Društvo
U Srpskoj od karcinoma umrlo blizu tri hiljade ljudi
U Republici Srpskoj u 2018. godini od karcinoma je umrlo 2.853 ljudi, među kojim 1.705 muškaraca i 1.148 žena, rekli su iz Instituta za javno zdravstvo.
Prema posljednjim podacima kojim Institut raspolaže o ovoj bolesti, tokom 2018. godine otkriveno je 5.969 oboljelih od raka, i to 3.132 muškarca, a 2.837 žena.
Kako navode u Institutu, stopa mortaliteta za muškarce iznosila je 140,9 na 100.000 stanovnika, a za žene 76,3 na 100.000 stanovnika.
“Tri najčešće lokalizacije raka kod muškaraca u Republici Srpskoj su dušnik, bronh i pluća – 558 slučajeva, kolon i rektum – 437 slučajeva i prostata – 280 slučajeva, dok su tri najčešće lokalizacije raka kod žena dojka – 540, kolon i rektum – 273 i grlić materice – 203”, navode iz Instituta za javno zdravstvo povodom 4. februara – Svjetskog dana borbe protiv raka.
Iz Instituta ističu da je Svjetski dan borbe protiv raka globalna inicijativa koju je pokrenula Međunarodna unija za kontrolu raka. Obilježava se svake godine 4. februara s ciljem podizanja svijesti, nivoa informisanosti i podsticanja brojnih aktivnosti iz područja kontrole raka širom svijeta.
Rak je, kako navode iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu i najznačajnijih izazova današnjice, te predstavlja veliko zdravstveno, ekonomsko i društveno opterećenje širom svijeta.
Iz Instituta za javno zdravstvo, ističu da je prevencija najisplativija dugoročna strategija za kontrolu raka i naglašavaju da se ranim otkrivanjem i liječenjem može smanjiti smrtnost.
Ovogodišnja tema kampanje povodom Svjetskog dana borbe protiv raka “Zatvoriti propuste u zdravstvenoj njezi” (Close the care gap) nastavak je trogodišnje kampanje koju je prošle godine pokrenula Međunarodna unija za borbu protiv raka u kojoj se okupljaju pojedinci, organizacije i vlade širom svijeta sa ciljem smanjenja nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, liječenju i njezi oboljelih od raka uzrokovanu mjestom stanovanja, socioekonomskim statusom, etničkom pripadnošću, starošću i drugim obilježjima.
Prema procjenama globalne zdravstvene statistike (GLOBOCAN 2020), broj novooboljelih od raka u svijetu 2020. godine dostigao je 19,3 miliona, a umrlih čak 10 miliona.
Najzastupljeniji oblici raka u pogledu smrtnosti u svijetu bili su rak pluća (1,8 miliona smrtnih slučajeva), kolorektalni karcinom (935.000 smrtnih slučajeva), rak jetre (830.000 smrtnih slučajeva), rak želuca (769.000 smrtnih slučajeva) i dojke (685.000 smrtnih slučajeva).
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), opterećenje rakom će se u naredne dvije decenije povećati za oko 60 odsto, dodatno opterećujući zdravstvene sisteme, pojedince i zajednice.
Predviđeno globalno opterećenje, prema prcjenama SZO, uvećaće se na oko 30 miliona novih slučajeva raka do 2040. godine, pri čemu se najveći porast predviđa u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Prema SZO, između 30 i 50 odsto smrti od raka moglo bi se izbjeći smanjenjem ključnih faktora rizika i sprovođenjem postojećih preventivnih strategija utemeljenih na dokazima za prevenciju raka, skrining i rano otkrivanje, liječenje i palijativnu njegu.
Oko 70 odsto, prema procjenama SZO, svih prijevremenih smrti od raka u svijetu i dalje će se registrovati u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.
Većina prijevremenih smrtnih ishoda od raka u ovim zemljama javlja se zbog razlika u nivou obrazovanja, prihoda, mjesta stanovanja, etničke pripadnosti, rase, pola, seksualne orijentacije ili starosti.
Nejednakost u pristupu uslugama i njezi je prisutna gotovo svugdje, kako u zemljama sa visokim, tako i u onim sa niskim i srednjim dohotkom.
Prema SZO, primjeri efikasnih intervencija i strategija su kontrola duvana i vakcinacija protiv HPV-a.
