Connect with us

Svijet

VELIKI PROBLEMI ZA ZELENSKOG Ukrajinci gube veoma bitnog saveznika, buknula svađa koja će mnogo uticati na Kijev

Poljska je bila jedna od ključnih saveznica Ukrajine od početka ruske invazije 2022, ali sada izgleda da su odnosi dvije zemlje počeli da se narušavaju nakon što je Kijev kritikovao planove za uspostavljanje dana sjećanja na Poljake. Oni su masakrirali Ukrajinci tokom Drugog svjetskog rata, a sve u pozadini tijesne predsjedničke trke na kojoj je pobijedio Karol Navrocki, nacionalista koji se protivi članstvu Kijeva u Evropskoj uniji.

Poljski parlament odobrio je prošle nedjelje novi državni praznik 11. jula, za komemoraciju žrtava “genocida” počinjenog od strane ukrajinskih nacionalističkih grupa u Drugom svjetskom ratu. Taj datum obilježava tzv. “Volinsku krvavu nedjelju”, kada je tokom operacije ukrajinskih odreda smrti 1943. ubijeno hiljade civila u naseljima širom Volinske oblasti, koja se danas uglavnom nalazi u Ukrajini i poznata je kao Volin. Procjenjuje se da su ukrajinski nacionalisti ubili 40.000-100.000 Poljaka u pokušaju da obezbijede da Volin ne postane dio poslijeratne Poljske.

“Imamo zajedničkog neprijatelja”
Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova kritikovalo je ovaj potez, navodeći da odluka da se obilježi “takozvani genocid” narušava “dobrosusedske odnose između Ukrajine i Poljske”, prenosi britanski “Telegraf”. – Poljaci ne treba da traže neprijatelje među Ukrajincima, a Ukrajinci ne treba da traže neprijatelje među Poljacima. Imamo zajedničkog neprijatelja – Rusiju – navodi se u saopštenju”.

“Telegraf” dodaje da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obilježio masakr polaganjem vijenca, ali da je nazivanje ubistava “genocidom” i dalje sporno pitanje između dvije zemlje. Nekoliko vodećih poljskih političara u prošlosti je signaliziralo da je priznavanje masakra kao “genocida” preduslov da Poljska podrži članstvo Ukrajine u EU.

– Želimo da se Ukrajina razvija, ali ne možemo da ostavimo bez nadzora ranu koja nije zacijelila – rekao je prošle godine tadašnji zamjenik premijera Vladislav Kosinjak.

“Imamo pravo da pričamo o tome” Navrocki je 30. maja, posljednjeg dana predsjedničke kampanje, položio cvijeće na spomenik koji dugo izaziva kontroverze.

Statua visoka 14 metara, koja obilježava Volinski masakr, prikazuje okrunjenog orla, simbol Poljske, sa krstom isiječenim iz njegovih grudi. U tom krstu, tijelo djeteta je nabodeno na trozubac koji predstavlja ukrajinski grb. Statua je otkrivena u julu 2024. u Domostavi, selu kod granice sa Ukrajinom. Prije toga je više drugih gradova – uključujući Žešov, Torunj i Stalovu Volu – odbilo da je postavi kako ne bi narušili odnose sa Ukrajinom.

– Volinski masakr bio je okrutan zločin. Imamo pravo da pričamo o tome. Imam pravo da pričam o tome kao predsjednik Instituta za nacionalno sjećanje i imaću to pravo kao predsjednik Poljske – rekao je tada Navrocki.

Zelenski je nakon izbora u Poljskoj čestitao Navrockom pobjedu.

– Poljska, koja čuva snagu svog nacionalnog duha i svoju vjeru u pravdu, bila je i ostaje stub regionalne i evropske bezbjednosti, kao i snažan glas u odbrani slobode i dostojanstva za svakoga – naveo je u postu.
Navrocki je odgovorio oprezno sljedećeg dana.

– Dragi predsjedniče Zelenski, hvala vam na vašoj poruci. Radujem se nastavku partnerstva naših zemalja, zasnovanog na međusobnom poštovanju i razumijevanju. Vjerujem da je za to potrebna ne samo dobra komunikacija, već i rješavanje dugotrajnih istorijskih pitanja – naveo je on.

