Connect with us

Politika

Teško usaglašeni Mehanizam koordinacije PONOVO NA UDARU U FBiH

Nakon što bi, po svemu sudeći, Bosna i Hercegovina mogla ostati bez 70 miliona evra iz Plana rasta, na “mala vrata” ponovo se otvara priča o Mehanizmu koordinacije, a političari u Federaciji BiH sve su glasniji u tome da su za neuspjeh krive procedure, a ne politička vlast.

Raspakivanje Mehanizma koordinacije predstavljalo bi ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini, posebno za Republiku Srpsku s obzirom na to da je njegovo usaglašavanje trajalo godinama. U suštini, radi se o dokumentu kojim se uređuje donošenje odluka i način komunikacije između institucija u BiH sa ciljem iznošenja jedinstvenog stava ispred BiH u odnosima sa institucijama Evropske unije. Ovim mehanizmom predviđeno je da odluke ne mogu biti donesene bez Republike Srpske, ali i kantona, na čemu su insistirali Hrvati.

“Nije problem u političkoj vlasti, već u procedurama i praksama. U administrativnom kapacitetu države”, rekao je nedavno Edin Forto, ministar transporta i komunikacija BiH i predsjednik Naše stranke.

Dakle, po njegovom mišljenju, krivica za neusvajanje reformske agende koja sadrži listu reformi koje će se sprovoditi u BiH, a koja je uslov za povlačenje sredstava iz Plana rasta za zapadni Balkan, nije u političkoj volji, već u procedurama, odnosno Mehanizmu koordinacije. Ovu Reformsku agendu koja je bila praktično usaglašena na kraju su “srušili” premijeri kantona koji dolaze iz SDA.

“Postoje određeni politički napori dijela FBiH da u sprezi sa dijelom zapadnog faktora, problematizira i osporava definisani mehanizam koordinacije. Nismo naivni. Mehanizam koordinacije se ne može, niti će se mijenjati, jer Srpska neće dati saglasnost na to. Iskorak na putu ka EU ne bi bio moguć bez Republike Srpske. Mi smo konstruktivan partner evropskom putu i ostajemo posvećeni tome, uz poštovanje ustavnih nadležnosti i Mehanizma koordinacije”, rekao je nedavno Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.

Na izjavu Forte da su za zastoj na evropskom putu odgovorne loše procedure i administrativne prepreke reagovali su i u PDP, gdje kažu da je ta izjava netačna i da je problem nesposobna vladajuća struktura. Takođe, naglašavaju da je takva izjava direktno usmjerena protiv Republike Srpske te da su krivci za blokiranje puta BiH u Evropsku uniju koalicija SNSD – trojka – HDZ.

“Mehanizam odlučivanja u BiH jeste komplikovan, ali se kroz njega mogu donijeti sve neophodne odluke nakon otvaranja pregovora sa EU, ukoliko su vladajući političari i stranke odgovorni i posvećeni rješavanju problema građana, a ne što dužem ostanku na vlasti”, rekao je Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a i bivši ministar spoljnih poslova BiH.

Crnadak ističe da način odlučivanja u BiH, uključujući entitetsko glasanje, zaštitu vitalnog nacionalnog interesa i druge zaštitne mehanizme nisu prepreka, već je neophodno da se na ključnim pozicijama nalaze osobe koje žele napredak.

“Plan rasta, otvaranje pregovora, otvaranje poglavlja, usklađivanje sa zakonodavstvom EU i sve drugo što nas čeka na putu ka EU može da se uradi sa postojećim procedurama i nesposobna vlast ne treba da odgovornost prebacuje na dejtosnka rješenja, jer je to opasno i štetno za sve ljude u BiH”, rekao je Crnadak.

Podsjećanja radi, poslije višegodišnjih pregovora i raznih pritisaka, Mehanizam koordinacije usvojen je u 2016. godini i to iz drugog pokušaja s obzirom na to da je u januaru praktično usvojen u tajnosti, ali se kasnije ispostavilo da ne može zaživjeti. Drugi i konačni tekst Mehanizma koordinacije usvojen je u avgustu iste godine i praktično radi se o dokumentu kojim je definisano kako se kroz nekoliko komisija, odbora, kolegija i pododbora usvajaju odluke. Prvo, odluke se donose na nižim nivoima, dogovaraju ih službenici, zatim, ako se o nekom pitanju ne može postići dogovor, taj problem se “diže” na viši nivo, na komisije, zatim ministarske konferencije pa do Kolegijuma za evropske integracije koji čine predsjedavajući Savjeta ministara i njegovi zamjenici, zatim predsjednici vlada entiteta sa po dva člana Vlade te gradonačelnik Brčko distrikta i predsjednici vlada kantona.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno