Connect with us

Svijet

JEZIVA ISTINA O TIJELIMA SA TITANIKA: Ostaci kod olupine nikada nisu pronađeni, neke vadili iz okeana, pa ih vraćali

Evo zašto ljudski ostaci nikad nisu nađeni kod olupine Titanika

Na današnji dan 15. aprila 1912. godine potonuo je čuveni brod Titanik. Bio je najveći brod na svijetu, a potonuo je nakon što je udario u ledeni brijeg u Atlantskom okeanu. Tragedija se dogodila na prvom putovanju od Sautemptona do Njujorka, pri čemu je od 2.200 putnika i posade na brodu, poginulo više od 1.500.

Čuvena olupina broda leži 3.800 m na dnu Atlantika, na oko 600 km od obale Njufaundlenda, Kanada. Brod je opsežno istražen otkako je olupina otkrivena 1985. godine, a mnogi se pitaju zašto Titanik nikada nije izvađen iz okeana, šta se dogodilo sa tijelima putnika koji su ostali na površini Atlantika i kako to da u olupini Titanika nikada nisu pronađeni ljudski ostaci?

Tijela vadili, pa ih vraćali u more
Statistički, najviše mrvtih bilo je među članovima posade – oko 700. Putnici treće klase, uglavnom sastavljene od imigranata koji su putovali da započnu nove živote u Americi, drugi su na crnoj listi – samo 174 od otprilike 710 putnika je preživjelo.

Najveći broj tijela onih koji su nakon potonuća ostali da plutaju na površini ledene vode tu je pronašao svoj kraj. Posade drugih brodova, među kojima je bio i kablovski brod Makaj-Benet, kao i posade malih ribarskih čamaca, pronalazile su ih i nedjeljama nakon tragedije. Tokom nekoliko sedmica, posada tog i drugih brodova pronašla je ukupno 306 tijela.

Ali, posada broda Mekej-Benet, plaćena dvostruko za ovaj jezivi zadatak, dobila je naređenje – Tijela putnika iz prve klase će biti balsamovana i stavljena u kovčege, iz druge klase “samo” umotana u platna, dok su tijela siromašne treće klase i posade otežana tegovima i – bačena u more.

Tijela bogataša koja su pronađena unijeta su na brodove za izvlačenje i podvrgnuta identifikaciji i preliminarnom procesu balsamovanja. Uloženi su napori da se pokojnici identifikuju putem ličnih stvari, fizičkih opisa i bilo koje dostupne dokumentacije. Ali zbog ograničenosti prostora, resursa i uznapredovalog stanja raspadanja nekih tijela, donijeta je odluka da se većina izvučenih žrtava sahrani u moru. Tijela su stavljena u platnene vreće ili kovčege i spuštena u okean.

Neka tijela su vraćena porodicama kako bi mogle da ih sahrane. Među njima su bili putnici koji su ili mogli da budu identifikovani ili čiji su rođaci napravili posebne aranžmane za povratak njihovih najmilijih. Tijela su transportovana na svoja odredišta raznim sredstvima, uključujući vozove i mrtvačka kola.

Važno je napomenuti da su se napori za oporavak suočili sa izazovima zbog velikog broja žrtava i teških uslova na mjestu potonuća. Mnogi faktori, kao što su vrijeme proteklo od potonuća, dubina vode i uticaj morske flore i faune, doprinijeli su ograničenom uspjehu u izvlačenju tijela. Ali, šta je bilo sa tijelima ljudi koji su ostali na brodu?

Istraživanje Džejmsa Kamerona
Džejms Kameron, režiser koji stoji iza blokbastera Titanik iz 1997. dugo je bio opčinjen stvarnom sudbinom broda. Od otkrića olupine 1985. godine Kameron je napravio zapanjujuća 33 zarona kako bi istražio olupinu, svaki put doprinoseći svom dubokom razumijevanju tragedije. Upravo on je raspalio maštu teoretičara zavjere izjavom iz 2012. da je na olupinio vidio “nula ljudskih ostataka”.

“Videli smo odjeću. Vidjeli smo parove cipela, što bi snažno sugerisalo da je tamo u jednom trenutku bilo tijelo. Ali nikada nismo vidjeli nikakve ljudske ostatke”, naveo je Kameron u intervjuu. Ovo je naročito zanimljivo ako se uzme u obzir da su istraživači i naučnici pronalazili ljudske ostatke na mnogo starijim olupinama. Zašto to nije slučaj sa Titanikom?

Postoji logično naučno objašnjenje
Odgovor na ovu misteriju leži u dubinama okeana i jedinstvenim uslovima koji vladaju u njemu. Robert Balard, okeanograf i čovjek koji je prvi otkrio olupinu Titanika 1985. godine, misli da je ključ misterije u dubini. Titanik leži na dubini od oko 3.800 metara.

