Connect with us

Svijet

UVIJEK IM MALO! Borelj uzima penziju iz fonda u deficitu, iako ima platu od 20.000 evra

Žozep Borelj, visoki predstavnik EU, trenutno uzima penziju iz fonda Evropskog parlamenta koji ima dug oko 400 miliona evra i koji bi mogao zahtijevati pomoć poreskih obveznika u vrijeme kada inflacija i visoki troškovi energije pogađaju mnoge Evropljane.
Ovaj 75-godišnji socijalista ima pravo na isplatu penzije, koja dolazi uz njegovu mjesečnu platu od više od20.000 evra, ne uključujući benefite.

– Da. Visoki predstavnik EU za inostrane poslove i bezbjednosnu politiku uzima penziju iz ovog dobrovoljnog penzionog fonda – potvrdio je Boreljov portparol.

Ali šema, poznata i kao dobrovoljni penzijski fond Evropskog parlamenta, pokazala se kontroverznom s obzirom na to da ima ogroman deficit koji i dalje raste.

Razlika između budućih obaveza i neto vrijednosti imovine (aktuarskog deficita) penzionog fonda na dan 31. decembra 2018. godine iznosila je 286,1 milion evra. To se povećalo na 379 miliona evra od 31. decembra 2021.

Fond bi trebao propasti između 2024. godine, godine evropskih izbora, i 2026. godine, a tada će poreski obveznici biti primorani da spasu plan koji se pokazao kao glavobolja za rukovodstvo Evropskog parlamenta, prenosi Klix.

Parlament nije mogao pronaći rješenje, postavljajući škakljiva pitanja od strane poslanika koji nadgledaju budžet.

Među njima su Monika Holmajer, njemačka evroparlamentarka i Johan van Overtveldt, bivši belgijski ministar finansija.

U zajedničkom pismu predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Metsoli ranije ove godine, oni kažu da fond predstavlja “potencijalne razorne rizike po ugled za Evropski parlament”.

Kažu da nema “rješenja za budućnost, iako se zna da će dobrovoljni penzijski fond u bliskoj budućnosti biti nesolventan”.

Svijet

Najveća kriptoberza na svijetu optužena za prevare

Globalno tržište kriptovaluta djelimično se stabilizovalo danas, dan nakon što je oštro skliznulo u crveno nakon objave tužbe američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) protiv Binancea, najveće kriptoberze na svijetu.

Vijest je izazvala pad bitkoina u ponedjeljak ispod 25.000 dolara, dok se u današnjem trgovanju držao nešto iznad ove granice.

SEC je tužila Binance i njenog osnivača milijardera Čangpeng Žaoa, navodeći da su radili na privlačenju američkih kupaca na njenu neregulisanu međunarodnu berzu, pomiješali sredstva investitora sa sopstvenim i prekršili zakone o hartijama od vrijednosti.

Ukupno 13 optužbi dolazi nakon što je Državna komisija za terminsku trgovinu robom SAD (CFTC) objavila sličnu tužbu protiv Binancea i Žaoa ranije ove godine. Žao je optužbe SEC-a odbacio na Twitteru.

U tužbi se navodi da su najveća kriptoberza na svijetu i njen osnivač prikupili milijarde dolara vrijedna korisnička sredstva i poslali ih evropskoj kompaniji koju kontroliše Žao.

SEC je takođe optužio Binance da vodi neregistrovanu platformu za trgovanje u SAD i dozvoljava američkim klijentima da trguju kriptovalutama na berzi koja bi trebalo da bude zabranjena za američke investitore.

“Optuženi su pokazali ‘očigledno zanemarivanje’ saveznog zakona”, navodi SEC.

Od 2019. godine, Binance vodi posebnu berzu za kupce u Sjedinjenim Državama, poznatu kao Binance.US, kako bi se pridržavala zakona SAD. Kao takvi, investitori sa sjedištem u SAD ne bi trebalo da koriste Binance-ovu globalnu platformu, poznatu kao Binance.com.

