Connect with us

Svijet

UKRAJINA: Kijevu za obnovu potrebno 486 MILIJARDI DOLARA

Očekuje se da će obnova ukrajinske ekonomije nakon ruske specijalne vojne operacije koštati 486 milijardi dolara, što je 2,8 puta više od očekivanog ekonomskog učinka u 2023. godini, pokazuje nova studija Svjetske banke, UN, Evropske komisije i ukrajinske Vlade.

Objavljena procjena pokriva period od 24. februara 2022. do 31. decembra 2023. godine i kvantifikuje direktnu fizičku štetu na zgradama i drugoj infrastrukturi, uticaj na živote i egzistenciju ljudi i troškove “obnove na viši nivo”, saopštila je Svjetska banka.

Procjena troškova u periodu od deset godina porasla je sa 411 milijardi dolara iz marta prošle godine, pri čemu su stambene potrebe na vrhu liste sa 80 milijardi dolara, a zatim slijede potrebe za transportom od 74 milijarde dolara, te trgovina i industrija sa 67,5 milijardi dolara.

“Stvarne potrebe odražava 486 milijardi dolara, nesagledivo velika suma”, rekao je Arup Banerdži, regionalni direktor Svjetske banke za istočnu Evropu.

On je dodao da je visoka stopa štete zabilježena u prvim mjesecima rata i da je nakon toga naglo usporila.

U izvještaju se navodi da je direktna šteta od rata dostigla blizu 152 milijarde dolara, a gubici su koncentrisani u regionima kao što su Donjeck, Harkov, Lugansk, Zaporožje, Herson i Kijev.

Poremećaji u ekonomskoj proizvodnji i trgovini, kao i drugi troškovi vezani za rat, poput uklanjanja ruševina, vjerovatno bi povećali iznos na 499 milijardi dolara, navodi se u saopštenju.

Nova procjena isključuje potrebe za obnovom koje su već zadovoljene kroz državni budžet Ukrajine ili kroz partnersku saradnju i međunarodnu podršku.

Mapirani su gubici dva miliona stambenih jedinica, što je oko 10 odsto ukupnog stambenog fonda Ukrajine – bilo da su oštećeni ili uništeni – kao i 8.400 kilometara magistrala, auto-puteva i drugih nacionalnih puteva, te blizu 300 mostova.

U izvještaju se navodi da je Ukrajini potrebno oko 15 milijardi dolara da obavi najhitnije popravke, obnovu i rekonstrukciju u 2024. godini, od čega je oko 5,5 milijardi dolara već pokriveno kroz državni budžet i podršku od donatora.

Related Topics:

Svijet

NEVJEROVATNA SITUACIJA: Švajcarci morali da otkažu 1400 letova zato što nemaju pilota

Podružnica Lufthanse, Swiss International Air Lines, ima problem sa nedostatkom pilota zbog čega su primorani otkazati 1.400 letova.

Smanjenje ovog broja letova uticaće na evropske rute kratkih i srednjih relacija, kao i na rutu dugih letova u Čikago, koja će biti prepolovljena u septembru i oktobru.

Kriza proizlazi iz problema koji se preklapaju: nedovoljnog broja obučenih pilota, nedostatka aviona (posebno A220 zbog problema s motorom), dugotrajno odsustvo osoblja, prekvalifikacije za Airbus A350 i ograničenja iz novog kolektivnog ugovora.

Lufthansa ipak ne može pružiti podršku, a iznajmljivanje aviona sa posadom nije opcija.

Swiss trenutno obučava oko 80 pilota godišnje, ali gubi 40-50 pilota godišnje zbog penzionisanja ili smanjenog obima posla.

Aviokompanija planira povećati godišnji kapacitet obuke na 110 pilota. U međuvremenu, koristi privremene mjere, uključujući odgađanje penzionisanja i povećanje interne fleksibilnosti.

Nastavi čitati

Svijet

DVOJICA LIDERA “OČI U OČI”: Peskov otkrio kada bi bio moguć sastanak Putina i Zelenskog

Ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski mogli bi da se sastanu ako delegacije u pregovorima postignu određene dogovore, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

– Takav sastanak, kao rezultat rada delegacija dvije strane, nakon postizanja određenih sporazuma između ovih delegacija, je moguć. (Mi) to smatramo mogućim – rekao je on, prenosi TASS.

Peskov je rekao su se dvije zemlje složile da razmijene liste uslova za prekid vatre, a rad na tome je u toku.

On je dodao da su pregovori između Rusije i Ukrajine u toku i trebalo bi da se održe iza zatvorenih vrata, a da se za sada razgovara o postizanju tih dogovora, prenosi RIA Novosti.

Peskov je istakao da će delegacija predvođena Putinovim pomoćnikom Vladimirom Medinskim nastaviti da vodi pregovore sa Ukrajinom, kao i da od pregovora u Istanbulu, koji su održani u petak, nije bilo kontakata između lidera Rusije i Sjedinjenih Država.

Ukrajinski ministar odbrane i šef ukrajinske delegacije Rustem Umerov potvrdio je nakon razgovora u petak da su ruska i ukrajinska delegacija danas razgovarale o mogućem susretu predsjednika tih država, Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, kao i o prekidu vatre, a dogovorena je razmena po hiljadu ratnih zarobljenika.

Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak da su se ruska i ukrajinska delegacija na pregovorima u Istanbulu ”u principu” saglasile da se ponovo sastanu.

Nastavi čitati

Svijet

TIJELA POD RUŠEVINAMA: U najnovijim napadima Izraela stradalo najmanje 58 Palestinaca

Izraelske snage ubile su najmanje 58 Palestinaca u novim napadima na Gazu, saopštile su lokalne vlasti.

Direktor Indonezijske bolnice na sjeveru Gaze Marvan Al-Sultan rekao je da je ispod ruševina veliki broj žrtava i da je situacija unutar bolnice katastrofalna.

Izraelska vojska saopštila je danas da je izvela snažne napade i mobilisala trupe u okviru priprema za proširenje operacija u Pojasu Gaze i radi postizanja “operativne kontrole”.

Eskalacija, koja uključuje gomilanje oklopnih snaga duž granice, dio je početnih faza “Operacije Gideonovi vagoni”, za koju Izrael kaže da joj je cilj poraz Hamasa i oslobađanje talaca.

Stručnjaci UN upozoravaju da u Gazi predstoji glad nakon što je Izrael blokirao isporuke pomoći prije 76 dana, a šef UN za pomoć Tom Flečer je ove sedmice pitao Savjet bezbjednosti da li će djelovati kako bi “spriječio genocid”.

Američki predsjednik Donald Tramp priznao je juče rastuću krizu gladi u Gazi i potrebu za isporukama pomoći, dok raste međunarodni pritisak na Izrael da nastavi pregovore o prekidu vatre i okonča blokadu Gaze.

Nastavi čitati

Aktuelno