“Problem sa kojim se suočavate na dubinama ispod 3.000 stopa (oko 914 metara) je da prolazite ispod onoga što se zove ‘dubina kompenzacije kalcijum karbonata’. Voda u dubokom moru je nedovoljno zasićena kalcijum karbonatom, što je uglavnom ono od čega su kosti napravljene”, objasnio je Balard u intervjuu iz 2009. godine.

Nedostatak kalcijum karbonata u dubokom okeanu znači da kada se mijeso sa tijela razgradi (ili ga pojedu morski organizmi) otkrivajući kosti, one počinju da se rastvaraju u vodi. Kao što je Balard objasnio. “Na ‘Titaniku’ i na ‘Bizmarku’, a ti brodovi su ispod dubine kompenzacije kalcijum karbonata, kada stvorenja pojedu meso i izlože kosti, kosti se rastvaraju”, objasnio je Balard.

I zato, iako je olupina Titanika donijela bezbroj artefakata koji i danas pričaju priču o nesrećnom putovanju ovog broda, surovo okruženje okeanskih dubina se pobrinulo za to da se nikad ne pronađu ljudski ostaci. Oni koji su stradali postali su deo okeana.

Svijet

GDJE LJETUJU POZNATI POLITIČARI? Meloni uvijek bira ovu destinaciju, Tramp svoje rizorte…

Dok milioni građana širom svijeta biraju ljetnje destinacije za odmor, pažnja javnosti često je usmjerena i na to gdje vrijeme za predah pronalaze svjetski lideri. Neki biraju poznata ljetovališta, drugi mirne planinske predjele, a treći gotovo da i ne znaju za odmor.

jeto je, vrijeme odmora i putovanja – trenutak kada mnogi biraju destinacije prema mogućnostima i željama. Neki odlaze na Jadran, drugi na Jonsko ili Egejsko more, dok se neki odluče za Crveno ili Crno more. Svako traži svoj mir, osvježenje i predah od svakodnevnih obaveza.

Ali gdje provode odmor oni koji upravljaju državama i donose velike odluke?

Italijanska premijerka Đorđa Meloni i ovog ljeta izabrala je jug svoje zemlje – Apuliji. Viđena je u obilasku farme, a isti region posjećivala je i prošle godine, što ga čini njenom omiljenom ljetnjom destinacijom.

Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, ostaje vijeran svom prepoznatljivom stilu – odmor provodi na golf-terenu. U julu je boravio u Škotskoj gdje je otvorio novu stazu u Aberdinširu, dok ostatak ljeta provodi u Mar-a-Lagu na Floridi i na svojim imanjima u Nju Džersiju.

Za Vladimira Putina odmora gotovo i nema. Njegov portparol Dmitrij Peskov nekoliko puta je poručio da ruski predsjednik “praktično nikada ne odmara”. Zbog bezbjednosnih razloga ne koristi ni svoju ljetnju rezidenciju u Sočiju, a raspored mu je ispunjen do posljednjeg minuta.

Mađarski premijer Viktor Orban početkom godine boravio je u Indiji, gdje je u saveznoj državi Kerala sa porodicom proveo dvije nedelje. Orban je nakon toga uslikan na hrvatskom primorju, a poznato je da mađarski premijer voli da ljeto provodi kod komšija.

Francuski predsjednik Emanuel Makron dio ljeta proveo je na jugu Francuske, gdje je uživao u sportovima na vodi sa suprugom Brižit, dok je kralj Felipe VI od Španije bio primoran da prekine privatni odmor u Grčkoj i vrati se u zemlju zbog velikih požara u Galiciji.

Kao i svake godine, britanska kraljevska porodica avgust provodi na svom imanju u Balmoralu u Škotskoj, dok je britanski premijer Kir Starmer morao da skrati planirani odmor u Škotskoj i vrati se u London zbog međunarodne krize.

Nastavi čitati

Svijet

ŠEF OBAVJEŠTAJACA “OTJERAN“: Haos u vrhu američke vojske, general razbjesnio predsjednika Trampa

Američki ministar odbrane Pit Hegset otpustio je generala čija je preliminarna obavještajna procjena razbjesnila predsjednika Donalda Trampa, jer je izvještavala da napad SAD na iranska nuklearna postrojenja u junu nije nanio veliku štetu, prenose mediji.

Masovna otpuštanja u Pentagonu, koja su u petak potvrdili američki zvaničnici za agencije Rojters i Aseuters i Asošijeted pres (AP), obuhvatila su i još dvojicu visokih vojnih komandanata.

