Connect with us

Svijet

Šta slijeduje nakon dodjele kandidatskog statusa Evropske unije Bosni i Hercegovini?

Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status za učlanjenje u Evropsku uniju, ali da bi postala članica EU mora da riješi 14 prioriteta, a posebno se to odnosi na borbu protiv korupcije i unapređenje pravosuđa, dva ključna segmenta na putu BiH ka EU.

Političari iz BiH kažu da je odluka EU o kandidatskom statusu pre svega politička, u svjetlu dešavanja u Ukrajini, i da je BiH dobila status upravo zbog zahtjeva Ukrajine i Moldavije za članstvo u EU.

Milorad Dodik, predsjednik RS, izjavio je da dodjela kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU predstavlja zakasnjelu reakciju na nepravdu koja je napravljena kada je Ukrajini i drugima dat taj status, iako je BiH prošla mnogo više reformi nego te zemlje.

On je pozdravio odluku o dodjeli kandidatskog statusa, ali je naveo da to nije dio uobičajenih redovnih procedura, i da bi bio veći optimista da se to dogodilo prije nekoliko godina, a sada mu je svejedno. Istakao je da ako BiH ne dobije novac, šta će joj onda status, jer će još više zaostati u ekonomiji.

– Ako EU i Brisel žele da ovde upravljaju procesima i institucijama, onda to treba da plate. Bilo bi interesantno da im ispostavimo zahtejve da nam daju 20 milijardi evra u naredne tri-četiri godine i da kažemo da onda možemo da se pridružimo – rekao je Dodik i podsjetio da Hrvatska dobija 27 milijardi evra iz evropskih fondova, kao i da sve zemlje EU dobijaju novac

Željka Cvijanović, srpski član i predsjedavajuća PBiH, izjavila je da davanje kandidatskog statusa BiH predstavlja čisto političku odluku EU motivisanu dešavanjima na geopolitičkom planu. Naglasila je da ne zavisi od BiH, nego uopšte od kapaciteta EU, dalje zajedničko kretanje na evropskom putu. Ona je ukazala da, ako će taj kandidatski status držati BiH u nekom čudnom stanju 15 ili 16 godina, kao što je to bio slučaj sa Severnom Makedonijom, onda to neće ništa značiti.

Branislav Borenović, predsednik PDP, kaže da u prethodnom mandatu ništa nije urađeno za približavanje EU, te da su, bez obzira na kandidatski status, očekivanja Brisela ostala ista.

– I dalje treba da usvojimo zakone o spriječavanju sukoba interesa i izmjene Zakona o VSTS, odnosno reformišemo pravosuđe. Pravosuđe je i dalje jedna od oblasti pod velikim uticajem politike, sa jakim vezama između korumpiranih političara i takvih tužilaca i sudija uz, naravno, časne izuzetke – rekao je Borenović.

On je podsjetio da BiH spada u red korumpiranih prema mjerenjima međunarodnih organizacija i čiji je indeks korupcije u stalnom rastu posljednjih 10 godina.

Miloš Šolaja, profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka, istakao je da se dodjelom statusa kandidata za članstvo u EU ništa mnogo nije promijenilo, osim što je na neki način BiH izjednačen status sa Ukrajinom, Moldavijom i nekim drugim zemljama na Zapadnom Balkanu. BiH mora mnogo više napora da uloži da bi uspijela na putu ka EU.

UZ OSTALE ZEMLJE KANDIDATE
KANDIDATSKIM statusom BiH se pridružila ostalim zemljama kandidatima – Albaniji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj i Ukrajini – u prosecu pridruživanja, koji može da traje godinama i obuhvata kompleksne pregovore o usklađivanju lokalnih zakona sa zakonodavstvom EU.

Related Topics:

Svijet

TAJNI ZAHTJEV ZELENSKOG: Od Trampa tražio da ubijedi Maska da uključi Starlink protiv Rusije

Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, zamolio je Donalda Trampa, američkog predsjednika, da ubijedi američkog milijardera Ilona Maska da dozvoli Ukrajini da koristi njegovu satelitsko-komunikacionu mrežu Starlink za gađanje sistema za lansiranje balističkih raketa unutar Rusije, izjavila su danas dva zvaničnika koja su upoznata sa razgovorom.

Zvaničnici su za portal “Atlantik” rekli da je Zelenski za tu uslugu zamolio Trampa tokom razgovora iza zatvorenih vrata u Bijeloj kući 28. jula.

Prema riječima zvaničnika, Tramp je na molbu Zelenskog ostao uzdržan i ostavio je to pitanje otvoreno.

Novi prijedlog Zelenskog, koji ranije nije objavljen u javnosti, ponudio je Sjedinjenim Američkim Državama način da zaobiđu slanje Ukrajini naprednih raketa protivvazdušne odbrane Patriot, čije je zalihe američki rat u Iranu dramatično iscrpio.

Umjesto toga, Ukrajina bi proširila upotrebu druge američke tehnologije-satelitsko-komunikacione mreže Starlink, koju kontroliše Mask, za navođenje svojih dronova kojima bi napala ruske sisteme za lansiranje balističkih raketa.

Nastavi čitati

Svijet

MIGRANTSKI TALAS IZMIČE KONTROLI: Oko 60.000 ljudi ušlo u špansku enklavu (VIDEO)

Broj migranata koji su u posljednja 24 časa iz Maroka ušli u špansku enklavu Seutu porastao je na oko 60.000, dok su najmanje 34 osobe poginule pokušavajući da pređu granicu, saopštile su španske vlasti.

Situacija u Seuti dodatno se pogoršala nakon što su izbili novi sukobi migranata i bezbjednosnih snaga na marokanskoj strani granice, dok je španski premijer Pedro Sančez tokom posjete enklavi poručio da je riječ o narušavanju teritorijalnog integriteta Španije i optužio krijumčare ljudi da stoje iza masovnog priliva migranata.

Oko 60.000 migranata ušlo je u protekla 24 sata iz Maroka u špansku enklavu u sjevernoj Africi, Seutu, izjavio je šef regionalne vlade Seute Huan Hesus Vivas, navodeći da se ta brojka podudara sa oko 70 odsto redovnog stanovništva tog grada, prenosi Tanjug.

Najmanje 34 stradalih

Prilikom pokušaja prelaska u špansku enklavu poginula su najmanje 34 migranta, prenosi AP.

“Situacija kroz koju Seuta prolazi potpuno je neodrživa”, rekao je Vivas.

Sukob na granici

Granična kriza eskalirala je juče i nastavila se danas, kada je došlo do sukoba bezbjednosnih snaga i migranata na marokanskoj strani granice.

Španski premijer osudio je danas tokom posjete Seuti narušavanje granice, ocijenivši da je riječ o “kršenju teritorijalnog integriteta Španije”.

Okrivio je krijumčare ljudi, navodeći da oni “obmanjuju veliki broj mladih ljudi i na kraju mnoge od njih vode u smrt – bilo u moru ili, kao u ovom slučaju, na granici Španije u autonomnom gradu Seuti”.

Sančez je u Seutu stigao u pratnji ministra unutrašnjih poslova Fernanda Grande-Marlaske, gdje se sastao sa predstavnicima policije, Civilne garde i lokalnih vlasti.

Premijera dočekali protesti

Njegovu posjetu obilježili su protesti i verbalni incidenti ispred heliodroma, kao i kratkotrajni sukobi demonstranata sa policijom.

Veliki broj migranata od juče, 30. jula, luta ulicama Seute i noć su proveli na otvorenom, dok ljudi i dalje prelaze granicu iz Maroka, preneo je “Pais”.

Takođe, manji broj migranata pokušao je da uđe i u drugu špansku enklavu, Melilju.

Nastavi čitati

Svijet

GROM POGODIO AVION: Let sa 106 putnika hitno vraćen u Štutgart

Avion koji je letio iz Štutgarta za Beč udario je grom, nakon čega se vratio u Štutgart na tehnički pregled, saopšteno je iz avio-kompanije “Jurovingz”.

Kako je navedeno, avion kompanije “Jurovingz” već je bio u vazduhu kada ga je udario grom.

Bezbjednost leta nije bila ugrožena ni u jednom trenutku, a avion se vratio na polazni aerodrom nakon 40 minuta.

Ukupno 106 putnika i članova posade bilo je u avionu. Putnici su prebačeni na druge letove.

Tehničari su pregledali avion “erbas A320”, koji bi tokom dana ponovo mogao da poleti, navodi DPA.

Nastavi čitati

Aktuelno