Najefikasnija primarna prevencija raka, prema SZO, zasniva se na pristupima na nivou država, uključujući zakonodavstvo, regulativu u kombinaciji sa aktivnostima vezanim za promjenu ponašanja pojedinaca i zajednica kojima se nastoji senzibilisati javnost o ključnim faktorima rizika za obolijevanje od raka /pušenje, štetna konzumacija alkohola, gojaznost i nedostatak fizičke aktivnosti, izloženost zagađenju, karcenogenim supstancama i zračenju, zaraznima agensima/, te preduzeti mjere protiv tih faktora.
Bolja informisanost i razumijevanje faktora rizika i odrednica zdravlja, kako navode stručnjaci, značajni su za poboljšanje zdravstvenih ishoda.
(SRNA)
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije
U BiH se očekuje sunčano i toplije vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.
Jutro će biti hladno i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama može biti magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu do 11, a u višim predjelima od minus tri, a maksimalna dnevna od 16 do 22, a u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini pojačana i jaka bura, koja će tokom dana slabiti.
Društvo
POTVRĐENO: RiTE Ugljevik van pogona!
Rudnik i termoelektrana Ugljevik zvanično je van pogona od ponoći, potvrđeno je BN TV u tom preduzeću.
Prema ranijim najavama direktora preduzeća Žarka Novakovića pogon termoelektrane isključen je sa mreže i prestao proizvodnju električne energije, jer nema dovoljno uglja za rad.
“Razlog za to su nedovoljno riješeni imovinsko-pravni odnosi u eksploatacionom polju `Istok dva`, gdje smo obustavili radove i iskop uglja, jer se ispred nas nalazi privatna svojina”, kazao je Novaković.
Prema njegovim riječima, vrijeme povratka na mrežu zavisi od brzine rješavanja ovih imovinsko-pravnih odnosa.
Za sada niko ne može tvrditi kada će se to i desiti.
Društvo
DVORANA U PRIJEDORU POSTALA „SKADAR NA BOJANI“: Nakon 15 godina još 4,2 miliona KM
Sportska dvorana na Urijama u Prijedoru ni nakon gotovo deceniju i po od početka gradnje nije završena, a Grad Prijedor planira da u ovaj projekat uloži dodatnih 4,2 miliona KM.
Prema dosadašnjim procjenama, gradnja je Grad i Vladu Republike Srpske do sada koštala oko 7,7 miliona KM, što znači da bi ukupna vrijednost projekta, sa novim ulaganjima, mogla premašiti 11,9 miliona KM.
I dalje, međutim, nema odgovora na dva ključna pitanja – kada će objekat biti završen i čemu će na kraju služiti.
Od dvorane do zatvorenog bazena
Dodatnu neizvjesnost donijela je ideja gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora da se objekat preprojektuje u zatvoreni olimpijski bazen.
Javor je još u maju rekao da Grad ima obezbijeđena dva miliona KM kreditnih sredstava, dok je od republičke vlasti trebalo da dobije još tri miliona KM.
Tada je poručio da bi raspoloživi novac mogao biti iskorišten za raspisivanje tendera za završetak dvorane, ali da prije toga želi provjeriti mogućnost preprojektovanja objekta u bazen, zbog brojnih zahtjeva građana.
Od tada, međutim, nema novih zvaničnih informacija o tome da li će objekat ostati sportska dvorana ili će njegova namjena biti promijenjena.
Na pitanja o sudbini projekta nije odgovarao ni gradonačelnik, dok odgovor nije stigao ni iz Gradske uprave.
Istovremeno, najnovijim izmjenama plana javnih nabavki Grad Prijedor je predvidio dodatnih 4,2 miliona KM za ovaj objekat iz budžeta za 2026. godinu.
Vlada Srpske daje još tri miliona
Vlada Republike Srpske je u maju za kapitalne projekte u Prijedoru odobrila ukupno 9,5 miliona KM, a od tog iznosa tri miliona KM namijenjena su završetku sportske dvorane.
Gradonačelnik Javor je tada govorio o mogućnosti da se kombinacijom gradskih kreditnih sredstava i novca iz republičkog budžeta konačno riješi sudbina objekta.
Međutim, projekat koji je počeo još 2012. godine do danas nije priveden kraju.
