Connect with us

Društvo

ZAKON “MRTVO SLOVO” NA PAPIRU: Institucije okreću glavu od pranja novca

Iako je pravni okvir u Bosni i Hercegovini koji se odnosi na pranje novca na snazi, njegova primena je i dalje neadekvatna jer institucije generalno ne primjenjuju zakone protiv pranja novca.

To je objavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala u svom izvještaju u kojem je BiH pozicionirala na nezahvalnoj, osmoj poziciji u Evropi po indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu.

U njihovom izvještaju, podsjetimo, iznesene su brojne kritike na rad nadležnih institucija u BiH po pitanju borbe protiv kriminala, a to se, između ostalog, odnosi i na pranje novca. Naglašeno je da se finansijske istrage ne pokreću sistematski u slučajevima korupcije.

“Sposobnost zemlje da efikasno razbije organizovane kriminalne grupe je otežana nedostatkom harmonizacije između zakonodavstva koje se odnosi na organizovani kriminal, kao i nedostatkom ažurnog pravnog okvira o određenim tržištima organizovanog kriminala, kao što su, između ostalog, trgovina drogom, pranje novca i sajber kriminal”, navodi se u izvještaju.

Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije i kleptokratije BiH, kaže da je dovoljno da pogledamo ko su nam ministri u Savjetu ministara BiH.

“To su ljudi koji su multimilioneri. Odakle im pare? Niko to pitanje nije postavio”, rekao je Grković za “Nezavisne novine”.

On tvrdi da se vrši opstrukcija rada Komisije za borbu protiv korupcije, te da im nisu dostavljani ni dokumenti koje su tražili.

“Dok god imamo ovu vrstu ljudi na vlasti, mi ne možemo da se uhvatimo u iskrenu borbu protiv korupcije. Bilo koji zakon da donesete, on se ne primjenjuje. Nije problem više u zakonima, nego u ljudima koji su na vlasti, a samim tim i u tužilaštvima i sudovima”, ocjenjuje Grković.

On poručuje da smo već trebali usvojiti novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

“Na moje pitanje u parlamentu ‘Šta se dešava sa tim zakonom i zašto nije na dnevnom redu’, niko nije reagovao. A taj zakon je jako bitan, da bismo bar donekle u očima evropskih zvaničnika izgledali da se bar nešto radi po pitanju korupcije”, naveo je Grković.

Anesa Agović, koordinatorka Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala za BiH, ističe da, prema procjenama bh. relevantnih vlasti, uobičajena predikatna krivična djela za pranje novca uključuju korupciju, trgovinu drogom, trgovinu ljudima, krijumčarenje oružja, krijumčarenje akcizne robe, prevaru, imovinski kriminal i utaju poreza.

Prema njenim riječima, potrebno je zalaganje za neophodne izmjene Krivičnog zakona BiH i Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u cilju usklađivanja sa međunarodnim standardima.

Ističe da dodatno moramo naglašavati značaj i promovisati efikasnu saradnju između državnih i entitetskih aktera sa civilnim društvom, radi zajedničkog rješavanja pitanja pranja novca.

“Uloga nevladinog sektora može biti od velike pomoći ukoliko se omogući doprinos i eskpertiza koje posjeduju. Često se nevladin sektor zanemaruje, počevši od uključivanja u radne grupe koje adresiraju ovaj problem, do toga da se ne angažuju i eksperti koji dolaze ne samo iz nevladinog sektora, već i iz privatnog sektora, kao i sami relevatni eksperti za sigurnosna pitanja. Borba protiv pranja novca zahtijeva sveobuhvatan odgovor i adekvatnu ekspertizu”, kaže Agovićeva.

Prema njenim riječima, BiH može unaprijediti borbu protiv pranja novca primjenjujuću i neke od mjera koje se primjenju u EU, odnosno, na primjer, povećati transparentnost u pogledu vlasništva kompanija, postrožiti provjere transakcija iz rizičnih trećih zemalja, raditi na uklanjanju rizika povezanih s karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima i virtuelnim valutama, te unaprijediti saradnju i razmjenu informacija između bezbjednosnih agencija u BiH, kao i sa i Europolom.

U izvještaju o radu SIPA za prošlu godinu navedeno je da je istragama krivičnih djela pranja novca utvrđeno da su kroz finansijski sistem BiH u legalne novčane tokove ubačene 35.191.144 KM nelegalno stečenog novca.

“Pričinjena šteta od prijavljenih krivičnih djela ukupno je iznosila 14.004.088 KM, a stečena imovinska korist iznosila je 14.341.668 KM”, naveli su iz SIPA.

