Svijet
Evropa o strahu od dogovora Putin – Tramp: “Mogli bismo ostati fusnota u istoriji”
Evropske prijestonice ponovno su obuzete strahom da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao razbiti transatlantski savez i dobiti sve što želi u Ukrajini, piše CNN.
Uoči iznenada najavljenog samita na Aljasci u petak između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, jedan evropski diplomata, koji nije želio da bude imenovan jer nije ovlašten da govori javno, rekao je za CNN: “Prijeti nam opasnost da postanemo fusnota u istoriji.”
Neizvjesnost u vezi s ruskim prijedlozima
Dio evropskog straha proizlazi iz činjenice da se gotovo ništa ne zna o onome što je Kremlj predložio kako bi zaustavio rat u Ukrajini. Putin nije iznio nikakve detalje, a američki izaslanik Stiv Vitkof nije ništa rekao nakon sastanka s njim prošle srijede.
“Vrlo je komplikovano. Nešto ćemo dobiti natrag, nešto ćemo zamijeniti. Biće razmjene teritorije, na korist obje strane”, rekao je Tramp nakon Vitkofovog odlaska iz Moskve.
U Evropi strahuju da takav ishod neće biti na korist nijednoj strani, osim Putinu. Nema nikakvih naznaka da je odustao od maksimalističkih zahtjeva – i teritorijalno i u pogledu ostavljanja Ukrajine bez bezbjednosnih garancija.
“U Parizu, Berlinu i Londonu ne vide da ovoj američkoj administraciji išta znači oduzimanje tuđe teritorije, a to ih duboko zabrinjava”, rekao je diplomata.
Zajednička poruka evropskih sila
Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i EU u subotu su u zajedničkoj izjavi poručili: “Ostajemo privrženi načelu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom.” Izjavu su potpisale i Poljska te Finska.
Evropski zvaničnici su veći dio dana proveli pokušavajući da dobiju pojašnjenja od američkog potpredsjednika Džej Di Vansa.
Američki Institut za proučavanje rata (ISW) iz Vašingtona navodi da je Trampova administracija od 6. avgusta četiri puta različito opisala Putinove navodne uslove za prekid vatre. Jedino zajedničko svim verzijama jeste da Putin traži povlačenje ukrajinskih snaga iz svih dijelova Donjecke oblasti koje još drže – uključujući velike gradove poput Slovjanska, Kramatorska i Kostjantinivke.
Opasnost od gubitka “odbrambenog pojasa”
ISW upozorava da bi Ukrajina, prihvatanjem takvog zahtjeva, napustila svoj “odbrambeni pojas” u Donjecku, ključnu liniju utvrda od 2014, čime bi se izložila novoj ruskoj agresiji.
“Ukrajina bolje od bilo koga zna da bi predana teritorija bila polazišna tačka za nove ruske napade”, rekao je analitičar Mik Rajan.
Povlače se i istorijske paralele s Minhenskim sporazumom iz 1938. između britanskog premijera Nevila Čemberlena i Adolfa Hitlera, nakon kojeg su nacisti ubrzo zauzeli Čehoslovačku.
Neizvjesni zahtjevi i granice
Nije jasno hoće li Putin insistirati na predaji i drugih regija – Hersona i Zaporižja – čiji su glavni gradovi još pod ukrajinskom kontrolom, ili bi prihvatio zamrzavanje ratišta na sadašnjim linijama. Otvoreno je i pitanje hoće li tražiti da Ukrajina prizna ruski suverenitet nad Krimom, što ukrajinski ustav zabranjuje.
Evropski čelnici poručuju da bi polazište pregovora trebalo da bude trenutna linija ratišta te da prekid vatre mora prethoditi bilo kakvoj raspravi o teritoriji. Usto, traže “čvrste i vjerodostojne bezbjednosne garancije” za Ukrajinu, ali do sada nema naznaka da bi Kremlj prihvatio evropske snage kao garanciju za prekid vatre, pogotovo ako bi u njima učestvovale članice NATO-a.
Zavisnost od SAD i politički rizici
Analitičarka Rym Momtaz iz američkog instituta za međunarodnu politiku Carnegie Endowmenta kaže da su Evropljani od Trampove inauguracije “kupili neograničen broj karata za vožnju njegovom vrteškom”, te “vrište od straha, ali ne “izlaze”. Plaćaju, dodaje, cijenu što nisu razvili stratešku autonomiju, na čemu francuski predsjednik Emanuel Makron insistira već osam godina.