Dvoranu je tadašnja gradska vlast, predvođena Markom Pavićem, najavljivala kao značajan sportski objekat, a završetak je bio planiran još za 2016. godinu.
Umjesto toga, deset godina nakon prvobitno najavljenog roka, Prijedor i dalje nema završenu dvoranu.
„Zidaju kao Skadar na Bojani“
Poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Maja Dragojević Stojić smatra da je ovaj projekat postao još jedan primjer višegodišnjih obećanja koja nikako da budu realizovana.
„Mi već dugi niz godina imamo priliku da vidimo obećanja o završetku dvorane, kako gradske tako i republičke vlasti. Zidaju to kao Skadar na Bojani“, rekla je Dragojević Stojić.
Ona dovodi u pitanje iskrenost novih najava, s obzirom na to da se ponovo izdvajaju milioni, dok objekat ni nakon 15 godina nije stavljen u funkciju.
Kada je riječ o mogućem pretvaranju dvorane u bazen, smatra da bi takav objekat Prijedoru bio potreban, posebno zbog Vaterpolo kluba koji nema adekvatne uslove za trening.
Milioni uloženi, a dvorana gotovo prazna
Paradoks je da objekat vrijedan milione trenutno praktično nema funkciju.
Prema riječima Dragojević Stojić, najveći dio dvorane ne koristi se, dok je u funkciji samo manji dio koji koristi prijedorski Kuglaški klub „Rudar“.
Projektom je predviđeno da objekat, osim glavnog terena, ima šest sportskih svlačionica, svlačionice za sudije i delegate, ambulantu i dvije sale za zagrijavanje sportista.
Planirani su i dodatni sadržaji – takmičarska kuglana sa četiri staze i ugostiteljskim prostorom, velnes centar, manja sala za borilačke sportove sa dvije svlačionice, kao i poslovni prostori.
Od svega toga, prema dostupnim informacijama, završen je samo dio sa kuglanom i ugostiteljskim objektom.
Koliko će na kraju koštati?
Najveće pitanje sada je koliko će građane Prijedora i Republike Srpske na kraju koštati objekat čija je gradnja počela još 2012. godine.
Dosadašnja ulaganja procjenjuju se na oko 7,7 miliona KM, dok je novim planom predviđeno još 4,2 miliona KM.
To bi ukupni račun podiglo na najmanje 11,9 miliona KM, pod uslovom da se dodatna ulaganja zaista zadrže na planiranom nivou.
A ukoliko se objekat bude preprojektovao iz sportske dvorane u zatvoreni bazen, cijena bi mogla dodatno rasti.
Tako se projekat koji je prvobitno trebalo da bude završen prije gotovo deset godina danas ponovo nalazi na početku nove dileme: završiti dvoranu ili je pretvoriti u bazen – i koliko će građani još morati da plate da bi objekat konačno dobio svrhu.
-
Politika3 dana agoGDJE JE SADA OBEĆANA STABILNOST? RiTE Ugljevik sutra u ponoć staje sa radom!
-
Politika3 dana agoMANIPULACIJA GLASOVIMA JE MOGUĆA! Kako su “fantomski” birači, sumnjivi skeneri i afera Smartmatic bacili sjenu na izbore u Srpskoj
-
Politika3 dana agoLEGALNA PLJAČKA POD VELOM “LOBIRANJA”! Narod gladuje, a milioni Srpske idu Amerikancima za spas FOTELJA I SANIRANJE SANKCIJA!
-
Region3 dana agoSLOVENIJA GLASA NA ČETIRI REFERENDUMA: Pao zakon o parlamentarnoj istrazi, podržano ukidanje TV pretplate
-
Politika1 dan agoOD IDEJE NA PALAMA DO DRUGE POLITIČKE SNAGE! PSS osvojio preko 74.000 glasova, Radanović otkrila naredne korake!
-
Društvo3 dana agoSAM NA SVIJETU, ZABORAVLJEN OD SVIH! Mali Slavko preživljava pakao, izgubio oca, a majka i rodbina ga se ODREKLI bez trunke milosti!
-
Banjaluka3 dana agoVEĆE STIPENDIJE U BANJALUCI! Srednjoškolcima do 200 KM, studentima do 400 KM!
-
Svijet2 dana agoMERC TJERA PO SVOM “Njemačka i Evropa neće pristati na dogovor Putina i Trampa”