Još prije nego što je izabran za predsjednika, Navrocki je bio protiv ulaska Ukrajine u NATO i EU. On vjeruje da podrška Varšave treba da zavisi od toga da li će Ukrajina da nadoknadi Volinski masakr, što bi moglo da uključi i ekshumaciju poljskih žrtava, prema “Al Džaziri”.

U nedjelju je Navrocki ponovio da je protiv pristupanja Ukrajine EU, navodeći da Poljska mora da podrži Kijev sa strateške i geopolitičke tačke gledišta. Takođe je rekao da smatra da je “Rusija najveća prijetnja cijelom regionu”. Prema njegovim riječima, Poljska bi sa jedne strane trebalo da podrži Ukrajinu u sukobu sa Rusijom, ali bi Kijev trebalo da shvati da i druge zemlje imaju svoje interese.

Bezbjednosni i sporazum o saradnji
Poljska je bila jedna od najglasnijih u svojoj podršci Ukrajini od početka ruske invazije 2022. i dvije zemlje su 2024. potpisale bezbjednosni sporazum, koji uključuje mjere o obuci “ukrajinske legije” u Poljskoj i utvrđuje planove za obaranje ruskih raketa i dronova iznad Ukrajine koji se kreću ka poljskom vazdušnom prostoru.

A krajem maja ove godine potpisale su sporazum o saradnji na nivou regionalne politike, prema kojem će, kako navodi poljski portal Notesfrompoland.com:

Poljska podržati Kijev u pripremi pregovora za pridruživanje EU u okviru regionalne politike i koordinacije strukturnih instrumenata

Zašto su narušeni odnosi između Poljske i Ukrajine?

Do toga je došlo zbog neslaganja oko politika EU koje favorizuju ukrajinsku poljoprivredu, sa protestima poljskih poljoprivrednika na granici sa Ukrajinom. Brisel je takođe ukinuo tarife na ukrajinsko žito, iako je ovaj bescarinski režim trebao da se okonča 5. jula, navodi “Telegraf”.

Jedno istraživanje je pokazalo da preko 80 procenata Poljaka podržava poljoprivrednike.

Tu je i pitanje ukrajinskih izbjeglica u Poljskoj, koja je nakon početka invazije prihvatila više od milion njih. Ali, mnogi se sada žale na značajan porast antiukrajinskog raspoloženja u zemlji posljednjih mjeseci.

Prema anketi Centra Mjeroševski, u januaru ove godine je 51% Poljaka je reklo da ukrajinske izbjeglice dobijaju previše podrške. Skoro polovina ispitanika rekla je da bi trebalo riješiti teška istorijska pitanja kako bi se poboljšali odnosi. Prema anketi CBOS-a u februaru, svega 30 odsto Poljaka ima pozitivan stav prema Ukrajincima, a 38% negativan.
Srpskainfo

Svijet

URNEBESNO! Rama zanimljivom fotomontažom odgovorio britanskom političaru

Britanski političar Najdžel Faraž kritikovao je albanskog premijera Edija Ramu zbog njegovih stavova o Bregzitu, a njihova rasprava nastavila se na društvenim mrežama na poprilično urnebesan način.

Naime, Faraž je tokom gostovanja na GB News govorio o Ediju Rami i njegovim stavovima te je rekao kako bi trebao “vratiti sve albanske kriminalce kućama”.

“Jedan od 50 Albanaca u Britaniji je u zatvoru. Albanski premijer nas kritikuje zbog Bregzita i kaže da je Britanija ‘u mračnom stanju’, tražeći mjesta za odlaganje migranata”, naveo je Faraž.

Na ovu tvrdnju Rama je odgovorio na društvenim mrežama te je rekao kako njegovi podaci nisu tačni.