Ali u svom podnesku, SEC kaže da su kompanija i njen izvršni direktor “podmetnuli sopstvene kontrole kako bi tajno dozvolili američkim kupcima visoke vrijednosti” da trguju na njenoj međunarodnoj berzi.

Dvije podružnice, BAM Trading i BAM Management, navodno su nezavisno kontrolisale operacije u SAD, ali prema SEC-u, taj zaštitni zid je bio propusniji nego što je kompanija javno priznala.

“Žao i Binance su tajno kontrolisali operacije platforme Binance.US iza kulisa”, navodi se u saopštenju Komisije.

Jedan viši izvršni direktor navodno je rekao službeniku za usklađenost da kompanija radi kao “nelicencirana berza hartija od vrijednosti u SAD”. Binance je znao da su desetine hiljada kupaca u SAD, ali je odlučio da ne reaguje, tvrdi SEC, uprkos saveznom zakonu koji zabranjuje neregistrovanu ponudu i prodaju hartija od vrijednosti.

SEC navodi da je Žao naredio kreiranje plana za utaju za velike neto klijente, koristeći VPN uslugu da bi sakrio njihovu lokaciju u SAD i podnio dokumente o usklađenosti kako bi prikrio njihovu zemlju porijekla.

CNBC je ranije izvijestio o tome kako su zaposleni u Binanceu ohrabrivali korisnike da izbegavaju sisteme razmjene preko VPN-ova.

SEC je takođe tvrdio da su Binance i Žao koristili kompanije za kreiranje tržišta koje su kontrolisali da naduvaju trgovačke cijene i profitiraju od svojih kupaca. Firme su takođe pomiješale sredstva klijenata sa novcem Binancea, slično optužbama protiv FTX-a, bankrotirane kompanije za razmjenu kriptovaluta.

Najviše štete za investitore, navodno su napravili trgujući sami sa sobom kako bi vještački podigli cijenu kriptoimovine.

Tako je Sigma Chain prikupio 190 miliona dolara za svog stvarnog vlasnika Žaoa, navodi SEC.

“Vlasnička trgovačka firma” je potom potrošila 11 miliona dolara za kupovinu “jahte”, navodi se u tužbi.

“Daćemo odgovor kada vidimo tužbu”, rekao je Žao na Twitteru. “Mediji dobijaju informacije prije nas.”

U postu na blogu koji je uslijedio, kompanija Binance je izrazila razočarenje zbog tužbe.

U izjavi objavljenoj na Twitteru, Binance.US je tužbu nazvao “neosnovanom”.

“Namjeravamo da se energično branimo”, saopštila je kompanija.

Akcije SEC-a su najnovije u nizu radnji koje regulatori preduzimaju protiv kriptokompanija.

Do sada je najveća meta bila FTX, kompanija koja je propala na spektakularan način i koja se suočava sa nizom krivičnih prijava koje prijete da njenog osnivača i bivšeg izvršnog direktora Sema Bankman-Frieda pošalju u zatvor na više od 100 godina.

Tržišni udio Binancea je dramatično porastao otkako je FTX prestao da posluje, a posljednjih mjeseci bio je u fokusu regulatora i agencija za sprovođenje zakona u SAD i širom svijeta, navodi NPR u svom osvrtu.

Nastavi čitati

Svijet

Princ Hari pred sudom u procesu koji je pokrenuo protiv Dejli Mirora

Britanski princ Hari pojavio se danas u sudnici i položio zakletvu u svojstvu svedoka u procesu koji je pokrenuo protiv grupe MGN, izdavača tabloida Dejli Miror, optužujući ga za hakovanje telefona i druge nezakonite operacije uhođenja.

Harija je na suđenju unakrsno ispitivao advokat grupe MGN Endru Grin u vezi sa više od 33 novinska članka čiji su detalji, kako navodi princ, pribavljeni nezakonito.

”Svaki od ovih članaka igrao je važnu, i destruktivnu ulogu u mom odrastanju”, rekao je on.

