Connect with us

Zdravlje

Problemi sa srcem koje nikako NE TREBA IGNORISATI

Problemi sa srcem i njihovi simptomi mogu da se jave kao jasni znaci upozorenja koje nikako ne treba ignorisati i o kojima treba povesti više računa i svakako obratiti se ljekaru radi sprovođenja dodatne dijagnostike.

Bol u grudima
Ovo je najčešći znak srčanog udara. Ne mora se uvijek javiti kao jak, iznenadni bol. Može da se manifestuje više kao neprijatno osjećanje – poput stiskanja ili težine na grudima. Može da traje duže od nekoliko minuta ili da nestane pa se ponovo vrati.

Bol u ruci ili leđima mogu ukazati na problem sa srcem
Muškarci bol obično osjećaju u lijevoj ruci, ali kod žena se može javiti u obje ruke. U rukama se javlja osjećaj težine ili obamrlosti. Ovo može da bude znak angine pektoris ili srčanog udara. Bol može da počne u grudima, a zatim da se pomjeri u gornji ili donji dio leđa. Treba da posumnjamo ako bol krene niotkuda ili nas budi noću i ne izgleda da je povezan sa nekim zglobom ili mišićem.

Bol u vratu ili vilici
Kada se radi o srčanom udaru, može se osjetiti bol iznad ramena. Donja vilica sa jedne ili obje strane može da boli ili da bude stegnuta (u spazmu). Može da se javi bol u vratu ili da se pojavi osjećaj gušenja ili peckanja u grlu.

Na problem sa srcem može ukazati i neobičan umor
Svi mnogo radimo, tako da je normalno da se s vremena na vrijeme osjećamo umorno. Međutim, alarm za srčani udar je ako nas iznenada ophrva umor u trenucima u kojima se obično tako ne bismo osjećali. Možda smo dodatno iscrpljeni nakon uobičajenog vježbanja ili smo se umorili samo zato što smo prešli razdaljinu od kupatila do sobe. Takođe, možemo da se osećamo iscrpljeno, ali nam je i dalje teško da zaspimo.

Nesvjestica i mučnina
Možemo da imamo osjećaj da ćemo se onesvijestiti. Nesvjestica se može javiti kada nam je krvni pritisak nizak, a srce ne pumpa dovoljnu količinu krvi i tako u naš mozak ne dospijeva potrebna količina kiseonika. Pored ostalih stanja i srčana oboljenja mogu da budu uzrok nesvjestice. Mučnina i nedostatak apetita takođe mogu da budu znaci da postoji neki problem sa srcem.

Znojenje i problemi sa disanjem
Ako imamo srčani udar, možemo da se preznojimo čak i ako ne radimo nešto teško ili naporno. Može da se pojavi osjećaj hladnoće ili da nam se čini da smo vlažni i ljepljivi. Može da se desi da ostanemo bez daha, kao da smo trčali maraton, čak i ako se nismo pomjerili sa kauča. Kada legnemo, može da nam bude još teže da dišemo.

Kašalj i šištanje u grudima
Kratak dah koji prati kašalj i šištanje u grudima mogu biti znaci srčane slabosti (insuficijencije). Srčana slabost je stanje u kome srce nije u mogućnosti da potiskuje krv kroz tijelo i omogući rad drugih organa. Organizam ne može da se oslobodi produkata metabolizma, što dovodi do nagomilavanja tečnosti u plućima, i drugim dijelovima tijela.

Oticanje može da bude znak problema sa srcem
Kod srčane slabosti oticanje može da se javi u stopalima, gležnjevima, nogama ili stomaku. Može da se desi da nam cipele odjednom postanu tijesne. U tom slučaju ograničite nekontrolisano uzimanje tečnosti, soli, povećajte dozu diuretika (lijekova za izmokravanje) uz konsultaciju ljekara.

Nepravilan rad srca
Poremećaj srčanog ritma kao što je atrijalna fibrilacija (AFib) može dovesti do toga da srce kuca brzo i nesinhronizovano. Neki ljudi taj osjećaj opisuju kao vibriranje. AFib može dovesti do krvnih ugrušaka i moždanog udara ukoliko se ne liječi. Moguće je da ne primjetimo ništa neobično u načinu na koji nam srce kuca, ali ćemo možda osjetiti da imamo kratak dah, da smo umorni ili nam se često pojavljuje vrtoglavicu, piše Telegraf.

Glasno hrkanje može da bude nagovještaj problema sa srcem
Ako se dešava svake noći, moglo bi da se desi da imamo slip apneju. To je stanje koje uzrokuje pauze u disanju dok spavamo. Povezano je sa atrijalnom fibrilacijom i može povećati rizik za pojavu visokog krvnog pritiska i dijabetesa tipa 2.

Erektilna disfunkcija (ED)
Ukoliko se često dešava, erektilna disfunkcija može biti znak srčanog oboljenja. Krvni sudovi u muškom polnom organu mogu biti začepljeni plakom, baš kao što sudovi oko srca mogu da se začepe. Bez dobrog protoka krvi, teško je postići i održati erekciju. Razgovarajte sa svojim ljekarom ako imate ED da bi znali šta se dešava.

Related Topics:

Zdravlje

LJEKARI DOŠLI DO SJAJNOG OTKRIĆA! Ovo je najbolji doručak za srčane bolesnike

Stručnjaci iz klinike Saint Michel u Torontu proveli su istraživanje o najboljim namirnicama za srčane bolesnike. Pokazalo se da su bademi naročito korisni za ovu grupu ljudi jer smanjuju nivo “lošeg” holesterola, što posljedično smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.

“Svakodnevna konzumacija badema, u porciji od jedne do dvije šake, dovodi do smanjenja nivoa holesterola za 9,4 posto”, naglasio je dr David J. A. Jenkins.

Prema drugoj studiji koju su proveli naučnici sa Univerziteta Illinois, dnevna konzumacija četiri kašike meda otopljenog u čaši vode povećava nivo antioksidansa u krvi te tako štiti zdrave ćelije od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.

Prema tome, najkorisniji doručak za srčane bolesnike je mala porcija badema, ispranih u vodi s medom.

Prije nego što uključite bademe i med u prehranu, posavjetujte se s ljekarom jer je riječ o namirnicama koje mogu izazvati alergijsku reakciju.

(Index.hr)

Nastavi čitati

Zdravlje

ŠTA JE MIT A ŠTA ISTINA O VITAMINU C? Koje su prave doze i šta rizikujete ako preterate sa suplementima

Vitamin C je generalno bezbjedan, ali može i da dovede do dijareje, da izazove mučninu i grčeve u stomaku – evo kada!

Vitamin C, poznat i kao askorbinska kiselina, moćan je mikronutrijent koji igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja organizma. U nastavku istražujemo neke od najčešćih mitova i istina o ovom vitalnom mikronutrijentu.

Šta vitamin C radi u tijelu?

Vitamin C je esencijalni mikronutrijent, važan za brojne funkcije u organizmu. Ima ključnu ulogu u stvaranju kolagena – proteina neophodnog za održavanje zdravlja kože, tetiva, ligamenata i krvnih sudova, kao i za zarastanje rana i formiranje ožiljnog tkiva. Takođe pomaže u očuvanju jakih kostiju, hrskavice i zuba. Uz to, poboljšava sposobnost tela da apsorbuje gvožđe iz biljnih izvora.

Vitamin C ima važnu ulogu u podršci imunom sistemu. Kao snažan antioksidans, neutralizuje slobodne radikale – nestabilne molekule koje mogu oštetiti ćelije i doprineti starenju i razvoju bolesti poput raka i srčanih oboljenja. Ovaj mikronutrijent učestvuje i u proizvodnji neurotransmitera koji pomažu nervnim ćelijama da komuniciraju, piše Dženet Restivo, sa Harvarda.

Koliko vitamina C je potrebno?
Ljudsko tijelo ne može da proizvodi vitamin C, pa se mora unositi putem hrane ili suplemenata.

Količina vitamina C koja je potrebna dnevno zavisi od uzrasta, pola i životne faze.

Možda će vam biti potrebno više ili manje vitamina C u zavisnosti od zdravstvenog stanja ili životnog stila.

Preporučene dnevne doze (RDA) za vitamin C

Muškarci – 90 mg
Žene – 75 mg
Trudnice – 85 mg
Dojilje – 120 mg
Pušači: Osobe koje puše treba da unose 35 mg više vitamina C dnevno nego nepušači.

Opasnosti od prekomernog unosa vitamina C
Vitamin C je generalno bezbjedan. Međutim, unos veći od 2.000 miligrama (mg) dnevno može izazvati neprijatne nuspojave zbog nemogućnosti tijela da apsorbuje višak. Uobičajeni problemi uključuju dijareju, mučninu i grčeve u stomaku.

Rijetko, visoke doze vitamina C mogu doprinijeti stvaranju bubrežnih kamenaca, naročito kod osoba sa oboljenjima bubrega. Prekomerno uzimanje tokom trudnoće može uticati na nivo vitamina C kod bebe nakon rođenja. Postoje i zabrinutosti u vezi sa visokim unosom kod osoba sa određenim zdravstvenim stanjima, kao što su poremećaji preopterećenja gvožđem ili nasljedna hemohromatoza.

Da li vitamin C može spriječiti prehladu ili skratiti njeno trajanje?
Ideja da vitamin C može spriječiti prehladu postala je popularna 1970-ih, ali istraživanja su uglavnom opovrgla ovaj mit. Iako redovno uzimanje vitamina C ne izgleda da smanjuje šanse za dobijanje prehlade, neka istraživanja sugerišu da može blago skratiti trajanje prehlade ili ublažiti simptome.

Za većinu ljudi, održavanje uravnotežene ishrane sa dovoljnim unosom vitamina C je dovoljno za zdrav imuni sistem, bez potrebe za visokim dozama suplemenata.

Da li vitamin C smanjuje rizik od visokog pritiska i srčanih oboljenja?
Veza između vitamina C i zdravlja srca ostaje nejasna. Neke velike opservacione studije sugerišu da veći unos vitamina C – naročito iz voća i povrća – može biti povezan sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, vjerovatno zahvaljujući antioksidativnim svojstvima koja štite krvne sudove i smanjuju nakupljanje plaka.

Međutim, klinička ispitivanja suplemenata vitamina C nisu pokazala dosljedne koristi u prevenciji ili smanjenju srčanih oboljenja. Iako neki dokazi ukazuju na zaštitni efekat, drugi ga ne potvrđuju.

Zbog toga ne postoji posebna preporuka da se unosi više od dnevno preporučene količine vitamina C radi zdravlja srca.

Koje su zdravstvene koristi vitamina C?
Vitamin C nudi neke vjerovatne zdravstvene koristi, dok su druge manje sigurne. Na primjer:

Imunitet: Kao antioksidans, vitamin C podržava imuni sistem štiteći ćelije od oštećenja slobodnim radikalima i jačajući prirodnu odbranu tela.
Zdravljeočiju: Vitamin C je dio dijetetskog suplementa koji je u studijama AREDS pokazao da može usporiti napredovanje starosne makularne degeneracije (AMD) ka njenom najtežem obliku. Međutim, uzimanje vitamina C nije pokazalo da smanjuje rizik od razvoja AMD-a uopšte. Veći unos vitamina C putem ishrane povezan je sa smanjenim rizikom od katarakte, ali suplementi su pokazali mješovite rezultate – neke studije čak sugerišu povećan rizik kod visokih doza.
Rak: Epidemiološke studije su pokazale da ishrana bogata voćem i povrćem može biti povezana sa smanjenim rizikom od nekoliko vrsta raka, djelimično zahvaljujući sadržaju vitamina C. Međutim, studije koje su ispitivale samo suplemente vitamina C nisu dosljedno pokazale smanjen rizik.
Kardiovaskularno zdravlje: Suplementi vitamina C mogu imati skroman efekat na krvni pritisak, ali klinička ispitivanja nisu pokazala značajne koristi u prevenciji ili smanjenju kardiovaskularnih događaja.
Opšte antioksidativne koristi: Kao ključni antioksidans, vitamin C neutralizuje slobodne radikale, usporava oksidativni stres koji doprinosi starenju i raznim hroničnim bolestima, kao što su artritis i neurodegenerativna stanja.
Dobri izvori vitamina C iz hrane

Vitamin C je obilan u mnogim vrstama voća i povrća, što olakšava zadovoljenje dnevnih potreba kroz uravnoteženu ishranu.

Voće bogato vitaminom C:

Citrusno voće: pomorandže, grejpfrut, limun, limeta
Bobičasto voće: jagode, maline, borovnice, brusnice
Tropsko voće: kivi, mango, papaja, ananas
Dinje: kantalupa i lubenica
Paradajz
Povrće bogato vitaminom C:

Kupusnjače: brokoli, prokelj, karfiol
Paprike: zelene i crvene
Lisnatopovrće: spanać, kupus, lišće repe i drugo
Korenastopovrće: batat i bijeli krompir
Zimska tikva
Neke žitarice, napici i prerađena hrana su obogaćeni vitaminom C.

Savjeti za maksimalan unos vitamina C iz hrane
Nekoliko jednostavnih činjenica može vam pomoći da iz ishrane izvučete još više vitamina C:

Sadržaj vitamina C je najviši u svježem, sirovom voću i povrću.

Kuvanje, naročito ključanje, može smanjiti nivo vitamina C. Birajte kuvanje na pari ili mikrotalasnu pripremu kako biste umanjili gubitak hranljivih sastojaka.

Dugotrajno skladištenje i izlaganje svjetlosti mogu degradirati vitamin C.

Nastavi čitati

Zdravlje

POČELA JE SEZONA GRIPA! Evo kako ojačati organizam

Počela je sezona prehlada i gripa, a vitamini igraju ključnu ulogu u jačanju prirodnih odbrambenih mehanizama organizma, dok se posebno izdvajaju vitamini C, A i E.

Citrusno voće, paprika, kivi i paradajz obiluju vitaminom C, koji stimuliše proizvodnju bijelih krvnih zrnaca i pomaže u bržem oporavku od infekcija

Istovremeno, listnato povrće poput spanaća i kelja, kao i orašasti plodovi, obezbjeđuju vitamine A i E, snažne antioksidanse koji štite ćelije od oštećenja i održavaju imunitet u ravnoteži. Hrana bogata vitaminom C kao prirodni štit organizma
Vitamin C predstavlja najvažnijeg saveznika u jačanju imuniteta i zaštiti organizma od sezonskih infekcija, a može se pronaći u širokom spektru namirnica. Najpoznatiji izvori su citrusi poput narandže, limuna, grejpfruta i mandarina, ali jednako snažan efekat imaju i crvena paprika i paradajz, koji se lako uklapaju u svakodnevnu ishranu.

Egzotično voće kao što su kivi, papaja i mango donosi osvježavajući ukus i obilje vitamina, dok lisnato povrće poput spanaća, kelja i brokolija dodatno doprinosi balansu ishrane. Uz to, bobičasto voće – jagode, maline i borovnice – obezbjeđuje snažnu dozu antioksidanasa koji zajedno sa vitaminom C čuvaju ćelije od oštećenja i pomažu tijelu da ostane snažno i otporno.

Prirodni začini imaju moćno dejstvo
Bijeli luk, đumbir i kurkuma od davnina su poznati kao prirodni lijekovi zahvaljujući svojim antiinflamatornim i antimikrobnim svojstvima.

Ove namirnice pomažu tijelu da se izbori sa infekcijama, ublažavaju simptome prehlade i podstiču brži oporavak. Dodavanje svježeg bijelog luka u obrok ili šolja toplog napitka sa đumbirom i kurkumom mogu predstavljati jednostavan, a efikasan način da se ojača otpornost i spriječi širenje virusa.

Omega-3 i zdrave masti kao saveznici imunog sistema
Masna riba poput lososa i tune, bogata omega-3 masnim kiselinama, doprinosi smanjenju upalnih procesa u organizmu i jača rad bijelih krvnih zrnaca.
Linker
Pored toga, avokado i maslinovo ulje pružaju zdrave masti koje omogućavaju apsorpciju vitamina rastvorljivih u mastima, a integralne žitarice i mahunarke dodatno podržavaju imunitet zahvaljujući vlaknima i proteinima.

Kombinacija ovih namirnica u ishrani pomaže tijelu da izgradi snažan i stabilan odbrambeni sistem.

Nastavi čitati

Aktuelno