“Pogodite šta? Kada se brojke zaista izračunaju – iznenađenje! – čak i ako pretpostavimo da je svaki Albanac koji je trenutno u zatvoru kriv (a zapravo, mnogi su uhvaćeni u zastarjelom i restriktivnom viznom sistemu), stopa kriminala među Albancima u Velikoj Britaniji ne bi bila veća, a vjerovatno i niža, od stope samog britanskog stanovništva”, naveo je Rama, prenosi Klix.

Međutim, Faraž se tu nije zaustavio te je ponovno odgovorio Rami.

“U Velikoj Britaniji ima 53.000 albanskih državljana, a 1.099 ih je u našim zatvorima. To je zapravo 1 od 48. Zamoliću ministra unutrašnjih poslova da organizuje da vam se svi ovi zatvorenici vrate. Hvala vam na saradnji”, naveo je Faraž.

Nakon toga, Rama je ponovno odgovorio Faražu uz zanimljivu montažu.

“Moja baka katolkinja podsjećala me je na latinsku poslovicu: Errare humanum est, sed perseverare diabolicum. Pretpostavljam da to glasi otprilike ovako: Griješiti je ljudski, ali istrajati u grešci je đavolski. Dakle, umjesto da gnjavite već zauzetog ministra unutrašnjih poslova, možda biste trebali da mi javite kada vas mogu dočekati u Tirani, kao svog počasnog gosta. Jer, dragi Najdžel, brojke očito nisu vaša jača strana i zato, budimo jasni – izgubili ste. Vaš ‘popis’ Albanaca u Britaniji je posebno smiješan. Tvrdite da ih ima 53.000. U stvarnosti, taj broj je daleko veći – višestruko veći. Ipak, držimo se vašeg vlastitog izvora: The Telegrapha, koji je prvi trubio o teoriji ‘jednog od 50’, a kasnije je priznao: ‘Analiza je vjerovatno potcijenila veličinu albanske populacije jer ne uzima u obzir ilegalne migrante, uključujući više od 12.000 koji su stigli malim brodovima 2022. godine. Neke procjene sugerišu da bi stvarna albanska populacija mogla biti čak 140.000 – što bi značilo da je manje od jednog od 100 u zatvoru'”, poručio je Rama.

Takođe, rekao je kako brojke mogu biti dosadne, ali i tvrdoglave. Ono što je zanimljivo, Rama je u uz svoj odgovor podijelio i fotomontažu na kojoj se mogu vidjeti on i Farage kako sjede na plaži u kupaćim kostimima.

“Albanci u Britaniji nisu statistika koju treba iskrivljavati za post-Brexit političko pozorište, uvaženi gospodine Faraž. Oni su studenti, akademici, građevinari, vozači, vlasnici preduzeća i partneri. I ako jedan od hiljadu ne uspije, to ne pretvara mnoštvo u žrtvene jarce za vašu nacionalnu konfuziju. Radili smo rame uz rame s vladom Ujedinjenog Kraljevstva u dramatičnom smanjenju ilegalnih migracija i suzbijanju kriminala. Prave brojke to dokazuju i to se zove saradnja. Ali ‘jedan od 50 Albanaca u zatvorima Ujedinjenog Kraljevstva?’ To nije činjenica – to se zove post-Brexit zabluda. Radujemo se što ćemo vas ugostiti u Albaniji, kao što je obećano, da podijelimo obilje divnog sunca, toplog gostoprimstva i stvarnih činjenica”, zaključio je Rama.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON ŠOKIRAO! Pozvao Iran da se vrati pregovorima o nuklearnom programu

Francuski predsjednik Emanuel Makron saopštio je da je pozvao predsjednika Irana Masuda Pezeškijana da se vrati pregovorima o iranskim programima za atomsku energiju i balističke rakete.

Makron je objavio na “Iksu” da je tokom telefonskog razgovora apelovao da Iran poštuje prekid vatre sa Izraelom da bi doprinio obnavljanju mira u regiji, prenosi Srna.

On je rekao da je neophodno da se održi Sporazum o neširenju nuklearnog oružja i da kontrolna agencija UN što prije nastavi rad na nuklearnim lokacijama u Iranu “da bi se osigurala neophodna transparentnost”.

