Connect with us

Svijet

ZABRANA DRUŠTVENIH MREŽA: Šta pokazuje primjer Australije?

Njemačka se pridružila sve većem broju zemalja EU koje razmatraju mogućnost da se djeci zabrani pristup društvenim mrežama. Australija je to već učinila za mlađe od 16 godina. Šta iz tog primjera može da se nauči?

Njemački kancelar Fridrih Merc smatra da bi regulacija društvenih mreža mogla da pomogne u sprečavanju “deficita ličnosti i problema u socijalnom ponašanju mladih”. Španski premijer Pedro Sančez želi da zaštiti djecu od “digitalnog Divljeg zapada”. Francuski predsjednik Emanuel Makron insistira da “emocije naše djece i tinejdžera nisu na prodaju, niti smiju biti predmet manipulacije”.

Iako nijedna evropska zemlja još nije u potpunosti uvela zabranu društvenih mreža za djecu, namjera je jasna – a procesi uvođenja zabrane u toku. Norveška, Grčka, Velika Britanija, Danska, Italija i Holandija su među brojnim evropskim državama koje razmatraju neki oblik zabrane. Ujedno se i Evropska unija sve više okreće podršci takvoj politici.

Mnoge vlade vjerovatno će se osloniti na iskustvo Australije koja je u decembru prva na svijetu uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Ta politika oslanja se na nadzor samih kompanija društvenih mreža. Platforme kao što su Fejsbuk, Instagram, Snepčet, TikTok, Iks, Jutjub i Redit – koji je podnio tužbu protiv zabrane – sada imaju starosna ograničenja, dok onlajn-igre i aplikacije za dopisivanje poput VotsApa nisu obuhvaćene zabranom.

Šefica australijske Komisije za elektronsku bezbjednost, Džuli Inman Grant, prošlog mjeseca je izvijestila da su kompanije koje stoje iza društvenih mreža “u prvoj polovini decembra uklonile pristup za oko 4,7 miliona naloga dece mlađe od 16 godina”. DW-u ipak, nakon upita, nisu dostavljeni noviji podaci.

Udarne brojke ne govore cijelu priču

Tama Liver, profesor internet studija na Univerzitetu Kertin u Pertu, izjavio je za DW da te impresivne brojke, koje su privukle pažnju mnogih u Evropi, ne moraju nužno da budu odraz kompletne situacije.

“Nemamo detaljnu razradu tog broja, niti znamo koliko ima novih naloga otvoreno u istom periodu – moguće od strane tinejdžera koji se predstavljaju kao stariji“, ukazao je Liver.

On dodaje i da “mnogi mladi od 13 do 15 godina izgleda uspijevaju da zaobiđu zabranu, dok su drugi blokirani na nekim platformama, ali na nekima nisu.” Takvu procjenu potvrđuju i izvještaji medija, ali drugi stručnjaci.

“Na tehničkom nivou, ograničenja i nepreciznost pokušaja verifikacije starosti putem selfija i drugih alata bili su uglavnom nepouzdani“, podsjeća Liver.

Da li druge zemlje prebrzo slijede Australiju?

Talas evropskih, ali i zemalja svijeta, poput Indije i Malezije – koje žele da slijede australijski primjer, iznenadio je Suzan Sojer iz najvećeg australijskog centra za istraživanje dječjeg zdravlja “Mardok”

“Očekivala sam da će postojati mnogo veća opreznost u praćenju rezultata australijske zabrane prije nego što se druge vlade u to uključe“, rekla je za DW. “Ne znamo kakvi će biti efekti zabrane i moramo to pažljivo da evaluiramo. Vlade ne smiju da misle da su zabrane društvenih mreža čarobno rješenje za taj problem.“

Liver se slaže da bi Evropa za sada trebalo samo da prati razvoj situacije.

“Niko zapravo ne zna šta će ta zabrana da donese i kakvu će razliku da napravi u odnosu na period pre nje, ali znamo sigurno da će proći godine, a ne mjeseci, prije nego što se eventualno pojavi mjerljiva kulturna promjena – ako se uopšte pojavi. Imalo bi više smisla da druge zemlje sačekaju i vide šta će se dogoditi u Australiji i koje se lekcije mogu izvući, prije nego što požure sa sopstvenim, nepreciznim zakonodavstvom“, rekao je.

Da li je zabrana zbunila tinejdžere?

Istraživanje koje je vodila Sojer, a predstavljeno je senatskom odboru prije uvođenja zabrane, pokazalo je da su djeca uzrasta od 10 do 13 godina pokazivala najizraženije negativne posljedice korišćenja društvenih mreža – naročito djevojčice. Iako u evropskim prijedlozima starosne granice nisu iste kao u Australiji, ona smatra da će svaka promjena biti “spora i postepena”.

“U narednih nekoliko godina sadašnja generacija djece od šest do deset godina, koja još nemaju pristup pametnim telefonima ili društvenim mrežama, biće starija u trenutku kada im roditelji prvi put dozvole pristup mrežama. To će biti promjena društvenih normi koja se neće dogoditi preko noći.“

Liver se zalaže za postepeno uvođenje eventualnih zabrana i duži, dublji period konsultacija sa djecom.

“Najzbunjenija grupa su oni od 13 do 15 godina, koji su već imali naloge na društvenim mrežama, pa su uklonjeni sa platformi, a zatim će se na njih vratiti kada napune 16 godina“, kaže on. “Imalo bi mnogo više smisla da se pravila uvode postepeno – da mlađi od 13 ne mogu da otvore naloge do 16. godine, ali da oni koji već imaju naloge zadrže pristup. Mislim da mnogi tinejdžeri od 13 do 15 godina osjećaju da je zabrana donesena protiv njih, a ne sa njima i u njihovu korist.“

Može li australijski model da funkcioniše u Evropi?

S obzirom na brzinu kojom Evropa napreduje ka zabranama i dosadašnje odsustvo dječjih glasova u raspravi, to bi mogao biti problem.

Međutim, dr Štefan Drajer iz hamburškog Lajbnic-instituta za istraživanje medija, rekao je za DW da, prema njegovom mišljenju, Njemačkoj i Evropi takve zabrane u stvari i nisu potrebne.

On ističe da evropski Zakon o digitalnim uslugama (Digital Services Act), koji je usvojen prije godinu dana, već tretira i reguliše mnoge bezbjednosne brige, te da način na koji funkcioniše pravo Evropske unije čini prilično složenim obavezivanje platformi da sprovode nacionalne zabrane. Iako u EU postoje različiti načini za postizanje sličnih ciljeva, taj stručnjak smatra da su podaci i dalje nejasni.

“Pouka za Evropu je upozoravajuća: Australija pokazuje jaz između političkog poziva na odlučnu zabranu i tehničkih i pravnih složenosti njene primjene. Verifikacija starosti u velikim razmjerama zahtijeva ili sveobuhvatnu infrastrukturu kontrole, ili probabilističko profilisanje – pri čemu oba pristupa predstavljaju dubok upad u prava svih korisnika. Evropa, sa svojim snažnim okvirima zaštite osnovnih prava i GDPR‑om, suočila bi se sa tim tenzijama još izraženije. Treba da učimo iz poteškoća Australije, a ne da žurimo da ih ponovimo.“

Related Topics:

Svijet

RADILA U ŠKOLI U SAD, zlostavljala dječake, dobila 51 godinu zatvora (VIDEO)

Slučaj koji je duboko potresao javnost u američkoj saveznoj državi Viskonsin dobio je svoj sudski epilog: bivša asistentkinja u nastavi, Ana Mari Kroker, osuđena je na više od pola vijeka zatvora zbog sistemskog seksualnog zlostavljanja četvorice dječaka.

Iako je Krokerova radila u osnovnoj školi “Riverview”, njena predatorska aktivnost odvijala se u sivoj zoni između profesionalnog poznanstva i privatnog povjerenja.

Koristila poziciju
Istraga je razotkrila da je optužena koristila svoju poziciju kako bi se približila dječacima uzrasta od 12 do 16 godina, često organizujući druženja i prenoćišta u svojoj kući. Upravo na jednom takvom događaju, prema svjedočenju dvanaestogodišnje žrtve, Krokerova je prešla granicu, ignorišući dječakov fizički otpor i molbe da prestane.

Ono što ovaj slučaj čini posebno alarmantnim jeste post-traumatska manipulacija. Mjesecima nakon inicijalnih napada, ona je putem aplikacija za razmjenu poruka sprovodila takozvani „grooming“ – proces emocionalnog uvezivanja žrtava kroz nametanje osjećaja krivice i tajnosti, čime je godinama odgađala njihovo priznanje roditeljima.

Pravna težina optužbi i priznanje krivice
Sudija Dejvid Hjuz nije imao mnogo prostora za blagost, uprkos činjenici da je Krokerova priznala krivicu u decembru 2025. godine. Optužnica je bila neumoljiva, obuhvatajući seksualni napad prvog stepena, seksualno iskorištavanje snimanjem i namamljivanje djeteta.

Državni tužilac Ksavijer Solis istakao je da kazna od 51,5 godina zatvora odražava dubinu traume nanesene žrtvama.

„Kada odrasla osoba povezana sa školstvom iskorištava našu djecu, šteta je ozbiljna i dugotrajna“, izjavio je Solis, naglašavajući da je povjerenje zajednice u obrazovni sistem ovim činom suštinski uzdrmano.

Društveni epilog i trajne posljedice
Krokerova je u svom završnom obraćanju izrazila kajanje, tvrdeći da je “potresena štetom koju je uzrokovala”, ali je sud procijenio da njeni predatorski obrasci zahtijevaju trajnu izolaciju iz društva. Osim zatvorske kazne, ona će biti podvrgnuta doživotnom nadzoru i registraciji u registar seksualnih prestupnika bez mogućnosti brisanja.

Ovaj slučaj ostaje kao opomena prosvjetnim vlastima o nužnosti strožeg nadzora nad interakcijom zaposlenih i učenika van školskih zidova, dok zajednica u Kenoši pokušava da sanira rane nanesene najranjivijim članovima društva.

Nastavi čitati

Svijet

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA PROTIV KRAĐA: Hiljade francuskih supermarketa uvode softver za analizu kretanja kupaca

Upotreba vještačke inteligencije u prodavnicama je, međutim, trenutno u pravnoj sivoj zoni.

Hiljade francuskih supermarketa počele su da koriste vještačku inteligenciju za borbu protiv krađe u prodavnicama, a softver analizira kretanje kupaca u realnom vremenu kako bi ukazao na sumnjivo ponašanje. Iako trgovci kažu da je tehnologija značajno smanjila njihove gubitke, ona takođe pokreće ozbiljna pitanja o privatnosti i transparentnosti jer je njena upotreba uglavnom neregulisana.

Softver analizira snimke sa nadzornih kamera u prodavnicama. Kada algoritam detektuje sumnjive gestove, kao što je stavljanje predmeta u torbu ili višestruko dodirivanje proizvoda bez skeniranja na kasi, automatski šalje kratak video snimak osoblju prodavnice.

“Tako dobijamo upozorenje. To može biti jednostavan gest, ponekad dvosmislen. Međutim, sistem je najbolji u prepoznavanju skrivenih proizvoda, kao što je kada ruke idu ka torbama”, rekao je Nelson Lopes, menadžer supermarketa Montreuil blizu Pariza.

“Kada postoji ovakvo upozorenje, svi smo u pripravnosti i pratimo snimak”, dodao je.

Prodavnice nisu obavezne da obaveste kupce da koriste vještačku inteligenciju
Vlasnik supermarketa Arul Džadson kaže da je izgubio skoro 60.000 evra u prvoj godini poslovanja bez vještačke inteligencije, a da su mu gubici sada otprilike prepolovljeni. U međuvremenu, pariska farmaceutkinja Latifa Garbi plaća 200 evra mjesečno za nadogradnju svojih kamera vještačkom inteligencijom, štedeći joj oko 4.000 evra godišnje i izbjegavajući troškove zapošljavanja obezbjeđenja.

Upotreba tehnologije je trenutno u pravnoj sivoj zoni. Francuska nema poseban zakon kojim se odobrava nadzor ponašanja pomoću vještačke inteligencije u komercijalnim prostorima, a prodavnice nisu obavezne da obavijeste kupce da se ona koristi.

Francuski organ za zaštitu podataka CNIL je jasno stavio do znanja da takve kamere masovno analiziraju lične podatke i da je njihova komercijalna upotreba zabranjena bez posebnog pravnog okvira. Uprkos ovom upozorenju, francuski softverski startap Veesion je opremio između 2.000 i 3.000 prodavnica širom Francuske.

“Ako se podaci ne dijele, ne smeta mi.”
Generalni direktor kompanije, Tibo David, brani tehnologiju, rekavši da je u skladu sa Opštom uredbom o zaštiti podataka Evropske unije (GDPR) i da ne vrši biometrijsku analizu. Mnogi trgovci na malo kažu da je softver jednostavno alat koji pomaže u zaštiti preduzeća koja se suočavaju sa porastom krađa zbog krize i rastućih troškova života.

“Pretpostavljam da je to bezbjednosna mjera za vlasnika. Ako je njegova upotreba ograničena i podaci se ne dijele, to je na kraju kao obična kamera. Zato mi ne smeta”, rekao je Loan, 65-godišnji kupac.

S obzirom na to da zakonodavci razmatraju prijedloge za stvaranje regulatornog okvira za nadzor pomoću vještačke inteligencije, debata o tome gdje se bezbednost završava, a nadzor počinje vjerovatno će se nastaviti godinama koje dolaze.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKA BRITANIJA BLOKIRALA AMERIKU! Zabrana upotrebe baza za napad na Iran!

Vlada Velike Britanije nije dala dozvolu Sjedinjenim Američkim Državama da koriste britanske vojne baze za podršku mogućim američkim udarima na Iran, objavio je BBC.
Amerika je u prošlosti koristila avio-bazu u Glosterširu i britansku prekomorsku teritoriju Dijego Garsija u Indijskom okeanu za izvođenje udara u regionu Bliskog istoka. Portparol britanske vlade tu odluku nije ni potvrdio, ni demantovao.

„Kao i obično, ne komentarišemo operativna pitanja“, rekao je.

Američki predsjednik Donald Tramp danas je najavio da će svijet „u narednih, vjerovatno, 10 dana“ saznati da li će se postići sporazum sa Iranom ili će početi vojne akcije. Odluka britanske vlade mogla bi da utiče na planove Pentagona, ukoliko bude donesena odluka o napadu na Iran, jer se očigledno računalo na britanske baze.

„Ukoliko Iran odluči da ne sklopi sporazum, možda će biti neophodno da Sjedinjene Države koriste Dijego Garsiju i lokaciju aerodroma u Ferfordu, Glosteršir, kako bi spriječile potencijalni napad veoma nestabilnog i opasnog režima“, naveo je prije nekoliko dana Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

Britanske vojne baze su korišćene kao podrška američkoj operaciji zapljene tankera ranije ove godine, ali je ta operacija izvedena uz punu podršku Velike Britanije.

Prema dugogodišnjem sporazumu, SAD moraju da zatraže korišćenje bilo koje suverene vojne baze Velike Britanije prije nego što iz njih izvedu vojne operacije.

Nastavi čitati

Aktuelno