Connect with us

Svijet

SEDAM ZEMALJA EVROPE u kojima je najlakše dobiti boravišnu dozvolu

Boravišna dozvola vam omogućava da legalno živite u stranoj zemlji tokom dužeg perioda, uz pogodnosti poput pristupa lokalnim uslugama, obrazovanju ili mogućnostima za posao.

Za mnoge je to prvi korak ka izgradnji života u inostranstvu ili čak dobijanju državljanstva.

Ako istražujete opcije, portal Global Citizen Solution sastavio je listu zemalja u kojima je trenutno najlakše dobiti boravišnu dozvolu. Među njima se našla i Srbija, ali smo se mi fokusirali na ostatak Evrope, prenosi Nova.

Vodič razmatra programe poput “Zlatne vize” i istražuje pogodnosti za strane državljane, kao što su poreske olakšice prilagođene različitim potrebama.

Šta je zapravo boravišna dozvola?
Boravište je pravni status koji omogućava osobi da živi u zemlji određeni period, uglavnom uz dozvolu za privremeni boravak ili stalni boravak koji je potrebno obnavljati. Ono može dati pravo na rad i studiranje, ali bez punih prava koja donosi državljanstvo, poput glasanja ili posjedovanja pasoša te zemlje.

Ključni faktori za lakši boravak
Postoji mnogo elemenata koje treba uzeti u obzir, ali ova tri su najvažnija:

Brzina obrade: Omogućava selidbu bez duge neizvjesnosti.

Minimalni finansijski zahtjevi: Zemlje sa nižim pragovima prihoda ili investicija su dostupnije većem broju ljudi.

Vrijeme do stalnog boravka: Kraći periodi (od dvije do pet godina) čine zemlju atraktivnijom.

Evropske zemlje sa najjednostavnijim procedurama:

1. Portugal
Poznat po vizama D7 i “Zlatnoj vizi”. D7 je idealna za penzionere i osobe sa stabilnim pasivnim prihodima (penzije, investicije).

Minimalni prihod (D7): Najmanje 870 evra mjesečno.

Fizičko prisustvo: Šest mjeseci godišnje.

Vrijeme obrade: Oko 60 dana.

Stalni boravak: Nakon pet godina.

2. Španija
Viza bez prava na rad (Non-Lucrative Visa – NLV) je savršena za one koji se mogu izdržavati bez zaposlenja u Španiji.

Minimalni prihod: 2.400 evra mjesečno za glavnog podnosioca.

Vrijeme obrade: 60 dana.

Stalni boravak: Nakon pet godina legalnog boravka.

3. Grčka
Grčki program “Zlatne vize” nudi značajne poreske olakšice i jedan je od najjeftinijih u EU.

Minimalna investicija: 250.000 evra u nekretnine.

Fizičko prisustvo: Nije potreban minimalni boravak.

Stalni boravak: Dobija se odmah nakon investicije.

4. Malta
Program stalnog boravka (MPRP) omogućava cijelim porodicama dugoročni boravak uz pristup odličnom zdravstvu i obrazovanju.

Investicija: Kupovina nekretnine od 350.000 evra ili zakup od 12.000 evra godišnje.

Vrijeme obrade: 11–12 mjeseci.

Stalni boravak: Dobija se odmah.

5. Estonija
Programi digitalne nomadske vize i e-boravka namijenjeni su tehnološki potkovanim radnicima koji rade na daljinu.

Minimalni prihod: Bruto mjesečni prihod od 4.500 evra.

Vrijeme obrade: 15–30 dana.

Stalni boravak: Nakon pet godina privremenog boravka.

6. Letonija
“Zlatna viza” Letonije omogućava bezvizni pristup Šengenu i put ka EU pasošu.

Minimalna investicija: 250.000 evra u nekretnine ili 50.000 evra u biznis.

Fizičko prisustvo: Jednom godišnje.

Vrijeme obrade: Dva do tri mjeseca.

7. Mađarska
Nova “Zlatna viza” Mađarske nudi desetogodišnju dozvolu uz ulaganje u fondove nekretnina.

Minimalna investicija: 250.000 evra u državni fond.

Vrijeme obrade: Samo 21 dan.

Stalni boravak: Nakon tri godine legalnog boravka.

Savjet za čitaoce: Prije donošenja odluke, važno je detaljno provjeriti aktuelne zakone jer se imigracione politike u EU često mijenjaju radi usklađivanja sa novim bezbjednosnim standardima.
Nezavisne

Svijet

VELIKI ZAOKRET ILI NOVA TENZIJA? Tramp nudi razgovor Iranu, uslov podigao prašinu!

Tramp je u intervjuu za Njujork post rekao da je spreman da se sastane sa najvišim iranskim liderima ako se postigne napredak u razgovorima.

Američki predsjednik je naveo da su Džej Di Vens, Stiv Vitkof, Džared Kušner i američki pregovarački tim na putu ka Islamabadu, gdje bi trebalo da stignu u roku od nekoliko sati.

– Trebalo bi da bude dijaloga sa Iranom, tako da pretpostavljam da se niko ne igra u ovoj fazi – rekao je Tramp.

Naglasio je da pregovori imaju jedan ključni i nesumnjivi zahtjev: Iran mora da se odrekne svog posedovanja nuklearnog oružja.

Tramp dodaje da bi bio spreman da se lično sastane sa iranskim liderima ako se postigne napredak.

To bi omogućilo Iranu da učestvuje u sledećoj rundi pregovora, a Teheran sada “pozitivno razmatra učešće u mirovnim pregovorima”, rekao je zvaničnik.

Konačna odluka još nije donijeta
Međutim, dodao je da konačna odluka još nije donijeta.

Iran je prethodno odbio američki prijedlog za drugu rundu direktnih mirovnih pregovora pre isteka prekida vatre.

Načelnik pakistanske vojske Asim Munir, ključni posrednik, prethodno je rekao Donaldu Trampu da je američka pomorska blokada glavna prepreka pregovorima.

Američke snage su uvele blokadu prošle nedelje i zaplijenile brod pod iranskom zastavom preko noći.

Indeks prenosi da je Munir Trampu poručio da je “blokada Ormuskog moreuza prepreka u razgovorima” s Iranom.

Tramp mu je na to odgovorio da će “razmotriti savjet” o tom ključnom plovnom putu, koji je suštinski zatvoren otkako su SAD i Izrael 28. februara započeli napade na Iran, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

EU NA NOGAMA! Nestašica avionskog goriva prijeti haosom u saobraćaju

Evropska unija priprema mjere za efikasniju raspodjelu avionskog goriva među državama članicama i obezbjeđivanje alternativnih izvora snabdjevanja, dok je transport energenata kroz Ormuski moreuz i dalje u zastoju zbog sukoba na Bliskom istoku.

Približno 40 odsto avionskog goriva koje koristi Evropska unija dolazi iz uvoza, a polovina tih količina prolazi kroz Ormuski moreuz.

Evropska komisija planira da u srijedu predstavi prijedlog, na osnovu kojeg bi već u maju mogle da budu aktivirane mjere za ublažavanje rizika od poremećaja u snabdjevanju avionskim gorivom, navodi se u nacrtu dokumenta u čiji je uvid imao Blumberg.

Brisel planira i smjernice koje bi omogućile fleksibilniju primjenu postojećih pravila, uključujući regulaciju aerodromskih slotova i postupanje u slučaju otkazivanja letova zbog nestašice goriva.

Predviđene su i mjere koje se odnose na praksu dodatnog točenja goriva na polaznim aerodromima, kako bi se izbjegle više cijene na dolaznim destinacijama.

Ako to ne bude dovoljno, Komisija razmatra i reviziju naftnih rezervi širom Evropske unije, uspostavljanje sistema za praćenje snabdjevanja gorivom, kao i mjere za maksimalno korišćenje rafinerijskih kapaciteta i jačanje domaće proizvodnje naprednih biogoriva.

Plan uključuje i širu strategiju za smanjenje ranjivosti EU na buduće energetske šokove, uz dodatni fokus na elektrifikaciju privrede i smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

Turska organizuje sastanak Zelenskog i Putina, PRISUSTVOVAĆE I ERDOGAN I TRAMP

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je za potencijalni sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Turskoj, izjavio je ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha.

Inicijativa za direktne pregovore

Govoreći za ukrajinsku agenciju Ukrinform na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, Sibiha je rekao da je Kijev već uputio apel Turskoj da razmotri organizaciju takvog susreta.

Prema njegovim riječima, sastanak bi mogao uključivati i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, kao i američkog predsjednika Donalda Trumpa, prenosui turski list Hurijet.

Sibiha je naglasio da Turska ima kapacitet da postigne jedinstvene diplomatske rezultate i ubrza mirovni proces.

Prethodni pokušaji mira

Turska je već ranije bila domaćin pregovora između Rusije i Ukrajine, kako na početku rata, tako i tokom 2025. godine.

Tri runde razgovora održane su u Istanbulu, gdje su dogovorene razmjene zarobljenika i pripremljeni nacrti mogućeg mirovnog sporazuma.

Zastoj u pregovorima

Početkom ove godine održani su i pregovori uz posredovanje SAD u Abu Dabiju i Ženevi, ali su oni u međuvremenu zaustavljeni.

I Moskva i Kijev kao razlog navode preusmjeravanje američkog fokusa na sukob s Iranom.

Odnosi Ukrajine i Turske

Sibiha je istakao da Turska ima posebno mjesto u ukrajinskoj diplomatiji kao strateški partner.

Naglasio je i rast trgovinske razmjene između dvije zemlje, koja je u 2025. godini povećana za gotovo 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Nastavi čitati

Aktuelno