Francuski predsjednik je dodao da je, pored toga, zatražio oslobađanje dvoje francuskih državljana iz pritvora u Iranu, kao i zaštitu za francuske građane i imovinu u Islamskoj Republici.

“Nastaviću da radim u narednim danima na postizanju ovih ciljeva”, naglasio je Makron.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP UDARA BEZ MILOSTI! 200 zemalja pod prijetnjom carina, Kina, Iran i migranti glavne mete!

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da ne planira da produži 90-dnevnu pauzu na uvođenje carina za većinu zemalja nakon 9. jula, kada ističe rok za pregovore koji je odredio, i da će njegova administracija obavijestiti zemlje da će trgovinske kazne stupiti na snagu ukoliko ne bude postignut sporazum.

Tramp je za Foks njuz rekao da će obavještenja o uvođenju carina zemljama sa kojima se ne postigne dogovor početi da se šalju “prilično brzo”, kako se približava naznačen rok za postizanje pregovora, prenosi AP.

“Pogledaćemo kako se zemlja odnosi prema nama, da li nas tretira dobro, ili ne tako dobro. Neke zemlje nas ne zanimaju, samo ćemo poslati veliki broj pisama”, rekao je Tramp.

U tim pismima bi se, kako je Tramp rekao, navelo – “čestitamo, dozvoljavamo vam da kupujete u Sjedinjenim Američkim Državama, plaćaćete carine od 25, ili 35, ili 50, ili 10 odsto”.

Tramp je istakao da će se pregovori o carinama nastaviti, ali da “postoji 200 zemalja”, i da se “ne može razgovarati sa svima”.

Govoreći o odnosu sa Kinom, Tramp je pohvalio nedavno postignut trgovinski sporazum sa Pekingom o izvozu rijetkih zemnih elemenata iz Kine i rekao da će uspostavljanje pravednijeg odnosa između dvije zemlje zahtijevati značajne carine.

“Mislim da je dobro slaganje sa Kinom veoma dobra stvar. Kina će plaćati mnogo carina, ali imamo veliki (trgovinski) deficit, oni to razumiju”, rekao je Tramp.

Dodao je da bi bio otvoren za ukidanje sankcija na isporuke iranske nafte Kini, ako Iran može da pokaže “da može biti miroljubiv”, i ako pokaže da Sjedinjenim Američkim Državama “neće nanijeti više štete“.

Tramp je naznačio i da se SAD ne plaše odmazde Pekinga, a na komentar voditeljke Foks njuza, da je Kina pokušala da hakuje američke sisteme i ukrade intelektualnu svojinu, Tramp je odgovorio “zar ne mislite da mi to radimo njima”.

Američki predsjednik je ponovio da su SAD “uništile” iranska nuklearna postrojenja u vazdušnim udarima, i dodao je da svako ko je učestvovao u curenju preliminarne obavještajne procjene te akcije medijima, koja sugeriše da je nuklearni program Teherana unazadovan samo nekoliko mjeseci, treba da bude krivično gonjen.

Tramp je rekao da je Iran bio “nedjeljama udaljen” od sticanja nuklearnog oružja, prije nego što je on naredio vazdušne napade.

“Bilo je zbrisano kao niko nikada ranije nije vidio. I to je značilo kraj njihovih nuklearnih ambicija, barem na izvesno vrijeme”, kazao je Tramp.

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, rekao je danas u objavi na platformi Iks da je Tramp “pretjerivao” govoreći o iranskom nuklearnom programu, “da bi prikrio i sakrio istinu”.

Govoreći o politici koju njegova administracija sprovodi prema migrantima, Tramp je rekao da je on “najjači imigracioni čovjek koji je ikada postojao”, ali da je i “najjači farmer koji je ikada postojao”.

Tramp je kazao da želi da deportuje kriminalce iz SAD, ali da je problem kada poljoprivrednici izgube svoje radnike.

On je kazao da njegova administracija radi na “nekoj vrsti privremene dozvole” koja bi mogla dati poljoprivrednicima i vlasnicima hotela kontrolu nad imigracionim racijama u njihovim objektima.

Nastavi čitati

Aktuelno