Connect with us

Svijet

VELIKI PORAST BROJA SLUČAJEVA zločina iz mržnje u Francuskoj

U Francuskoj je broj slučajeva zločina iz mržnje u porastu, a samo broj slučajeva zločina „rasističke prirode“ skočio je za 32 odsto od 2022. do 2023. godine, pokazuje izveštaj francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

Zločini „rasističke prirode“ udvostručili su se u poslednjem kvartalu 2023. godine, nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra i izraelske kopnene ofanzive na Pojas Gaze, prenosi Politiko.

U izveštaju se navodi da je prošle godine počinjeno 15.000 zločina „na osnovu etničke, nacionalne, rasne ili verske pripadnosti“, dok je broj takvih zločina u 2022. godini iznosio 12.600.

Oko 8.800 osoba je bilo žrtva rasističkog ponašanja, a 4.200 osoba je optuženo za zločine iz mržnje, naveli su iz francuskog Ministarstva.

Najčešće žrtve bili su stranci afričkog porijekla.

U izvještaju se dodaje i da je više rasističkih zločina počinjeno u gradovima, nego u prigradskim ili ruralnim područjima.

Porast slučajeva zločina iz mržnje dolazi usred naleta popularnosti francuske krajnje desnice koja je antiimigraciono nastrojena, navodi Politiko.

Nacionalni savez, najpopularnija desničarska stranka u Francuskoj, sve je bliži pobedi na predstojećim izborima za Evropski parlament, a predsjednik stranke Žordan Bardela postao je drugi najpopularniji političar u zemlji, dok je iza njega samo bivši francuski premijer Eduar Filip.

„Sasvim je jasno da su ovi izbori 9. juna referendum protiv toga da Francuska bude potopljena migrantima“, rekao je Bardela na prvom predizbornom skupu stranke, prenosi evropski portal.

Svijet

STIŽU NOVA OGRANIČENJA! Društvene mreže će uskoro biti strogo kontrolisane?

Odri Azule, generalna direktorka UNESKO-a, pozvala je na globalni dijalog kako bi se našao način da se reguliše postupanje kompanija, vlasnika društvenih mreža i ograničila njihova uloga u širenju dezinformacija.

Azule je govorila na međunarodnom skupu poslanika, novinara i aktivista civilnog društva o regulisanju društvenih mreža kao što je “X”, da bi internet bio bezbjedniji, a informacije zasnovane na činjenicama.

Na konferenciji je pokušano postavljanje smjernica koje bi pomogle regulatornim tijelima, vladama i kompanijama da se uhvate u koštac sa sadržajima koji podrivaju demokratiju i ljudska prava, a da istovremeno očuvaju slobodu izražavanja i osnaže pristup tačnim i uvjerljivim informacijama.

Azule je rekla da iz globalnog dijaloga treba da proizađu legalna sredstva i principi odgovornosti za kompanije-vlasnike društvenih mreža kako bi one djelovale za javno dobro.

“To bi umanjilo rizike koje vidimo danas, sa kojima živimo danas, sa dezinformacijama i teorijama zavjere koje se šire brže nego istina”, ukazala je ona.

Evropska unija je donijela propis koji će natjerati velike tehnološke kompanije poput “Gugla” i “Mete” da striktnije regulišu svoje platforme, da bi se korisnici u Evropi zaštitili od govora mržnje, dezinformacija i štetnog sadržaja. Taj propis o digitalnim uslugama jedan je od tri značajna evropska propisa na čijoj je meti tehnološka industrija, prenosi “Politikin magazin”.

Nastavi čitati

Svijet

PESKOV O KINI “Oni su u stanju da ŠTITE SEBE I SVOJE INTERESE”

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je stav Kremlja da nije neophodno komentarisati pritisak Vašingtona na Peking zbog rusko-kineskih odnosa.

“Tu apsolutno ne postoji ništa da se komentariše. Kina je jedna suverena, moćna država koja je u stanju da se brani i štiti svoje interese. U isto vrijeme, ona je naš blizak saveznik”, rekao je Peskov.

Peskov je naglasio da će Moskva i Peking nastaviti da razvijaju saradnju.

Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je tokom posjete Kini da će SAD preduzeti mjere ako Peking nastavi da isporučuje proizvode ruskom vojno-industrijskom kompleksu.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova u više navrata je saopštilo da Peking nije strana u sukobu u Ukrajini i da su netačne informacije da Kina vojno pomaže Rusiji.

Nastavi čitati

Svijet

ZAUSTAVLJENI BRODOVI SA VIŠE OD pet tona HUMANITARNE POĆI za pojas Gaze

Flota humanitarnih brodova sa više od 5.000 tona humanitarne pomoći koji su trebali da krenu za Pojas Gaze zaustavljena je jer je Gvineja Bisau donijela odluku da ukloni svoju zastavu sa jednog od plovila, saopšteno je danas iz humanitarne organizacije “Koalicija slobodarske flotile”.

“Potez brodskog registra Gvineje Bisau je čist politički potez”, navodi se u saoptšenju nakon prijema obavještenja o uklanjanju zastave sa jednog od brodova.

Flota sastavljena od tri broda trebalo je da krene iz luka u Turskoj.

Turska humanitarna fondacija je glavni organizator civilne “Koalicije slobodarske flotile” koja je sastavljena od aktivista za zaštitu ljudskih prava, uključujući advokate, ljekare i medicinske sestre.

Nastavi čitati

Aktuelno