Connect with us

Svijet

Šta slijeduje nakon dodjele kandidatskog statusa Evropske unije Bosni i Hercegovini?

Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status za učlanjenje u Evropsku uniju, ali da bi postala članica EU mora da riješi 14 prioriteta, a posebno se to odnosi na borbu protiv korupcije i unapređenje pravosuđa, dva ključna segmenta na putu BiH ka EU.

Političari iz BiH kažu da je odluka EU o kandidatskom statusu pre svega politička, u svjetlu dešavanja u Ukrajini, i da je BiH dobila status upravo zbog zahtjeva Ukrajine i Moldavije za članstvo u EU.

Milorad Dodik, predsjednik RS, izjavio je da dodjela kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU predstavlja zakasnjelu reakciju na nepravdu koja je napravljena kada je Ukrajini i drugima dat taj status, iako je BiH prošla mnogo više reformi nego te zemlje.

On je pozdravio odluku o dodjeli kandidatskog statusa, ali je naveo da to nije dio uobičajenih redovnih procedura, i da bi bio veći optimista da se to dogodilo prije nekoliko godina, a sada mu je svejedno. Istakao je da ako BiH ne dobije novac, šta će joj onda status, jer će još više zaostati u ekonomiji.

– Ako EU i Brisel žele da ovde upravljaju procesima i institucijama, onda to treba da plate. Bilo bi interesantno da im ispostavimo zahtejve da nam daju 20 milijardi evra u naredne tri-četiri godine i da kažemo da onda možemo da se pridružimo – rekao je Dodik i podsjetio da Hrvatska dobija 27 milijardi evra iz evropskih fondova, kao i da sve zemlje EU dobijaju novac

Željka Cvijanović, srpski član i predsjedavajuća PBiH, izjavila je da davanje kandidatskog statusa BiH predstavlja čisto političku odluku EU motivisanu dešavanjima na geopolitičkom planu. Naglasila je da ne zavisi od BiH, nego uopšte od kapaciteta EU, dalje zajedničko kretanje na evropskom putu. Ona je ukazala da, ako će taj kandidatski status držati BiH u nekom čudnom stanju 15 ili 16 godina, kao što je to bio slučaj sa Severnom Makedonijom, onda to neće ništa značiti.

Branislav Borenović, predsednik PDP, kaže da u prethodnom mandatu ništa nije urađeno za približavanje EU, te da su, bez obzira na kandidatski status, očekivanja Brisela ostala ista.

– I dalje treba da usvojimo zakone o spriječavanju sukoba interesa i izmjene Zakona o VSTS, odnosno reformišemo pravosuđe. Pravosuđe je i dalje jedna od oblasti pod velikim uticajem politike, sa jakim vezama između korumpiranih političara i takvih tužilaca i sudija uz, naravno, časne izuzetke – rekao je Borenović.

On je podsjetio da BiH spada u red korumpiranih prema mjerenjima međunarodnih organizacija i čiji je indeks korupcije u stalnom rastu posljednjih 10 godina.

Miloš Šolaja, profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka, istakao je da se dodjelom statusa kandidata za članstvo u EU ništa mnogo nije promijenilo, osim što je na neki način BiH izjednačen status sa Ukrajinom, Moldavijom i nekim drugim zemljama na Zapadnom Balkanu. BiH mora mnogo više napora da uloži da bi uspijela na putu ka EU.

UZ OSTALE ZEMLJE KANDIDATE
KANDIDATSKIM statusom BiH se pridružila ostalim zemljama kandidatima – Albaniji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj i Ukrajini – u prosecu pridruživanja, koji može da traje godinama i obuhvata kompleksne pregovore o usklađivanju lokalnih zakona sa zakonodavstvom EU.

Related Topics:

Svijet

AMERIČKA RAKETA ubila više od sto vojnika u UKRAJINI?

Kuban je naselje u Lugansku na istoku Ukrajine, nekih stotinak kilometara od fronta u ratu.

Inače je ovo mjesto daleko izvan dometa većine ukrajinskog oružja i snage Rusije tamo su se mogle osjećati relativno sigurno.
To objašnjava, prema pisanju američkog Newsweeka, zašto su se tamo u srijedu okupile možda i stotine ruskih vojnika, navodno zbog obuke. Po svemu sudeći, zaboravili su na balističke rakete tipa ATACMS američke proizvodnje koje, ovisno o modelu, imaju domet i do 300 kilometara, a njihovo kasetno punjenje može izbaciti i stotinu granata.
Dok su Rusi šetali na otvorenom polju izvan Kubana usred bijela dana, primijetio ih je jedan ukrajinski dron i ubrzo su prema njima poletjele četiri rakete. Jedna nije eksplodirala, ali preostale tri rasule su granate pretvorivši polje u zonu smrti, navodi ovaj list.

Jedna od raketa eksplodirala je direktno iznad grupe od oko 116 nezaštićenih Rusa. Moguće je da su svi poginuli, kaže američki Institut za ratne studije u Vašingtonu.

Napad u srijedu možda je bio i jedan od najkrvavijih u čitavom ratu te je znak lošeg planiranja ruskih komandanata. Morali su znati da je takav napad nedavno postao moguć, čak i vjerovatan. Nabavka raketa od SAD-a i ispaljivanje na ranjive tačke ruskih položaja posljednjih je mjeseci jedan od prioriteta ukrajinske vojske, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

IZMJENE ZAKONA U DANSKOJ! Dozvoljen abortus do 18. nedjelje

Danska vlada saopštila je danas da ublažava ograničenja za abortus prvi put u posljednjih 50 godina i da je ženama sada dozvoljen prekid trudnoće do 18. nedelje, umjesto do 12. nedelje, što je do sada bio slučaj.

Danska ministarka za rodnu ravnopravnost Mari Bjere izjavila je da će zakon takođe biti izmjenjen kako bi djevojčicama starim između 15 i 17 godina bilo omogućeno da abortiraju bez saglasnosti roditelja, prenosi Rojters.

„Riječ je o slobodi pojedinca, o pravu da odlučuje o svom tijelu i svom životu. Ovo je istorijski dan za ravnopravnost žena“, rekla je Bjere.

Očekuje se da izmjena zakona stupi na snagu 1. juna 2025. godine.

Besplatan abortus uveden je u Danskoj 1973. godine, a granica za prekid trudnoće bila je do 12. nedjelje jer su u to vrijeme svi abortusi obavljani hirurški, zbog čega bi kasniji abortus podrazumjevao veći rizik od komplikacija, navelo je dansko Ministarstvo zdravlja.

Prema zvaničnim podacima, ukupan broj abortusa u Danskoj stabilan je posljednjih godina i iznosi oko 14.000.

Najveći broj abortusa u Danskoj izvršen je 1975. godine, kada je obavljeno 27.900 prekida trudnoće.

Nastavi čitati

Svijet

POLICIJA U SAD UBILA NAORUŽANOG SREDNJOŠKOLCA: Pronađena i njegova poruka na srpskom jeziku

Američka policija ubila je u srijedu učenika ispred srednje škole u Viskonsinu nakon što je dobila dojavu da se tu nalazi naoružana osoba, saopštio je tužilac te američke savezne države Džoš Kol.

Kol je odbio da odgovori na pitanja novinara o tome da li je učenik otvorio vatru i da li je pokušao da uđe u školu.

Policija je saopštila da je “prijetnja neutralizovana” izvan zgrade srednje škole u selu Maunt Horeb, udaljenom oko 40 kilometara od prijestonice Medison.

Međutim, američki mediji su juče došli u posjed posljednjih poruka koje je učenik ostavio na svom snapchatu, prije nego je naoružan krenuo u školu.

Kako prenose mediji, jedna poruka je na finskom i u prevodu znači: “Izdignite se iz lanaca ropstva”, dok je druga poruka na srpskom “Moj tata je zločinac iz rata”, što zapravo predstavlja naziv jedne srpske pjesme.

Inače, mediji nisu objavili identitet žrtve niti odakle potiče. Policija je na mreži Facebook navela da nema više osumnjičenih i da niko nije povrijeđen “osim navodnog napadača”, prenosi Asošijeted pres.

Nastavi čitati

Aktuelno