“Bilo kakav dogovor između SAD i Rusije mora uključivati Ukrajinu i EU, jer je riječ o bezbjednosti Ukrajine i cijele Evrope”, rekla je visoka predstavnica EU-a za spoljnu politiku Kaja Kalas
Prema Rajanu, Evropa je u većoj opasnosti nego što bi trebalo da bude jer SAD uopšte nema jasnu strategiju za Ukrajinu. “Postoje samo ljutnja, impulsi, objave na društvenim mrežama, stalne promjene smjera i Trampova želja da osvoji Nobelovu nagradu za mir”, kaže, prenosi Index.
EU na Kosovu žali zbog jučerašnjeg rušenja kuća na jezeru Gazivode, koje je sprovedeno dok su pogođeni stanovnici već pokrenuli sudske postupke u roku od 15 dana, roku predviđenom u obavještenjima javnog preduzeća Ibar-Lepenac o napuštanju i raščišćavanju zemljišta.
Podsjetimo, na obali jezera Gazivode juče, 21. jula, počelo je rušenje 11 vikendica u vlasništvu Srba. Na terenu su bile raspoređene jake snage Kosovske policije, uključujući pripadnike s dugim cijevima i blindirana vozila, a prisutni su bili i vatrogasci, ekipe Hitne pomoći, kao i britanski tim iz sastava KFOR-a.
“EU je zabrinuta zbog nedostatka poštovanja pravne procedure u ovom, kao i u nekoliko drugih nedavnih slučajeva na severu Kosova od februara ove godine”, navela je Misija EU na Kosovu.
U saopštenju EU poziva na trenutnu obustavu svih daljih rušenja, prinudnih uklanjanja objekata ili preuzimanja imovine dok se na odgovarajući način ne otklone zabrinutosti u vezi sa poštovanjem pravne procedure, proporcionalnošću, pravom svojine, ljudskim pravima i djelotvornim pravnim sredstvima.
“Vlasti bi bez odlaganja trebalo da stupe u kontakt sa pogođenim stanovnicima i opštinama i razmotre zakonita rješenja. Uloga Policije Kosova u ovakvim operacijama mora ostati strogo u okviru njenog zakonskog mandata, zasnovana na jasnim zahtjevima ili odlukama nadležnih organa i propisno dokumentovana”, navodi se u saopštenju objavljenom na društvenoj mreži Facebook.
U saopštenju se dodaje da nepovratne mjere izvršenja u kontekstu postupaka koji su u toku i spornih imovinskih zahtjeva izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu vladavine prava.
“U skladu sa evropskim putem Kosova, EU očekuje da vlasti hitno i transparentno odgovore na ove zabrinutosti i obezbijede da se slične radnje ne ponove”, navodi se u saopštenju.
Takođe, danas se oglasila i Ambasada Njemačke koja je saopštila da dijeli zabrinutost koju je izrazila Evropska unija zbog rušenja kuća na jezeru Gazivode i pozvala na hitnu obustavu ovih aktivnosti, prenosi Kosovo online.
Ambasada Velike Britanije je izrazila zabrinutost zbog rušenja kuća u blizini jezera Gazivode i pozvala kosovske vlasti da se angažuju sa pogođenim zajednicama, transparentno riješe probleme i izbjegnu dalje akcije koje bi mogle da potkopaju povjerenje javnosti ili povjerenje među zajednicama.
Podsjetimo, kompanija Ibar – Lepenac počela je juče (21.jula) sa rušenjem oko desetak vikendica u vlasništvu Srba u mjestu Čečevo na obali jezera Gazivode kod Zubinog Potoka.
U subotu je istekao rok od 15 dana koji je dat vlasnicima objekata da isprazne svoje stvari, dok su vlasnici kuća u međuvremenu pokrenuli pravni postupak za zaštitu imovine.
Komapnija Ibar – Lepenac iz Prištine tvrdi da su vikendice izgrađene na parcelama u vlasništvu kompanije.
Nezavisne
Svijet
RUSKA FREGATA IZVELA BOJEVO GAĐANJE NADOMAK VELIKE BRITANIJE: London govori o provokaciji Moskve
Ruska raketna fregata “Neustrašimi” izvela je bojevo gađanje u međunarodnim vodama oko 75 kilometara južno od Plimuta, dok ju je pratila britanska ratna mornarica, saopštilo je Ministarstvo odbrane Velike Britanije.