Društvo

BOLOVANJA SVE MANJE, TROŠKOVI SVE VEĆI! Fond zdravstva grca u dugovima

U Republici Srpskoj u 2023. godini zabilježeno je manje slučajeva bolovanja nego 2022. godine, ali su troškovi koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske bili višestruko veći.

Brojke ćemo početi podatkom da je u prošloj godini u Srpskoj evidentirano više od 211.000 slučajeva bolovanja, što je prosječno oko 17.590 na mjesečnom nivou, odnosno nešto više od 570 slučajeva dnevno.

Ali, kao što smo i rekli, ove brojke su manje u odnosu na 2022. godinu, prema kojima je tada mjesečni prosjek bio 21.300, ili nešto više od 700 na dnevnom nivou.
Međutim, ovdje je bitno napomenuti da se svaka prijava za bolovanje računa posebno, pa primjera radi, jedan radnik u toku mjeseca može da otvori bolovanje i dva puta, i to se evidentira kao dva slučaja.

U prevodu, brojka od 17.590 slučajeva mjesečno ne znači da je na bolovanju tada striktno bilo toliko radnika.

Ipak, dok se broj evidentiranih slučajeva bolovanja smanjuje, troškovi FZO RS se povećavaju.
Ukupno su, kažu za “Nezavisne novine”, veći za 15 odsto nego 2022.

“Prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, poput za trudnice koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, a ta bolovanja zbog prirode bolesti i stanja traju duže”, pojašnjavaju iz Fonda zdravstva.

Naravno, napominjemo da se bolovanja razlikuju i po broju dana koliko je neko izostao s posla, a ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti onima koja su bila duža od 30 dana.

S tim u vezi, analize FZO RS pokazuju da su na prvom mjestu bila trudnička bolovanja, zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

“Trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana u 2023. godini iznosi oko 33 miliona KM, a u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM”, naveli su iz ove ustanove.

U daljem, statistika pokazuje da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po slučaju bolovanja iznosio 12.

FZO RS podsjeća i na to da su u prethodnom periodu na neki način pooštrili pravila za bolovanje. Posljednja u nizu mjera je stupanje na snagu novog Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe svele na minimum.

“Poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost toga. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Komisija je obavezna pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju.

Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana, ako se analizom i pregledom ustanovi da je radnik sposoban za posao”, pojašnjavaju iz Fonda.

Podsjećaju i na činjenicu da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su to pravo koristili nekada ranije, a sada već rade.

A pored vanredne ocjene, iz FZO dodaju da postoje i vanredne kontrole, koje vrše kontrolori Fonda, a ne gorepomenute komisije i prilikom kojih se radnici ne pozivaju na pregled, već se gleda medicinska dokumentacija.

“Takođe, kod ove kontrole, provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena”, kažu iz Fonda, napominjući i to da radnik u roku od 24 časa ima mogućnost da se i sam obrati prvostepenoj komisiji ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog ljekara, kao i da ima mogućnost žalbe FZO RS u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje, a da on nije zadovoljan tim rješenjem, prenose “Nezavisne novine“.

Obaveza svih koji su na bolovanju jeste da se svakih 15 dana javljaju porodičnom doktoru, a izuzetak su oni koji se nalaze na bolničkom liječenju.

Prema postojećem Pravilniku Fonda, troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha uglavnom između 23 i 28 stepeni Celzijusovih.

Ujutru će biti vedro, a tokom dana pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti i toplo. Nešto oblačnije biće poslije podne u Hercegovini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Najniža jutarnja temperatura vazduha iznosiće između osam i 13 stepeni Celzijusovih, na jugu do 16, a najviša dnevna između 23 i 28 stepena Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južnog i jugozapadnog smjera.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ponovo oblačno sa pljuskovima, POPODNE RAZVEDRAVANJE

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se u prvom dijelu dana očekuju lokalno slabi pljuskovi, a poslije podne razvedravanje, te sunčano i toplo vrijeme.

Ujutro će biti umjereno do pretežno oblačno, ponegdje je moguća magla ili niska oblačnost, a na zapadu kiša ili pljusak koji će se zatim premiještati ka istoku i slabiti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U drugom dijelu dana očekuje se razvedravanje uz manju oblačnost i toplije. Slaba kiša je moguća samo još ponegdje na istoku.

Vjetar će biti slab do umjeren, jugozapadni, na planinama i u Hercegovini pojačan.

Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 17 u višim predjelima od devet, a najviša dnevna od 22 do 29, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno