Connect with us

Svijet

RUTE “Rusija i dalje glavna prijetnja NATO-u, ALIJANSA PROLAZI KROZ PROMJENE”

Generalni sekretar NATO-a Marko Rute izjavio je danas na samitu Bukureštanske devetorke (B9) u glavnom gradu Rumunije da je Rusija i dalje glavna prijetnja NATO-u i pozvao saveznike da nastave jačanje odbrane, posebno na istočnom krilu Alijanse.

On je poručio da NATO prolazi kroz promjene koje bi podrazumijevale da evropske članice preuzmu više odgovornosti.

„Rusija ostaje direktna prijetnja NATO-u. Moramo da učinimo sve da zaštitimo članice, a jača Ukrajina danas znači bezbjedniju Evropu sutra“, naglasio je generalni sekretar NATO-a, dodajući da Ukrajina mora da ima dovoljno sredstava da ostane u borbi, prenosi rumunski portal Digi24.

On je naveo da su lideri NATO-a u Parizu već razgovarali o mogućem okviru mirovnog sporazuma i ocijenio da je već „dogovoreno 90 do 95 odsto“ mogućeg teksta, dok je odluka o eventualnom prekidu vatre na Ukrajini.

Što se tiče daljih koraka u vezi sa mogućim mirovnim procesom, Rute je poručio da je odgovornost sada na Moskvi i da Rusija mora da pokaže spremnost za naredne poteze.

„Za sada je lopta na strani Putina. On mora da povuče sljedeći potez“, izjavio je generalni sekretar NATO-a.

Govoreći o NATO-u, Rute je naveo da Alijansa prolazi kroz transformaciju u uslovima globalnih tenzija i da koncept „NATO 3.0“ podrazumijeva jači savez uz veće evropsko preuzimanje odgovornosti.

Rute je pojasnio da „NATO 3.0“ znači snažniji NATO u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako u nuklearnom, tako i u konvencionalnom smislu, uz veći doprinos evropskih saveznika.

„Dogovorili smo se da idemo ka izdvajanjima za odbranu od 5 odsto BDP-a. Neke zemlje su već prešle taj prag, druge mu se približavaju, ali moramo da budemo iskreni da i unutar NATO-a postoje naše unutrašnje diskusije“, rekao je Rute, prenosi rumunski Euronews.

On je potvrdio da u Vašingtonu postoje određena nezadovoljstva u vezi sa angažmanom saveznika u aktuelnim krizama, uključujući i sukob sa Iranom, ali je ocijenio da su poruke SAD jasno shvaćene među članicama.

„Vidimo značajan porast ispunjavanja preuzetih obaveza. To se vidi i u Rumuniji, gdje smo juče vidjeli američke avione kako dopunjuju gorivo“, rekao je Rute.

Govoreći o bezbjednosti pomorskog saobraćaja i na Bliskom istoku, Rute je naveo da se u oblasti Ormuskog moreuza sprovode međunarodne operacije, uključujući francusko-britanske inicijative za uklanjanje mina.

Rute je ponovio da „nema NATO-a bez Sjedinjenih Američkih Država“ i istakao važnost transatlantske veze, ali i jačanja evropskih kapaciteta.

Ranije danas, lideri okupljeni na samitu B9 usvojili su zajedničku deklaraciju u kojoj su ocijenili da Rusija ostaje najznačajnija i dugoročna prijetnja bezbjednosti NATO-a, uz poruku o potrebi za jačanjem odbrane istočnog krila Alijanse i nastavkom podrške Ukrajini.

Među učesnicima samita u Bukureštu bili su generalni sekretar NATO Marko Rute, kao i predsjednici Rumunije, Poljske, Litvanije, Estonije, Češke Republike, Letonije, Slovačke, Finske, Danske.

Učestvovali su i visoki predstavnici SAD, Švedske, Norveške, Islanda i Mađarske.

Samitu je prisustvovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Rute: Rusija i dalje glavna prijetnja NATO-u, Alijansa prolazi kroz promjene“

BUKUREŠT, 13. maja (Tanjug) – Generalni sekretar NATO-a Marko Rute izjavio je danas na samitu Bukureštanske devetorke (B9) u glavnom gradu Rumunije da je Rusija i dalje glavna prijetnja NATO-u i pozvao saveznike da nastave jačanje odbrane, posebno na istočnom krilu Alijanse.

