Connect with us

Svijet

U SAD večeras ključna debata KAMALE HARIS I DONALDA TRAMPA

Debata između republikanskog i demokratskog predsjedničkog kandidata – Donalda Trampa i Kamale Haris, koja bi mogla biti ključni trenutak u kampanji za predsjedničke izbore u SAD u novembru, biće održana večeras u Nacionalnom ustavnom centru u Filadelfiji.

Dvoje kandidata koji se, kako piše Glas Amerike, nikada nisu sreli niti razgovarali telefonom, srešće se večeras u 21 čas po lokalnom vremenu, u jednoj jedinoj debati u kampanji.

Za Kamalu Haris se priča da je umiješana u debatama, ali je Donald Tramp pokazao u predsjedničkim debatama 2016. i 2020. godine da je težak rival.

Ovo je druga predsjednička debata u 2024. godini.

Prva je bila održana u junu između Donalda Trampa i predsjednika Džoa Bajdena, prije nego što je ovaj odlučio da se povuče iz izborne trke.

Desetine miliona Amerikanaca će vjerovatno gledati susret dvoje predsjedničkih kandidata koji bi trebalo da međusobno razmjenjuju strelice 90 minuta dok budu odgovarali na pitanja koja budu postavljali dvoje voditelja ABC Njuza, Dejvid Mjur i Linzi Dejvis.

Debata će trajati 90 minuta sa dvije reklamne pauze, a bacanje novčića održano je virtuelno u utorak, 3. septembra, da bi se odredilo mjesto na podijumu i redoslijed završnih riječi.

Tramp je pobijedio u bacanju novčića i on će dati posljednju izjavu, dok je Haris izabrala desnu poziciju na podijumu iz ugla gledaoca.

Pravila podrazumijevaju da kandidati ulaze po predstavljanju sa suprotnih strana bine, a prva će biti predstavljena aktuelna partija na vlasti, odnosno Demokratska stranka.

Nema uvodnih izjava i završne riječi će trajati dva minuta po kandidatu, dok su rekviziti i unapred napisane bilješke zabranjeni.

Nijedna tema ili pitanja se neće dijeliti unapred sa izbornim timovima i kandidatima, a Haris i Trampu će biti obezbijeđena olovka, blok papira i flaša vode, piše ABC njuz.

Kandidati će imati dva minuta za odgovor na pitanje, dva minuta za protivargument protivniku i jedan dodatni minut za naknadne aktivnosti, pojašnjenja ili odgovore.

Mikrofoni će biti uključeni samo za kandidata na čijem je redu da govori i za to vrijeme utišan za drugog kandidata, prenosi Tanjug.

Kandidatima neće biti dozvoljeno da postavljaju pitanja jedni drugima, što će jedino biti dozvoljeno moderatorima debate.

Osoblje kampanje ne smije da komunicira sa kandidatima tokom reklamnih pauza i u sali neće biti publike.

ABC njuz dodaje da je zadatak moderatora da osigura da kandidati poštuju dobijeno vrijeme i pristojnu diskusiju.

Ispitivanja javnog mnjenja na nacionalnom nivou pokazuju da je rejting kandidata gotovo izjednačen.

Anketa Njujork tajmsa i Siena koledža koja je juče objavljena, pokazala je da Tramp vodi sa 48 prema 47 odsto na nacionalnom nivou, iako su novine pokazale da je Haris u prosjeku ispred u više anketa u tri ključne države – Viskonsinu, Mičigenu i Pensilvaniji, sa izjednačenom podrškom kandidatima u četiri druge ključne države – Arizoni, Džordžiji, Nevadi i Severnoj Karolini.

Haris se za debatu pripremala u hotelu u Pitsburgu u Pensilvaniji gdje je održala nekoliko simulacija debate sa saradnikom koji je igrao ulogu Trampa.

Tramp je često vrijeđao Haris. Haris se takođe rugala Trampu.

Na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji početkom avgusta, Haris je rekla da je Tramp neozbiljan čovjek.

Svijet

ZBOG “PRIJETNJE SA ISTOKA” NATO planira dodatne brigade i 245.000 vojnika

NATO želi da formira dodatnih 49 borbeno spremnih brigada od kojih će svaka imati oko 5.000 vojnika, čime će ukupan broj brigada biti podignut na 131, prenosi “Velt” pozivajući se na još neobjavljena dokumenta.

Radi se o takozvanim minimalnim zahtjevima koje su iznijeli američki general Kristofer Kavoli i francuski admiral Pjer Vandije.

“Ako se 2021. godine smatralo da je dovoljno imati 82 borbeno spremne brigade, onda bi u budućnosti njihov broj trebalo povećati na 131. To znači stvaranje dodatnih 49 velikih formacija, koje u Bundesveru broje oko 5.000 vojnika”, prenosi njemački list.

Napominje se da je za upravljanje i podršku ovim trupama potrebno povećati broj borbenih korpusa sa šest na petnaest, a štabova divizije sa 24 na 38.

Osim toga, Alijansa planira da poveća broj jedinica PVO pet puta – sa 293 na 1.467.

Potreba za jačanjem vojne moći NATO-a objašnjava se prijetnjom koja navodno pretnjom koja dolazi od Rusije.

U posljednje vrijeme na Zapadu se sve više javljaju ideje o direktnom oružanom sukobu između alijanse i Rusije. Kremlj je napomenuo da Moskva nikome ne prijeti, ali da neće ignorisati akcije koje su potencijalno opasne po njene interese.

Rusija, pak, primjećuje nezapamćenu aktivnost NATO-a duž svojih zapadnih granica jer Alijansa proširuje inicijative i naziva to “obuzdavanjem ruske agresije”.

Moskva je više puta izražavala zabrinutost zbog gomilanja NATO snaga u Evropi. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da Rusija ostaje otvorena za dijalog sa NATO-om, ali na ravnopravnoj osnovi, dok Zapad mora da napusti kurs militarizacije kontinenta.

Nastavi čitati

Svijet

OPASNE IZJAVE TRAMPA “Izrael bi trebalo da napadne iranska nuklearna postrojenja”

Bivši američki predsjednik i republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp smatra da bi Izrael trebalo da izvrši napade na iranska nuklearna postrojenja kao odgovor na nedavni raketni napad Irana

Tramp je to rekao u petak na predizbornom skupu u američkoj državi Sjevernoj Karolini, komentarišući izjavu američkog predsjednika Džozefa Bajdena da neće podržati bilo kakve izraelske napade na iranske nuklearne lokacije kao odgovor na raketni napad Irana na Izrael, prenosi Foks njuz.

– Pitali su ga šta mislite o Iranu, da li biste napali Iran? A on kaže: “Sve dok ne pogode nuklearne objekte”. To je objekat koji želite da pogodite, zar ne? – rekao je Tramp na skupu u gradu Fajetvilu u kojem se nalazi velika američka vojna baza.

Tramp je ocijenio da je Bajden pogrešio kada je rekao da ne treba gađati iranske nuklearne lokacije, navodeći da treba ciljati upravo te lokacije zbog toga što nuklearno oružje predstavlja najveći rizik.

– Kada su mu postavili to pitanje, odgovor je trebalo da bude, prvo izvrši napad na nuklearnu elektranu, a za ostalo se pobrini kasnije – rekao je Tramp.

Bajden je u četvrtak rekao i da SAD razgovaraju sa Izraelom o opcijama za odgovor na napad Irana na Izrael, koji uključuje i napad Izraela na iranska naftna postrojenja, nakon čega je došlo do povećanja cijena nafte.

Iran je u utorak lansirao više od 180 raketa na Izrael, navodeći da je to osveta zbog ubistava lidera Hezbolaha i Hamasa, kao i agresije u Gazi i Libanu.

Izraelski premijer Benjamin Netanijahu obećao je da će Iran “platiti” za napad.

Nastavi čitati

Svijet

ALTERNATIVNE METE Bajden poručio šta bi uradio da je na mjestu Izraela

Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je danas da bi razmislio o alternativama napada na iranska naftna polja da je na mjestu Izraela, dodajući da misli da Izrael još nije zaključio kako da odgovori Iranu.

“Izraelci nisu zaključili šta će da urade u smislu napada. O tome se razgovara. Da sam na njihovom mjestu, razmišljao bih o drugim alternativama osim napada na naftna polja”, rekao je predsjednik SAD, prenio je Rojters.

Bajdena su pitali i da li misli da izraelski premijer Benjamin Netanijahu neangažovanjem u diplomatiji pokušava da utiče na izbore u SAD 5. novembra na kojima se bivši predsjednik SAD i kandidat republikanaca Donald Tramp suočava sa potpredsjednicom SAD i kandidatkinjom demokrata Kamalom Haris, prenosi Tanjug.

“Da li pokušava da utiče na izbore, ne znam, ali ne računam na to. Nijedna administracija nije učinila više da pomogne Izraelu od mene”, istakao je on.

Bajden je rekao novinarima na brifingu u Bijeloj kući, da SAD u ovom trenutku razmatraju uvođenje sankcija Iranu.

On je dodao da su timovi SAD i Izraela konstantno u kontaktu.

Bajden je juče na pitanje novinara da li bi podržao Izrael da napadne iranske rezerve nafte u znak odmazde za masovni raketni napad na Izrael u utorak rekao da se o tome vode razgovori.

Prethodno je izjavio da ne podržava izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja.

Iran je u utorak lansirao više od 180 raketa na Izrael, navodeći da je to osveta zbog ubistava lidera militanata, kao i agresije u Gazi i Libanu.

Izraelski premijer Benjamin Netanijahu obećao je da će Iran platiti za napad.

 

 

Nastavi čitati

Aktuelno