To su posljednji potezi Trampove administracije u procesu “čišćenja” Ministarstva odbrane od kadrova koji se ne smatraju lojalnim.

Nije odmah bilo jasno na kojoj osnovi je smijenjen general-potpukovnik Džefri Kruz, koji je od početka 2024. godine bio na čelu Obrambene obavještajne agencije (DIA).

Međutim, Tramp je ranije oštro kritikovao početne nalaze te agencije o američkim udarima na Iran.

Preliminarna procjena DIA-e – o kojoj su naširoko izvještavali američki mediji – bila je u direktnoj suprotnosti s Trampovim tvrdnjama da su napadi potpuno uništili iranska nuklearna postrojenja. Upravo to je izazvalo bijes predsjednika i njegovih najbližih saradnika.

– Kruz više neće obavljati dužnost direktora DIA – rekao je u petak visoki zvaničnik Ministarstva odbrane, insistirajući na anonimnosti i ne navodeći razloge smjene.

Prije nego što je postao direktor DIA-e, Kruz je bio savjetnik za vojna pitanja direktora nacionalne obavještajne službe, a ranije je obavljao i funkciju direktora obavještajnog odjela koalicije protiv ISIL.

Hegset je, prema navodima zvaničnika koji su govorili za AP i Reuters, otpustio i viceadmiralku Nensi Lakore, šeficu Mornarice rezervnog sastava, kao i kontraadmirala Miltona Sandsa, časnika specijalnih jedinica Nejvi sil koji je komandovao Pomorskim specijalnim snagama.

Sva trojica smijenjenih vojnih zvaničnika izjavila su da im nisu poznati razlozi zašto ih je Trampova administracija otpustila, iako je od početka mandata jasno poručeno da se očekuje lojalnost u cijeloj vladi.

– Otpuštanje još jednog visokog bezbjednosnog zvaničnika pokazuje opasnu naviku Trampove administracije da obavještajni sektor tretira kao test lojalnosti, a ne kao zaštitu naše zemlje -poručio je senator Mark Vorner, potpredsjednik Odbora za obavještajna pitanja Senata.

Od početka drugog mandata u januaru, Tramp je proveo smjene u vrhu vojske, uključujući i predsjednika Združenog generalštaba, generala Čarls „CQ“ Braun, kojeg je u februaru otpustio bez ikakvog objašnjenja.

Među ostalim visokim oficirima otpuštenim ove godine nalaze se i komandanti Mornarice i Obalske straže SAD, general na čelu Nacionalne sigurnosne agencije, zamjenik načelnika Generalštaba Ratnog zrakoplovstva, admiral u NATO-u te trojica vodećih vojnih pravnika.

Načelnik Ratnog zrakoplovstva SAD takođe je iznenada najavio povlačenje, i to na polovini svog mandata.

Hegset insistira da predsjednik jednostavno bira ljude koje želi na ključnim pozicijama, ali demokrate u Kongresu upozoravaju na opasnu politizaciju vojske koja je tradicionalno neutralna.

Ranije ove godine, Hegset je naložio i smanjenje broja aktivnih generala i admirala sa četiri zvjezdice za najmanje 20 odsto, te ukupnog broja generala i visokih časnika za 10 odsto.

Vijest o Kruzovoj smjeni pojavila se dva dana nakon što je direktorica Nacionalne obavještajne službe Talsi Gebard objavila da – po nalogu predsjednika Trampa – oduzima bezbjednosne provjere za 37 sadašnjih i bivših američkih obavještajnih službenika.

Gebard je takođe najavila prvu veliku reorganizaciju svog kabineta od njegovog osnivanja, smanjenje broja zaposlenih za više od 40 posto do 1. oktobra i uštedu veću od 700 miliona dolara godišnje, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Svijet

KO STOJI IZA SABOTAŽE “SJEVERNOG TOKA”? Rusija traži odgovore od UN-a, zakazana hitna sjednica

Rusija je zatražila hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN o bombardovanju “Sjevernog toka” 2022. godine, rekao je zamjenik stalnog predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski.

On je naveo da je sjednica zakazana za 26. avgust.

“U vezi sa novim informacijama o pritvaranju osumnjičenog za organizovanje terorističkih napada na `Sjeverni tok` u septembru 2022. godine, Rusija je zatražila hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN”, napisao je Poljanski na “Telegramu”.

On je dodao da će Rusija ukazati na kašnjenja u njemačkoj istrazi i njenu netransparentnost.

“Panama, kao predsjedavajući Savjeta bezbjednosti, zakazala je sjednicu za utorak, 26. avgusta, u 16.00 časova po njujorškom vremenu”, rekao je Poljanski.

SRNA

Nastavi čitati

Aktuelno