Prije početka vježbe posada ruskog broda obavijestila je patrolni brod HMS Tyne da će otvoriti vatru i zatražila da se udalji na bezbjednu razdaljinu, nakon čega je tridesetominutna vježba sprovedena pod nadzorom britanskih snaga.
London: Demonstracija sile i provokacija
Novi britanski ministar odbrane Ves Striting ocijenio je da je riječ o “performativnom i neodgovornom” potezu, naglasivši da ovakve aktivnosti predstavljaju samo dio svakodnevnih bezbjednosnih izazova s kojima se suočavaju Velika Britanija i njeni saveznici.
Britanski mediji navode da se incident dogodio istog dana kada je Endi Bernam preuzeo dužnost premijera, zbog čega pojedini analitičari smatraju da je Moskva željela poslati političku poruku novoj britanskoj vladi.
Rastu tenzije između Londona i Moskve
Bivši načelnik Generalštaba britanske vojske lord Ričard Danat izjavio je da tajming vježbe “nije slučajnost”, ocijenivši da Kremlj na taj način želi pokazati svoju vojnu moć i odlučnost.
Fregata “Neustrašimi”, koja je naoružana protivbrodskim krstarećim raketama i topom kalibra 100 milimetara, posljednjih mjeseci učestvuje u pojačanom prisustvu ruske mornarice u blizini britanskih voda.
Incident dolazi nakon nedavnog presretanja tankera iz takozvane “ruske flote iz sjenke” i upozoravajuće paljbe koju je drugi ruski ratni brod ispalio u blizini jedne britanske jedrilice u Engleskom kanalu, što dodatno pojačava napetosti između dvije zemlje, navodi “PolskieRadio”.
Svijet
IRAN PONOVO NAPAO KLJUČNU INFRASTRUKTURU: Meta postrojenja za struju i vodu
Iran je ponovo pogodio postrojenja za proizvodnju električne energije i desalinizaciju morske vode u Kuvajtu, saopštilo je Ministarstvo za električnu energiju, vodu i obnovljivu energiju.
U saopštenju se navodi da su nakon sinoćnjih napada izbili požari na nekoliko objekata.
Obim štete se još procjenjuje i pripremaju se radovi na sanaciji i obnovi, prenijela je agencija DPA.
Nekoliko blokova isključeno je iz mreže iz predostrožnosti, radi zaštite infrastrukture i održavanja stabilnosti snabdijevanja električnom energijom i vodom.
Kuvajt se, kao i druge zemlje iz regije Persijskog zaliva, uveliko oslanja na desalinizaciju morske vode da bi imao vodu za piće, a postrojenja za desalinizaciju pokrivaju oko 90 odsto potreba za vodom u zemlji.
Kuvajtski zvaničnici rekli su da su objekti nekoliko puta gađani posljednjih dana, tokom nastavka sukoba između SAD i Irana.
Teheran je više puta napadao američke baze u nekoliko zalivskih država od početka sukoba u februaru.
(Srna)
-
Politika2 dana agoKO JE SLJEDEĆI NA DODIKOVOJ LISTI ZA ODSTREL? Unutrašnji obračuni u SNSD-u koji se više ne mogu sakriti.
-
Hronika2 dana agoNATAŠA MILJANOVIĆ ZUBAC IZNIJELA TEŠKE OPTUŽBE! Tvrdi da je dokumentaciju predala tužilaštvu i poručuje: “Čekam hapšenja”
-
Politika3 dana agoBORENOVIĆ OŠTRO OSUDIO NAPAD: Nasilje nad srpskim povratnicima ne smije ostati nekažnjeno
-
Sport2 dana agoSKANDAL IZA KULISA FINALA! Luis de la Fuente jednim potezom ponizio Trampa pred cijelim svijetom!
-
Banjaluka2 dana agoPOHVALE KOJE ODJEKUJU SVIJETOM! Šta je svjetska travel zvijezda poručila o Drašku Stanivukoviću nakon posjete Banjaluci?
-
Politika3 dana agoKO ĆE ODGOVARATI? Vučkovac: Četiri godine čekanja, stotine djece ostale bez mjesta u vrtiću u Prijedoru
-
Banjaluka1 dan agoSTANIVUKOVIĆ U MELINI: Izgradili smo vodovod, podržali parohijski dom i čuvamo zajedništvo
-
Politika2 dana agoVUKOMANOVIĆ: Oko 10.000 penzionera u Srpskoj i dalje plaća dodatni namet za zdravstveno osiguranje
