Connect with us

Svijet

NESTAŠICE LIJEKOVA SU DOSTIGLE REKORDNE NIVOE: To je problem za pacijente, ali i zdravstveni sistem

Nestašica lijekova u EU postaje hroničan problem koji ugrožava pacijente i otkriva slabosti evropskog zdravstvenog sistema, pokazuje novi izvještaj revizora.

Nedostatak lijekova je već godinama problem širom Evropske unije, ali EU i dalje nema efikasan sistem za njegovo rješavanje, navodi se u novom izvještaju Evropskog revizorskog suda (ECA).

Kako se navodi, nestašice lijekova širom EU postaju sve ozbiljnije i prošle godine su dostigle rekordne nivoe.

U izvještaju se naglašava da odsustvo zajedničkog okvira i alata na nivou cijele EU dodatno pogoršava situaciju.

“Nestašice lijekova su uporan problem u EU i samim tim hronična glavobolja. Ali učestale su i postale ozbiljnije, dostigavši rekordne nivoe u 2023. i 2024. godini”, rekao je Klaus-Hajner Lehne iz ECA na predstavljanju izveštaja.

Dodao je da to predstavlja problem za pacijente, izazov za zdravstvene sisteme i pokazatelj strateške ranjivosti EU kada je riječ o snabdijevanju lijekovima.

Od 2022. do oktobra 2024. nacionalne vlasti su Evropskoj agenciji za lekove (EMA) prijavile 136 kritičnih nestašica, navodi se u dokumentu.

Samo u martu ove godine EMA je evidentirala nestašicu 34 leka, od kojih je 16 bilo na listi esencijalnih lekova Evropske komisije.

Lijek može završiti na toj listi zbog problema u proizvodnji, naglog rasta potražnje ili odluke proizvođača da ga povuče sa tržišta, bilo kog faktora koji ograničava ponudu, privremeno ili trajno.

Među njima su bili i lekovi od presudne važnosti, poput trombolitika (koji se koriste kod infarkta i moždanog udara), amoksicilina i antidota za trovanje cijanidom.

Revizori su naglasili da se nestašice ne mogu riješiti na nacionalnom nivou i da je upravo tu EU do sada zakazala.

Problem fragmentisanih podataka
“Postoje napori Evropske komisije da se uhvati u koštac sa osnovnim uzrocima nestašica, ali oni su još u ranoj fazi”, rekao je Lehne.

Jedna od glavnih prepreka, kako stoji u izvještaju, jeste fragmentacija podataka u EU, od informacija o zalihama, preko prijava nestašica, do odobravanja lijekova.

Tako, na primjer, svaka zemlja ima svoja pravila za obavještavanje regulatora o nestašici. U Belgiji proizvođači mogu čekati sve do dana kada lek više nije dostupan. U Holandiji, pak, moraju obavijestiti vlasti najmanje dva mjeseca ranije ako očekuju da u roku od dvije nedjelje neće moći da isporuče lijek.

Proces je dodatno komplikovan jer proizvođači prvo obaveštavaju nacionalne vlasti, koje tek onda prosleđuju podatke EMA.

“Pored ovih ograničenja, utvrdili smo da izveštavanje često ne funkcioniše kako treba, kasni ili ga uopšte nema”, naglasio je Lehne.

Spor odgovor EU
U posljednjim godinama, suočena sa situacijom koja se ne popravlja, Evropska unija je iznela niz predloga za sprečavanje i ublažavanje nestašica, među njima su lista kritičnih lekova i Zakon o kritičnim lijekovima.

Međutim, revizori ukazuju da ovi predlozi nemaju mehanizme sprovođenja, poput sankcija, koje bi omogućile Komisiji ili EMA da obezbede da industrija poštuje obaveze izvještavanja.

“Možete koordinisati samo ako imate informacije. Tako to ide. Svaka država članica daje različite podatke, i to dobrovoljno. Neke čak ni ne dostavljaju podatke”, rekao je Matijas Blas iz ECA.

Iako su predlozi dobar prvi korak, u izvještaju se zaključuje da su akcije EU i dalje nedovoljne.

Novi paket zakona o farmakologiji, o kome trenutno raspravljaju ministri zdravlja u Savjetu, mogao bi da uvede veće obaveze proizvođačima da dostavljaju detaljnije podatke o svojim lancima snabdjevanja.

“Tek kada se usvoje i sprovedu predložene mjere, kada se obezbjedi finansiranje, tada će projekti krenuti, a i dalje će biti potrebne godine da daju stvarne rezultate”, upozorio je Blas, naglasivši da se nestašice ne mogu riješiti preko noći.

“Smatramo da je potrebno jače i efikasnije rješenje na nivou EU kako bi se nestašice spriječile”, navela je portparolka Komisije reagujući na izvještaj, dodajući da je Komisija uvjerena kako će njihovi nedavni predlozi “donijeti suštinsku promenu i rešiti mnoge izazove na koje je Sud ukazao”.

Svijet

Sumnjiv paket dostavljen u američku vojnu bazu dan nakon posjete Trampa, SEDAM OSOBA ZAVRŠILO U BOLNICI!

Sumnjiv paket dostavljen je u američku vojnu bazu “Andrews” u Merilendu, zbog čega je najmanje sedam osoba oboljelo i prevezeno u bolnicu, saznaje CNN.

Sumnjivi paket izazvao je paniku u bazi “Andrews” dan nakon posjete predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa.

Nekoliko ljudi prevezeno je u Medicinski centar “Malcolm Grove” u bazi nakon što je otvoren paket koji je sadržavao nepoznati bijeli prah, rekla su tri izvora upoznata s istragom, piše CNN.

U izjavi iz Vazduhoplovne baze “Andrews”, koja se nalazi izvan Vašingtona, navodi se da je zgrada u bazi evakuisana nakon što je jedna osoba “otvorila sumnjivi paket”.

Prema saopštenju iz vazduhoplovne baze, incident se dogodio kada je jedna osoba otvorila paket, zbog čega su evakuisane dvije zgrade i uspostavljen bezbjednosni kordon, prenosi CNN.

Ekipe za hitne intervencije brzo su reagovale i utvrdile da nema neposredne prijetnje, poslije čega je slučaj predat Kancelariji za specijalne istrage.

Početni test nije otkrio prisustvo opasnih materija, ali se istraga nastavlja.

Obim i priroda simptoma kod onih koji su se razboljeli nisu još poznati.

Nakon otkrića paketa na lice mjesta izašao je Tim za opasne materije.

Prostorija u kojoj je koverta otvorena, u zgradi gdje se nalazi Centar za pripravnost Nacionalne garde, zatvorena je nakon incidenta.

Baza “Andrews”, koja se nalazi u blizini Vašingtona, poznata je, između ostalog, po tome što se koristi za putovanja američkog predsjednika, potpredsjednika i članova Kabineta.

Centar za spremnost Vazduhoplovne nacionalne garde, gdje se incident dogodio, povezuje Biro Nacionalne garde sa jedinicama Vazduhoplovne nacionalne garde u saveznim državama i teritorijama SAD.

Nastavi čitati

Svijet

ODUSTAJU OD RUSKE NAFTE? Mađarska i Orban popuštaju pod pritiskom Trampa

Mađarska naftna kompanija MOL Group objavila je bi sada mogla nabavljati većinu sirove nafte iz izvora koji nisu ruski, što predstavlja promjenu u njenom pristupu nabavci energije.

Ova objava stigla je neposredno uoči današnjeg sastanka mađarskog premijera Viktora Orbana i američkog predsjednika Donalda Trampa u Vašingtonu, izvijestio je Bloomberg.

Očekuje se da će razgovori dvojice lidera biti fokusirani na sankcije koje se odnose na rusku naftu.

MOL, koji upravlja rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj, saopštio je da bi mogao koristiti naftovod iz Hrvatske kao alternativu kojom bi se moglo zamijeniti do 80 odsto isporuka sirove nafte, ukoliko dođe do prekida dotoka kroz ruski naftovod Družba preko Ukrajine.

I MOL i Orbanova vlada ranije su tvrdili da geografski položaj Mađarske, koja nema izlaz na more, zemlji ne ostavlja realne alternative ruskoj nafti.

Orban je ranije tražio od predsjednika Trampa da odobri izuzeće koje bi Mađarskoj omogućilo nastavak uvoza ruske nafte bez suočavanja s američkim sankcijama.

Trenutna izjava MOL-a označava zaokret u odnosu na ranije stavove kompanije o ruskoj nafti.

Mađarska se trenutno oslanja na Rusiju za oko 90 odsto svojih uvoza sirove nafte, nakon što je povećala kupovinu nakon početka proširene ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Zemlja je imala koristi od nižih cijena ruske nafte, što je doprinijelo većim maržama u rafinerijama i poboljšanju MOL-ove dobiti u trećem kvartalu.

Kako Evropska unija planira postepeno ukidanje uvoza ruske energije nakon 2027. godine, Mađarska je obavezna da diverzifikuje svoje izvore snabdijevanja.

Ranije su i MOL i mađarsko rukovodstvo umanjivali potencijal Jadranskog naftovoda kao značajne alternative, navodeći tehničke i logističke poteškoće, kao i sporove oko kapaciteta naftovoda.

Najnovija izjava MOL-a, prema navodima agencije, ukazuje na preispitivanje tih mogućnosti pod rastućim međunarodnim pritiskom.

Nastavi čitati

Svijet

PUCNJAVA U BEČU! Jedna osoba ubijena, svjedoci tvrde da bi napadač mogao biti Srbin

U turskom restoranu u bečkom okrugu Otakring u četvrtak uveče došlo je do pucnjave u kojoj je ubijen jedan Čečen, dok je drugi teško povrijeđen, prenose njemački mediji.

Svjedoci navode da bi napadač, za kojim policija i dalje traga, mogao biti Srbin, a istražioci navode da je on vjerovatno austrijski državljanin sa migrantskom pozadinom, prenose njemački mediji.

Takođe, u toku je potraga i za napadačevim saučesnikom.

Vjeruje se da je incidentu prethodila svađa, tokom koje je jedna osoba je navodno izvukla vatreno oružje i ispalila nekoliko hitaca na svoja dva “protivnika”.

Do incidenta je došlo oko 21:45 u baru u ulici Pajergase. Jedna od žrtava je preminula na mjestu događaja, a druga je teško ranjena. Motiv nije poznat.

Istragu je preuzela Bečka državna kriminalistička policija.

Pokrenuta je potraga velikih razmjera u nekoliko bečkih okruga.

Nastavi čitati

Aktuelno