Connect with us

Politika

Teško usaglašeni Mehanizam koordinacije PONOVO NA UDARU U FBiH

Nakon što bi, po svemu sudeći, Bosna i Hercegovina mogla ostati bez 70 miliona evra iz Plana rasta, na “mala vrata” ponovo se otvara priča o Mehanizmu koordinacije, a političari u Federaciji BiH sve su glasniji u tome da su za neuspjeh krive procedure, a ne politička vlast.

Raspakivanje Mehanizma koordinacije predstavljalo bi ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini, posebno za Republiku Srpsku s obzirom na to da je njegovo usaglašavanje trajalo godinama. U suštini, radi se o dokumentu kojim se uređuje donošenje odluka i način komunikacije između institucija u BiH sa ciljem iznošenja jedinstvenog stava ispred BiH u odnosima sa institucijama Evropske unije. Ovim mehanizmom predviđeno je da odluke ne mogu biti donesene bez Republike Srpske, ali i kantona, na čemu su insistirali Hrvati.

“Nije problem u političkoj vlasti, već u procedurama i praksama. U administrativnom kapacitetu države”, rekao je nedavno Edin Forto, ministar transporta i komunikacija BiH i predsjednik Naše stranke.

Dakle, po njegovom mišljenju, krivica za neusvajanje reformske agende koja sadrži listu reformi koje će se sprovoditi u BiH, a koja je uslov za povlačenje sredstava iz Plana rasta za zapadni Balkan, nije u političkoj volji, već u procedurama, odnosno Mehanizmu koordinacije. Ovu Reformsku agendu koja je bila praktično usaglašena na kraju su “srušili” premijeri kantona koji dolaze iz SDA.

“Postoje određeni politički napori dijela FBiH da u sprezi sa dijelom zapadnog faktora, problematizira i osporava definisani mehanizam koordinacije. Nismo naivni. Mehanizam koordinacije se ne može, niti će se mijenjati, jer Srpska neće dati saglasnost na to. Iskorak na putu ka EU ne bi bio moguć bez Republike Srpske. Mi smo konstruktivan partner evropskom putu i ostajemo posvećeni tome, uz poštovanje ustavnih nadležnosti i Mehanizma koordinacije”, rekao je nedavno Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.

Na izjavu Forte da su za zastoj na evropskom putu odgovorne loše procedure i administrativne prepreke reagovali su i u PDP, gdje kažu da je ta izjava netačna i da je problem nesposobna vladajuća struktura. Takođe, naglašavaju da je takva izjava direktno usmjerena protiv Republike Srpske te da su krivci za blokiranje puta BiH u Evropsku uniju koalicija SNSD – trojka – HDZ.

“Mehanizam odlučivanja u BiH jeste komplikovan, ali se kroz njega mogu donijeti sve neophodne odluke nakon otvaranja pregovora sa EU, ukoliko su vladajući političari i stranke odgovorni i posvećeni rješavanju problema građana, a ne što dužem ostanku na vlasti”, rekao je Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a i bivši ministar spoljnih poslova BiH.

Crnadak ističe da način odlučivanja u BiH, uključujući entitetsko glasanje, zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i druge zaštitne mehanizme nisu prepreka, već je neophodno da se na ključnim pozicijama nalaze osobe koje žele napredak.

“Plan rasta, otvaranje pregovora, otvaranje poglavlja, usklađivanje sa zakonodavstvom EU i sve drugo što nas čeka na putu ka EU može da se uradi sa postojećim procedurama i nesposobna vlast ne treba da odgovornost prebacuje na dejtosnka rješenja, jer je to opasno i štetno za sve ljude u BiH”, rekao je Crnadak.

Podsjećanja radi, poslije višegodišnjih pregovora i raznih pritisaka, Mehanizam koordinacije usvojen je u 2016. godini i to iz drugog pokušaja s obzirom na to da je u januaru praktično usvojen u tajnosti, ali se kasnije ispostavilo da ne može zaživjeti. Drugi i konačni tekst Mehanizma koordinacije usvojen je u avgustu iste godine i praktično radi se o dokumentu kojim je definisano kako se kroz nekoliko komisija, odbora, kolegija i pododbora usvajaju odluke. Prvo, odluke se donose na nižim nivoima, dogovaraju ih službenici, zatim, ako se o nekom pitanju ne može postići dogovor, taj problem se “diže” na viši nivo, na komisije, zatim ministarske konferencije pa do Kolegijuma za evropske integracije koji čine predsjedavajući Savjeta ministara i njegovi zamjenici, zatim predsjednici vlada entiteta sa po dva člana Vlade te gradonačelnik Brčko distrikta i predsjednici vlada kantona.

Related Topics:

Politika

Novac “liježe” i kad se blokira: NAGRAĐENI ZA NERAD

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) su tokom 2025. godine ostvarili primanja koja dosežu i do gotovo 100.000 KM, uključujući plate, naknade, regres i druge beneficije, dok je istovremeno rad ovog zakonodavnog tijela blokiran.

Umjesto da ispunjavaju svoju osnovnu funkciju koja se tiče usvajanja zakona i omogućavanja funkcionisanja države, delegati HDZ-a i SNSD-a su u više navrata učestvovali u političkim opstrukcijama, nedolascima na sjednice i namjernom obaranju dnevnog reda.

