je zabrinutost za sigurnost Sjeverne Amerike i dodatno zateglo odnose s Kinom.

Priča počinje krajem januara, kada je divovski kineski balon, za koji su američki zvaničnici rekli da je balon za nadzor, lebdio danima američkim nebom prije nego što ga je 4. februara oborio avion F-22 u blizini obale Južne Karoline.

Kina je insistirala na tome da balon provodi istraživanja o vremenskim prilikama.

Šta su četiri oborena objekta
Pentagon je rekao da je balon imao gondolu veličine tri autobusa koja je bila teška više od tone, da je bio opremljen s više antena i da je imao dovoljno velike solarne ploče za napajanje nekoliko senzora za prikupljanje obavještajnih podataka.

Zatim su u petak, 10. februara, američki borbeni avioni oborili još jedan objekt u blizini sjeverne Aljaske, rekla je vojska, dodajući da je to bilo “unutar američkog suverenog zračnog prostora iznad američkih teritorijalnih voda”. Nedostajao mu je bilo kakav sistem pogona ili kontrole, rekli su dužnosnici.

U subotu je američki avion F-22, po naredbi SAD-a i Kanade, oborio “zračni objekt na velikim visinama” iznad kanadskog središnjeg teritorija Jukona, oko 100 milja (160 km) od američke granice, rekavši da predstavlja prijetnju civilnim letovima. Kanada ga je opisala kao cilindričnog i manjeg od početnog balona. Kanadski ministar odbrane Anita Anand nije željela nagađati je li potiče iz Kine.

Zvaničnici su drugi i treći objekt opisali kao veličine Folksvagenove Bube.

U nedjelju je američki predsjednik Džo Bajden naredio američkim ratnim avionima da obore neidentifikovani objekt iznad jezera Hjuron u Mičigenu.

Objekat je opisan kao osmoougaona struktura s žicama koje vise s njega i nije se smatralo vojnom prijetnjom bilo čemu na zemlji, ali je mogao predstavljati opasnost za civilnu avijaciju jer je letio na oko 6.000 metara rekao je zvaničnik.

Vođa većine u američkom Senatu Čarls Šumer, kojeg je Bajdenova administracija informisala nakon incidenta oko Jukona, rekao je u nedjelju prije incidenta na jezeru Hjuron da su prethodna dva objekta vjerojatno bili baloni, “ali mnogo manji od prvog”, oba su letjeli na oko 12.000 metara. Samo je prvi predmet do sada pripisan Pekingu.

Američki vojni komandant zadužen za vazdušni prostor Glen Vanherk rekao je u nedjelju da ne može utvrditi kako su posljednja tri objekta oborena u posljednja tri dana ostala u zraku, dodajući da ih ne naziva balonima s razlogom.

Što je pronađeno?
Vojni timovi koji rade iz aviona, brodova i mini podmornica pretražuju plitke vode kod Južne Karoline u potrazi za prvim objektom, a vojne slike pokazuju izvlačenje velikog komada balona. Federalni istražni ured preuzima ostatke radi analize.

Operacije izvlačenja drugog objekta nastavljaju se na morskom ledu u blizini Dedhorsa na Aljasci.

– Arktički vremenski uslovi uključujući hladan vjetar, snijeg i ograničenu dnevnu svjetlost, igraju ulogu – rekla je vojska.

Timovi za izvlačenje uz podršku kanadskog patrolnog aviona CP-140 traže ostatke trećeg objekta u Jukonu, rekao je Anand u subotu.

Pentagon je rekao da FBI blisko sarađuje s kanadskom policijom.

Očekuje se da će američko vojno osoblje opremljeno specijalnom ronilačkom opremom dizajniranom za ekstremno hladne vode jezera Hjuron u Mičigenu biti brzo raspoređeno u potragu za dijelovima uništenog četvrtog objekta.

Zašto sada toliko objekata?
Sjedinjene Države su rekle da su baloni dio “flote” koja se protegla na pet kontinenata. Neki analitičari kažu da bi to mogao biti početak velikog kineskog nadzora usmjerenog na strane vojne kapacitete prije mogućih akutnih napetosti oko Tajvana u narednim godinama.

Analitičari kažu da američke i kanadske obavještajne službe neprestano primaju ogromne količine neobrađenih podataka i da su neke pregledale kako bi se usredotočile na prijetnju od nadolazećih projektila, a ne sporih objekata poput balona.

– Sada ih, naravno, tražimo. Tako da mislim da vjerovatno pronalazimo još stvari- rekao je Jim Hims, vodeći demokrata u obavještajnom odboru Zastupničkog doma, za NBC.

Pentagon je rekao da pomnije proučava radar od otkrića balona.

Zvaničnici su rekli da se sada zna da su tri balona nakratko preletjela teritorij SAD-a tokom administracije Donalda Trampa u to vrijeme nisu otkriveni i jedan ranije tokom Bajdenova mandata.

Kakav je uticaj na američko-kineske veze?
SAD odustale su od posjete američkog državnog sekretara Antonija Blinkena Kini, čiji je cilj bio stabilizovat ozbiljno zategnute odnose, te su sankcionisale šest kineskih kompanija za koje se vjeruje da podupiru programe vojnih špijunskih balona.

Peking je osudio obaranje prvog balona, rekavši da je time “ozbiljno prekršena međunarodna praksa”. Zadržalo je pravo “korištenja potrebnih sredstava za rješavanje sličnih situacija”.

Kinezi nisu reagovali na posljednja obaranja, prenosi The Guardian.

Svijet

Još uvijek NEMA dogovora: Ljetno, zimsko ili srednje računanje vremena?

Evropske zemlje još nisu odlučile da prekinu pomicanje sata na zimsko i ljetno vrijeme, a razlozi su nesloga oko toga za koju bi se opciju odlučili.

Neke zemlje smatraju da bi zimsko računanje vremena bilo primjerenije, jer je prirodnije – Sunce je uglavnom u zenitu oko podneva.

Ali, druge zemlje smatraju da im je važnije da imaju više sunca u vrijeme koje im ostane nakon radnog vremena.

Većina evroparlamentaraca smatra da bi bilo bolje da Evropska komisija napravi prijedlog podjele EU na vremenske zone, jer bi to pomoglo u pregovorima među zemljama i ubrzalo ih.

Trenutno je EU podijeljena u tri vremenske zone, ali postoji prijedlog prema kom bi EU bila podijeljena u četiri vremenske zone.

Velika Britanija, Francuska, Španija i zemlje Beneluksa bile bi u istoj zapadnoevropskoj vremenskoj zoni. Zemlje te zone postavile bi svoje satove na jedan sat unazad u odnosu na svoje trenutno standardno vrijeme.

Tako bi zadržale sat razlike u odnosu na novu vremensku zonu Azora na zapadu i srednjoeuropsku vremensku zonu na istoku.

U takvoj podjeli Španija i Portugal bile bi u različitim vremenskim zonama. Portugal bi tako bio usklađen sa Islandom i Irskom u vremenskoj zoni Azora, kojoj i pripada.

Najveći problem u tom slučaju, imala bi Irska, jer bi ostrvo biko podijeljeno u dvije vremenske zone. Irci bi morali da odluče da li će se uskladiti sa zonom Velike Britanije ili sa Azorskom.

Turističke zemlje, poput Francuske i Španije, radije bi trajno bile na ljetnom vremenu, dok sjevernije preferiraju zimsko. Problem je u tome što je tu odnos snaga pola pola.

Postoji, međutim, i mogućnost polusatnog pomaka u računanju vremena.

Indija se odlučila za računanje vremena na pola sata 1947. kada je postala nezavisna država. Tada je odlučila da bude 30 minuta “odmaknuta” od dvije susjedne zemlje Bangladeša i Pakistana.

Kada je u Pakistanu npr. 5.00, u Bangladešu je 6.00. a i Indiji  5.30 časova.

Kontinentalna Australija podijeljena je u tri standardne vremenske zone – zapadnu, centralnu i istočnu. Australijsko centralno standardno vrijeme pomaknuto je za pola sata u odnosu na istočno i pola sata u donosu na zapadno.

 

(SRNA)

Nastavi čitati

Svijet

Njemačka pokreće inicijativu za obnovu Ukrajine

Njemački ministar za razvoj Svenja Šulce pokrenula je danas inicijativu za obnovu Ukrajine, uprkos tome što se u toj zemlji nastavljaju sukobi.

– Obnova Ukrajine počinje sada. Vlada neće moći sama da podupre takav veliki zadatak. Potrebna su cijela društva. U Njemačkoj vidimo veliku zainteresovanost za doprinos obnovi Ukrajine – rekla je Šulceova.

Ona je dodala da će “Ukrajinska platforma za obnovu” okupiti zajednice, kompanije i pojedince iz Njemačke i Ukrajine.

Njemačka će potrošiti 25 miliona evra na jačanje prekograničnog partnerstva.

Kijev je prošle jeseni procijenio da će obnova Ukrajine nakon sukoba koštati oko 750 milijardi dolara, dok je Evropska komisija štetu prouzrokovanu tokom ruske specijalne vojne operacije procijenila na 600 milijardi evra.

 

(SRNA)

Nastavi čitati

Svijet

Putin: Rusija će rasporediti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji

Predsjednik Federacije Rusije, Vladimir Putin izjavio je da će Moskva rasporediti “taktičko nuklearno oružje” u Bjelorusiji.

Ruski čelnik je rekao da je 10 borbenih aviona sposobnih za nošenje taktičkog nuklearnog oružja – generalna referenca na manje oružje koje se koristi za ograničene napade na bojnom polju, a ne veće, “strateško” nuklearno oružje dugog dometa – već raspoređeno u Bjelorusiji.

Putin je rekao da će Rusija takođe u Bjelorusiji postaviti hipersonične rakete Iskander s nuklearnim naoružanjem, dometa od oko 480 kilometara.

Taj potez nije bio sasvim neočekivan, navodi američki “CBS”. Ali, najava novog raspoređivanja takvog oružja navodno predstavljala eskalaciju njegove retorike i brzo je izazvala osudu Zapada.

Gospodin Putin tvrdi da je samo radio ono što su SAD i NATO radili godinama, budući da savez predvođen SAD-om ima rakete s nuklearnim oružjem raspoređene u zapadnoj Evropi.

 

(Nezavisne novine)

Nastavi čitati

Aktuleno