Dodao je da je u tim člancima označen kao “plejboj princ”, “debeli”, “neuspješni” i ”ponavljač”, i da je cilj novinara bio da unište njegove odnose sa devojkama, okrivljujući ih za njegov raskid sa Čelsi Dejvi, što je izazvalo smanjenje njegovog kruga prijatelja i dovelo do napada depresije i paranoje.

Grin je priznao da su u jednom slučaju korišćene nezakonito pribavljene informacije, i se lično izvinio Hariju u ime MGN-a

”To nikada nije trebalo da se dogodi i neće se ponoviti”, rekao je on.

Princ Hari, 38-godišnji sin britanskog kralja Čarlsa III je prvi član kraljevske porodice koji se u posljednjih 130 godina saslušava pred sudom.

Prije njega se, 1891. godine u svojstvu svjedoka pred sudom pojavio Harijev predak, vojvoda od Klarensa i Avondejla, budući kralj Edvard VII, koji je svjedočio na suđenju zbog kockarskog skandala.

Hari se odlučio da pokrene sudski proces i traži odgovornost britanske štampe jer smatra da mediji proganjaju njega i njegovu porodicu.

Izlažući prinčev slučaj pred sudom, Harijev advokat Dejvid Šerborn rekao je da su britanske novine od Harijevog djetinjstva koristile hakovanje i podmetanja da bi se dokopale informacija koje bi mogle da iskoriste za senzacionalističke naslovne strane.

Advokat Šerborn tvrdi da su priče o Hariju bile velika inspiracija za britansku tabloidnu štampu koja je sa oko 2.500 članaka pokrivala sve aspekte njegovog života tokom perioda od 1996. do 2011. godine – od povreda u školi, preko eksperimentisanja sa marihuanom i kokainom, do uspona i padova sa djevojkama.

“Tabloidima ništa nije bilo sveto ili izvan dozvoljene zone”, rekao je advokat princa Harija, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

LAŽNA JABUKOVAČA: U Rusiji preminulo 16 ljudi od 35 otrovanih

Broj trovanja surogat jabukovačem u regionu Uljanovsk u Rusiji povećao se na 35 ljudi, od kojih je 16 preminulo, rekao je danas guverner te oblasti Aleksej Ruskih.

Ruskih je napisao na Telegramu da će svim rođacima preminulih i onih koji su otrovani jabukovačom biti pružena materijalna i psihološka pomoć.

Istraga je pokazala da su u Uljanovskoj oblasti zabilježeni slučajevi trovanja, uključujući i smrtne slučajeve nakon ispijanja jabukovače kupljene na teritoriji gd‌je se nalaze prodavnice pića, gd‌je su proizvodi isporučeni od preduzetnika iz okruga Krasnoglinski u Samari.

Slučajevi trovanja jabukovačom zabilježeni su od 3. do 5. juna u Dimitrovgradu i Uljanovsku, a prethodno je Ruskih rekao da su 22 osobe otrovane surogat jabukovačem, a da je devet osoba preminulo.

Pokrenut je krivični postupak zbog pružanja nekvalitetnih usluga, a priveden je biznismen iz Samare, prenijele su RIA Novosti.

Ruskih je rekao da je Ministarstvo zdravlja regiona poslalo posebna uputstva ekipama Hitne pomoći prilikom otkrivanja pacijenata sa trovanjem, kao i da su pojačana dežurstva u specijalizovanim bolnicama.

Prema lokalnim medijima, jabukovača je sadržala smrtonosne količine metanola koji je mnogo toksičniji od etanola koji se nalazi u običnim alkoholnim pićima.

Rusija je pooštrila kontrolu proizvodnje i prodaje pića koja sadrže velike količine etanola nakon što je 2016. godine 77 ljudi u Sibiru umrlo od jeftinog nelegalnog alkohola.

U incidentu koji se dogodio 2021. godine 29 osoba je umrlo od trovanja nelegalno proizvedenim akloholnim pićem koje je sadržalo metanol, prenose agencije.

Nastavi čitati

Aktuleno