Dom naroda PSBiH je, uz izuzetak usvajanja budžeta, već nekoliko mjeseci u blokadi u režiji HDZ-a i SNSD-a, a koče se brojni zakoni važni za evropski put Bosne i Hercegovine.

Na jednoj od posljednjih sjednica Dom naroda PSBiH je trebao glasati o smanjenju akciza na gorivo ali se delegati iz HDZ-a i SNSD-a nisu pojavili.

Tokom prethodne, 2025. godine, održano je ukupno 20 sjednica, koje uključuju i njihove nastavke.

Visoke cifre za (ne)rad

Prema podacima koje je dobio Klix.ba, delegatima je na osnovu plata i naknada u 2025. godini isplaćeno 1.351.427 KM.

Posebno je zanimljivo da delegati pored osnovne plate, paušala, toplog obroka, naknada za prevoz i odvojeni život te regresa, primaju i naknade za obilazak izborne baze. Obilazak izborne baze podrazumijeva novac za stranačke aktivnosti kao što su organizacija tribina i druge.

Razlog zbog kojeg određeni delegati nisu primili novac za ovu stavku, kada se gledaju zvanični podaci, ne znači da sredstva nisu uplaćena za ovu namjenu. Novac iz ove stavke se, umjesto delegatima, može uplatiti i na račun strankama ispred kojih dolaze.

Nastavi čitati

Politika

BOŽOVIĆ: “Donošenje odluka vratiti u institucije sistema, ne u kafane”

“Načelno smo dogovorili uvođenje 13. neoporezive plate, izgradnju velikih solarnih elektrana za potrebe privrede, kao i formiranje ministarstva ekonomije, koje će objediniti sve procese i ubrzati procedure u korist domaće privrede. Uspostavićemo i fond za podsticaje u privredi kako bismo olakšali finansiranje daljeg razvoja i zapošljavanja u Republici Srpskoj”, objavio je Milorad Dodik na Iksu. “Ovu objavu gospodina Dodika ne mogu ostaviti bez komentara, jer je važno da javnost i građane podsjetimo na neke činjenice”, istakao je načelnik opštine Istočna Ilidža, Marinko Božović.

Zašto je to tek „načelno dogovoreno“?

Takve i slične mjere poslanici Srpske demokratske stranke i opozicije predlažu godinama, ali ih aktuelna vlast uporno ignoriše. Osnovno pitanje je: zašto ste tek načelno dogovorili, zašto se niste konkretno dogovorili i rekli od kada će se početi primjenjivati?

Drugo: Izgradnja solarnih elektrana za potrebe privrede.

Na kojoj mreži i sa kojim kapacitetima? Čak i oni koji se ne bave ovom oblašću znaju da na postojećoj mreži odavno nema slobodnih kapaciteta. Vaše stranačke kolege, koje upravljaju ovim sektorom, već su podijelile saglasnosti na priključke, pa privrednici danas mogu da grade samo za sopstvene potrebe, a za to im podrške nije potrebna.

Treće: Formiranje ministarstva ekonomije.

To je klasično prelivanje iz šupljeg u prazno. Promjena imena ministarstva ili formiranje novog ne donosi suštinske rezultate. Potrebne su korjenite reforme i sistemski pristup kako bi se privreda Republike Srpske, koja je u poslednjih 20 godina sistematski oslabljena, konačno počela oporavljati.

Četvrto: Formiranje fonda za podsticaje u privredi.

Ne možete s jedne strane govoriti o rasterećenju privrede, a s druge uvoditi nove namete. Ovakve mjere mogu imati smisla samo ako postoji povjerenje u institucije, a ono je odavno narušeno zbog neodgovornog upravljanja i političkih odluka. Najbolji primjer je isplata plata iz Fonda solidarnosti rudarima u preduzeću koje je privatizovano i gurnuto u stečaj dok radnici ostaju bez posla.

Na kraju, postavlja se ključno pitanje:

Da li ste prespavali poslednjih dvadeset godina, u kojima ste upravo Vi obavljali najodgovornije funkcije i donosili ključne odluke?

Za trenutno stanje u Republici Srpskoj snosite direktnu političku odgovornost.

Da ne bude da se ne slažem ni sa čim što ste napisali, slažem se sa Vašom poslednjom rečenicom.

Najbolje vrijeme za Republiku Srpsku tek dolazi, ali ne sa ovakvom politikom, već sa odgovornom i domaćinskom vlašću.

P.S. Donošenje odluka mora se vratiti u institucije sistema, tamo gdje im je mjesto, a ne u kafane i na privatna imanja.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!

Napisao je ovo na društvenim mrežama narodni poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević koji je objavio video isječak iz gostovanja na RTRS-u u kojem kaže da Republika Srpska jedina ima Vladu koja zarađuje na građanima u uslovima krize.

-Prihodi od PDV-a rastu 20 feninga po litri zbog povećanja cijene goriva, a povrat akcize iznosi samo 10 feninga. Najjeftinije gorivo je ono što funkcioneri sipaju u službene automobile, jer ga ne plaćaju iz svog džepa – naveo je Kresojević i dodao:

-Vlada je zakazala, zato je u Republici Srpskoj cijena goriva najveća. Gospodin Elek je pokušao braniti neodbranjivo, a ne zna ni koliko iznosi akciza po litri goriva. Milioni iz budžeta potrošeni na marketing nisu dovoljni SNSD-u da zaustave da istina izađe na vidjelo – izjavio je Kresojević

Nastavi čitati

Aktuelno