On je poručio da NATO prolazi kroz promjene koje bi podrazumijevale da evropske članice preuzmu više odgovornosti.

„Rusija ostaje direktna prijetnja NATO-u. Moramo da učinimo sve da zaštitimo članice, a jača Ukrajina danas znači bezbjedniju Evropu sutra“, naglasio je generalni sekretar NATO-a, dodajući da Ukrajina mora da ima dovoljno sredstava da ostane u borbi, prenosi rumunski portal Digi24.

On je naveo da su lideri NATO-a u Parizu već razgovarali o mogućem okviru mirovnog sporazuma i ocijenio da je već „dogovoreno 90 do 95 odsto“ mogućeg teksta, dok je odluka o eventualnom prekidu vatre na Ukrajini.

Što se tiče daljih koraka u vezi sa mogućim mirovnim procesom, Rute je poručio da je odgovornost sada na Moskvi i da Rusija mora da pokaže spremnost za naredne poteze.

„Za sada je lopta na strani Putina. On mora da povuče sljedeći potez“, izjavio je generalni sekretar NATO-a.

Govoreći o NATO-u, Rute je naveo da Alijansa prolazi kroz transformaciju u uslovima globalnih tenzija i da koncept „NATO 3.0“ podrazumijeva jači savez uz veće evropsko preuzimanje odgovornosti.

Rute je pojasnio da „NATO 3.0“ znači snažniji NATO u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako u nuklearnom, tako i u konvencionalnom smislu, uz veći doprinos evropskih saveznika.

„Dogovorili smo se da idemo ka izdvajanjima za odbranu od 5 odsto BDP-a. Neke zemlje su već prešle taj prag, druge mu se približavaju, ali moramo da budemo iskreni da i unutar NATO-a postoje naše unutrašnje diskusije“, rekao je Rute, prenosi rumunski Euronews.

On je potvrdio da u Vašingtonu postoje određena nezadovoljstva u vezi sa angažmanom saveznika u aktuelnim krizama, uključujući i sukob sa Iranom, ali je ocijenio da su poruke SAD jasno shvaćene među članicama.

„Vidimo značajan porast ispunjavanja preuzetih obaveza. To se vidi i u Rumuniji, gdje smo juče vidjeli američke avione kako dopunjuju gorivo“, rekao je Rute.

Govoreći o bezbjednosti pomorskog saobraćaja i na Bliskom istoku, Rute je naveo da se u oblasti Ormuskog moreuza sprovode međunarodne operacije, uključujući francusko-britanske inicijative za uklanjanje mina.

Rute je ponovio da „nema NATO-a bez Sjedinjenih Američkih Država“ i istakao važnost transatlantske veze, ali i jačanja evropskih kapaciteta.

Ranije danas, lideri okupljeni na samitu B9 usvojili su zajedničku deklaraciju u kojoj su ocijenili da Rusija ostaje najznačajnija i dugoročna prijetnja bezbjednosti NATO-a, uz poruku o potrebi za jačanjem odbrane istočnog krila Alijanse i nastavkom podrške Ukrajini.

Među učesnicima samita u Bukureštu bili su generalni sekretar NATO Marko Rute, kao i predsjednici Rumunije, Poljske, Litvanije, Estonije, Češke Republike, Letonije, Slovačke, Finske, Danske.

Učestvovali su i visoki predstavnici SAD, Švedske, Norveške, Islanda i Mađarske.

Samitu je prisustvovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Related Topics:

Svijet

PUTINU DOZVOLJENO DA NAPADNE bilo koju zemlju na svijetu

Ruski parlament je na sjednici u srijedu usvojio zakon kojim se predsjedniku Vladimir Putin dozvoljava da naredi invaziju na strane zemlje. Prema zakonu, Moskva će legalno moći da šalje trupe u inostranstvo kako bi zaštitila ruske građane koji su uhapšeni, istraženi, izvedeni pred sud ili zlostavljani na bilo koji način od strane stranih država, međunarodnih sudova i organizacija kojima Rusija ne pripada.

– Zapadno pravosuđe se pretvorilo u represivnu mašinu za suzbijanje odluka koje se ne slažu sa onima koje su nametnuli evropski zvaničnici. U ovim okolnostima je važno učiniti sve da zaštitimo naše građane u inostranstvu – rekao je Vjačeslav Volodin.

Putin ima 14 dana da potpiše zakon.

Ove godine, razne evropske obavještajne agencije su označile Rusiju kao direktnu prijetnju Zapadu i NATO.

Zvaničnici i zakonodavci EU u oblasti odbrane strahuju da bi Kremlj mogao da posmatra narednu godinu ili dvije kao idealno vrijeme za testiranje posvećenosti Zapada vojnom savezu. Taj prozor će ostati sve dok je Donald Trump u Bijeloj kući, a Evropa još uvijek nije ojačala svoje vojne kapacitete, prema riječima trojice političara EU koji su direktno upoznati sa diskusijama.

Moskva je djelimično opravdala svoju potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine potrebom da zaštiti ruskojezične Ukrajince, koje smatra svojim sunarodnicima. Kremlj je tvrdio da Kijev godinama zloupotrebljava njihova prava i da i dalje zahtijeva vraćanje ruskog jezika i ruske crkve na državni nivo u Ukrajini kao dio bilo kakvog mirovnog sporazuma.

Prošlog mjeseca, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi baltičke zemlje mogle postati sljedeća meta Moskve ako Ukrajina ne dobije dovoljnu podršku – upozorenje koje je Estonija kasnije odbacila

(Blic)

Nastavi čitati

Svijet

Orban na udaru nakon objavljenih snimaka! RASKOŠ IZA ZATVORENIH VRATA (VIDEO)

Novi mađarski premijer Peter Mađar objavio je seriju snimaka iz unutrašnjosti Ministarstva unutrašnjih poslova i sjedišta vlade, razotkrivajući nevjerovatan luksuz u kojem su uživali saradnici Viktora Orbana dok su, kako tvrdi, zdravstvo i obrazovanje propadali.

Evo tajnog luksuznog ministarstva Šandora Pintera vrijednog 100 milijardi forinti (oko 280 miliona evra), započeo je Mađar svoj obilazak, povlačeći oštru paralelu sa stanjem u državi.

Mermer i masažne fotelje nasuprot trošnim bolnicama

Mađar je tokom improvizovanog obilaska istakao da je zgrada obnovljena novcem poreskih obveznika, ali da su na zidovima istaknuta samo imena Franje Jozefa I i Viktora Orbana.

– Govorimo o zgradi ministra u čijem su resoru uništene naše bolnice i ustanove za zaštitu djece, a učitelji poniženi. Svi znamo za tragično stanje naših bolnica, a sad pogledajte u kakvim su uslovima živjeli političari koji su o tome odlučivali – stoji u objavi, prenosi Mondo.

Posebnu pažnju privukli su sljedeći detalji:

Luksuz usred pandemije: Zgrada je dovršena tokom kovida, dok su bolnice pucale po šavovima.

Masažne fotelje: U kabinetu ministra Šandora Pintjera pronađena je i specijalna masažna fotelja za stopala.

Pogled na crkvu: Mađar je cinično primijetio da se iz luksuznih kabineta pruža savršen pogled na Matijaševu crkvu, uz komentar: „Pravi hrišćanski demokrata mora vidjeti crkvu, bez toga život ništa ne vrijedi“.

„Osjećaj kao kod Čaušeskua“

Ulaskom u ministarsku biblioteku, Mađar je atmosferu opisao kao diktatorsku.

– Ovo je doista osjećaj kao kod Čaušeskua – izjavio je, naglasivši da je luksuz godinama bio strogo skrivan od mađarskog naroda i da nijedna fotografija nije smjela da procuri u javnost.

Otkriveno je i da je za obnovu korišten novac Evropske unije, što je Mađar prokomentarisao sa dozom cinizma prema Orbanovoj ranijoj antievropskoj retorici: „Tih 550 miliona poslali su ti birokrate, ti zli briselski službenici“.

Osim luksuza, Mađar je iznio i ozbiljne optužbe. Prilikom obilaska sjedišta premijera (Karmelićanskog samostana), koji je nazvao „centrom mržnje“, izjavio je da prema njegovim informacijama u ministarstvima još uvijek traje masovno uništavanje dokumenata kako bi se prikrili tragovi prethodne vlasti.

Poručio je da se njegova vlada „Tisa“ neće useljavati u te raskošne prostorije, čime simbolično želi da napravi otklon od decenijskog načina vladavine Fidesa.

(Mondo)

Nastavi čitati

Svijet

Napokon otkriveno zašto SAD toliko žele Grenland: NI NAFTA NI MINERALI

Američko interesovanje za Grenland posljednjih mjeseci ponovo je u centru svjetske pažnje, posebno nakon informacija da Vašington pregovara sa Danskom o proširenju vojnog prisustva na ovom ogromnom arktičkom ostrvu.

Iako se često govori o nafti, gasu i bogatim nalazištima minerala, stručnjaci upozoravaju da pravi razlog američkog interesa leži u jednom strateški izuzetno važnom prolazu koji bi mogao igrati ključnu ulogu u budućim sukobima velikih sila.

SAD žele nove vojne baze na Grenlandu
Prema informacijama koje prenosi BBC, američka administracija vodi ozbiljne razgovore sa Danskom i vlastima Grenlanda o otvaranju tri nove vojne baze na jugu ostrva.

Navodno je američka strana čak predložila da te baze formalno dobiju status suverene teritorije SAD.

Baze bi bile usmjerene na nadzor ruskih i kineskih pomorskih aktivnosti u sjevernom Atlantiku, posebno u području poznatom kao GIUK prolaz.

Šta je GIUK prolaz?
GIUK je skraćenica za Grenland – Island – Ujedinjeno Kraljevstvo i označava strateški pomorski koridor između ovih teritorija.

Iako nije klasičan morski tjesnac poput Ormuskog ili Gibraltarskog moreuza, GIUK prolaz ima ogroman vojni značaj jer predstavlja ključnu tranzitnu rutu između sjevernog Atlantika i Arktika.

Tokom Hladnog rata upravo je ovaj prolaz bio jedna od najvažnijih tačaka nadzora sovjetskih podmornica i ratnih brodova.

Danas se njegova važnost ponovo povećava zbog rastućih tenzija između NATO-a i Rusije.

„Vrata“ ruske Sjeverne flote
Stručnjaci upozoravaju da GIUK prolaz predstavlja glavna „vrata“ kroz koja ruska Sjeverna flota izlazi iz baza na poluostrvu Kola prema Atlantiku.

Zbog toga NATO posljednjih godina značajno pojačava vojno prisustvo u regionu.

Amerikanci još od 1951. godine imaju sporazum sa Danskom koji im omogućava izgradnju vojnih baza na Grenlandu i korišćenje ostrva za zajedničke operacije sa saveznicima.

Istovremeno, islandska baza Keflavik ima ključnu ulogu u nadzoru mora i vazdušnog prostora u ovom području.

Nije riječ samo o nafti
Iako američki geološki podaci procjenjuju da Grenland krije oko 31 milijardu barela neotkrivene nafte, kao i ogromna nalazišta minerala, vojni stručnjaci smatraju da je strateški položaj ostrva mnogo važniji od prirodnih resursa.

Posebno nakon ulaska Finske i Švedske u NATO, sjever Evrope dobio je još veći geopolitički značaj.

Zbog toga analitičari smatraju da interesovanje SAD za Grenland nije prolazni politički hir, već dio dugoročne strategije kontrole sjevernog Atlantika.

NATO pojačava aktivnosti na sjeveru
Posljednjih mjeseci NATO intenzivno reorganizuje vojne snage na krajnjem sjeveru Evrope.

Velike vojne vježbe, jačanje protivpodmorničke odbrane i povećano prisustvo savezničkih brodova i aviona pokazuju koliko je GIUK prolaz postao važan za bezbjednost Zapada.

Posebnu pažnju izazvalo je i prošlogodišnje uplovljavanje nuklearne podmornice u Island, što se smatra dodatnim signalom rastuće militarizacije regiona.

Stručnjaci upozoravaju da bi upravo ovaj prolaz mogao postati jedna od ključnih strateških tačaka u eventualnim budućim sukobima velikih sila, prenosi Danas.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno