Connect with us

Društvo

Niže cijene goriva u rukama SNSD-a

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH danas bi trebalo da razmatraju izvještaj Zajedničke komisije oba doma o usaglašavanju teksta Zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH, i ukoliko ovaj izvještaj dobije zeleno svjetlo, ostaće još da ga usvoji Dom naroda pa da budu ukinute akcize na naftu i naftne derivate, odnosno da dođe do pojeftinjenja goriva u Bosni i Hercegovini.

Ukoliko se procedura dovede do kraja, akcize na naftu i naftne derivate bile bi ukinute na šest mjeseci, sa mogućnošću da Savjet ministara BiH odlukom produži taj period.

“Usvajanjem izvještaja zakon se smatra usvojenim. Nemam neka posebna očekivanja jer u parlamentu BiH bilo šta očekivati je prilika da budete iznenađeni. Očekujem da će prevladati zdrav razum i da će zastupnici glasati za nešto što je vitalni nacionalni interes svih naroda i građana u BiH, a to je da gorivo bude jeftinije i do pola marke, a samim tim roba i usluge u koje ulazi cijena goriva”, rekao je Saša Magazinović, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji je i izvjestilac po ovoj tački dnevnog reda.

Ipak, ukoliko izvještaj bude usvojen, što je izvjesno s obzirom na to da ukidanje akciza ima podršku većine u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, veliko je pitanje da li će on proći u Domu naroda, gdje je i ranije od strane SNSD-a zaustavljeno ukidanje akciza i smanjenje cijena goriva.

“Mislim da je krajnje vrijeme da se sumorna priča o akcizama završi i da se ukinu na pola godine kako su to uradile sve zemlje u regionu još prije deset mjeseci. Mi ćemo glasati sigurno za, ali vidjećemo, na potezu će biti SNSD i može se vrlo lako desiti da zbog četiri delegata koja imaju ponovo sve zaustave. Ukidanje akciza na naftu i naftne derivate je dug prema narodu i privredi”, rekao je Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

U samom SNSD-u su nam rekli da sve zavisi od toga da li će njihov amandman biti prihvaćen koji su ranije podnosili.

“Glasanje SNSD-a će zavisiti od toga da li će amandman koji smo ranije imali biti prihvaćen ili neće. Vidjećemo na samoj sjednici”, rekao je Miroslav Vujačić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Inače, s obzirom na da se glasa o izvještaju Zajedničke komisije koja je već usaglasila zakon, pitanje je da li je podnošenje amandmana uopšte moguće.

Podsjećanja radi, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u martu prošle godine usvojio je Prijedlog zakon o izmjenama Zakona o akcizama BiH sa jednim amandmanom. Nakon toga, Dom naroda u avgustu usvojio je izmjene Zakona o akcizama i još jedan amandman koji je podnio SNSD, a koji je za razliku od onoga što je usvojio Predstavnički dom da akcize budu ukinute na šest mjeseci, podrazumijevao da akcize budu ukinute na 30 dana. S obzirom na to da su u dva doma usvojena dva različita teksta zakona, neophodno je bilo formirati Zajedničku komisiju sastavljenu od poslanika i delegata oba doma. Ta komisija usaglasila je tekst izmjena Zakona o akcizama na način da nije prihvaćen amandman SNSD-a, a procedura podrazumijeva da sada oba doma prihvate to što je Zajednička komisija usaglasila kako bi zakon stupio na snagu.

Gorivo poskupjelo za 10 feninga
Radost vozača u Srpskoj kratko je trajala, jer su cijene goriva ponovo skočile, te je u prethodnih nekoliko dana došlo do poskupljenja od deset feninga po litru.

Potvrdio je to za “Nezavisne novine” Jovica Vučković, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, i dodao da do kraja sedmice ne bi trebalo da dođe do dodatnih poskupljenja.

“Kada je riječ o snabdijevanju, zasad nema nikakvih problema u tom pogledu”, rekao je Vučković.

Kako ističe, stanje na tržištu se razlikuje od regije do regije, te su trenutne cijene dizela od 2,79 KM do 2,97 KM, a benzina od 2,39 KM do 2,59 KM.

D.P.

Društvo

KAFA U BIH PONOVO POSKUPLJUJE: Uskoro stižu nove cijene

Zbog rasta cijene sirove kafe na svjetskim berzama i u BiH se očekuju nove, veće cijene omiljenog napitka među stanovnicima, ističu naši sagovornici i dodaju da su i sadašnje cijene kafe na vrhuncu koji građani mogu da podnesu.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Momčilo Banjac, direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške, cijene sirove kafe na berzi u proteklom periodu išle su gore i pred njima je turbulentno vrijeme.

“Teško je dati neku prognozu šta će se dešavati u narednom periodu, ali sigurno je da će do rasta cijene doći”, kazao je Banjac i dodao da će se to odraziti na sve vrste kafe.

“Sve sorte kafe jako su poskupjele, tako da je neupitno da će cijene biti veće, a to će se poskupljenje odraziti i na ekspreso, ali i na ostale vrste kafe”, kazao je Banjac i istakao da će minimalno 10 odsto doći do rasta cijene.

Istakao je da je teško predvidjeti tačne cijene u budućnosti, ali kako kaže, ono što je sigurno, jeste da se cijene neće vratiti na one od prije nekoliko godina.

Dodao je da je najtraženija domaća kafa, nakon toga espreso, ali i instant brze kafe.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, kazao je da su ugostitelji očekivali da dođe do stabilizacije cijene kafe, ali da berze govore drugačije.

“Sada će vjerovatno doći do malih korekcija cijena i u ugostiteljskim objektima”, kazao je Kurtinović i naglasio da su sadašnje cijene kafe na vrhuncu koji građani mogu da podnesu.

“Generalno, mi možemo da stavimo cijene koliko želimo, ali onda se postavlja pitanje kome stavljamo te cijene, da li ćemo imati gostiju”, kazao je Kurtinović i dodao da se cijene kafe u Banjaluci kreću između 2,30 i četiri marke.

Kako je rekao, ukoliko se desi dodatni rast, građani će sigurno piti manje kafe.

Dragan Grbić, glavni pržioničar u “Caffemiu”, ističe da kod njih neće biti poskupljenja, jer kako kaže, žele da zadrže kupce.

“Jedino ako cijene nastave abnormalno da rastu, moraćemo da pratimo taj trend, ali da to poskupljenje bude minimalno”, kazao je Grbić.

Istakao je da cijena robuste kafe raste, jer kako kaže, nema je u velikim količinama, dok je velika potražnja za ovom vrstom kafe.

“Cijene arabike takođe rastu, ali ne toliko drastično, tako da ćemo cijenom arabike uspjeti da pokrijemo ova povećanja da ne bismo morali povećati cijenu naše kafe, jer ipak želimo da budemo konkurentni cijenom na tržištu”, kazao je Grbić.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je tokom prva tri mjeseca ove godine uvezla nešto više od 4,8 miliona kilograma kafe u vrijednosti većoj od 35,9 miliona maraka, a najviše kafe je stiglo iz Brazila, i to u količini od 2,7 miliona kilograma.

“Vrijednost kafe koja je uvezena iz Brazila bila je nešto viša od 18 miliona maraka”, naveli su iz UIO BiH.

Dodaju da je u istom periodu prošle godine u BiH stiglo 4,6 miliona kilograma kafe, vrijedne nešto više od 32,5 miliona KM.

“Tokom prva tri mjeseca ove godine BiH je izvezla 36.171 kilogram kafe u vrijednosti od 445.443 KM”, rekli su iz UIO BiH i dodali da su lani u istom periodu izvezena 10.954 kilograma kafe u vrijednosti od 147.321 KM.

Nastavi čitati

Društvo

NASTAVLJA SE POTRAGA ZA ZATRPANIM RUDAROM: Obrušavanje zemlje pravi probleme

Potraga za rudarom zatrpanim u jami Rudnika lignita “Mramor” kod Tuzle nastavlja se i danas, ali konstantno obrušavanje zemlje pravi dodatne probleme.

Iz Rudnika mrkog uglja “Kreka” saopštili su da se moraju zaštiti i spasilačke ekipe koje čine sve kako bi rudar bio pronađen.

“Plan akcije spasavanja i sve aktivnosti usmjerene su da se na bezbjedan način, uz maksimalne napore Čete za spasavanje, što prije dođe do našeg komorata”, navodi se u saopštenju.

Predsjednik Sindikata radnika rudnika uglja u Federaciji BiH Sinan Husić podsjetio je da je rudar 3. maja ostao zatrpan u jami dubokoj 170 metara kada se obrušila zemlja, prenose federalni mediji.

U ovoj jami 2020. godine je poginuo jedan rudar, dok se u jami Dobrnja Jug, udaljenoj nekoliko stotina metara, prije 34 godine dogodila najveća rudarska nesreća na ovim prostorima, kada je smrtno stradalo 180 rudara.

Nastavi čitati

Društvo

Poražavajući podaci za domaću ekonomiju, IZVOZ PAO ZA POLA MILIJARDE

Bosna i Hercegovina je u prvom kvartalu ove godine imala manji izvoz za čak 560 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.

Ovi poražavajući podaci za bh. ekonomiju govore da, ako se nastavi ovakav trend pada izvoza do kraja godine, BiH bi mogla smanjiti plasman svojih proizvoda u inostranstvo za više od dvije milijarde KM.

Iz Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine su prezentovali podatke o obimu razmjene u prvom kvartalu ove godine u kojem se vidi da je ukupan obim razmjene iznosio 10,9 milijardi KM, te je manji za 2,75 odsto ili 308,7 miliona KM u odnosu na prvi kvartal 2023. godine.

“Od toga ukupna vrijednost izvoza iznosi 3,95 milijardi KM, što je manje za 560 milijardi KM u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu je iznosio 6,94 milijarde KM i veći je za 252 miliona u odnosu na prethodnu godinu. Posmatrano po tržištima, zabilježen je pad izvoza na sva vodeća tržišta, ali je prisutan trend usporavanja pada izvoza, što je pogotovo izraženo u martu 2024. godine. Od zemalja Evropske unije najveći pad izvoza je zabilježen na tržištima Hrvatske (12,8%), Austrije (14,3%), Italije (18,5%) i Njemačke (9,4%) nakon dugogodišnjeg rasta izvoza. Od zemalja CEFTE najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije (26,4%).

Ohrabrujuća su povećanja izvoza na takozvana ostala tržišta, gdje je zabilježen rast izvoza na tržište Turske (37,9%). Kretanje uvoza je imalo suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja spoljnotrgovinskog deficita, koji iznosi približno tri milijarde KM. Najznačajnija uvozna tržišta su: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Italija i Srbija”, piše u podacima STK BiH.

Kada je riječ o proizvodima i tarifama, većinu pada čine tri tarife: električna energija, željezo i čelik, karbonati i drugi proizvodi hemijske industrije.

“Izvoz električne energije je smanjen za 196,1 milion KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. U sektoru rude, metali i proizvodi izvoz je smanjen za 191,8 miliona KM ili 21%, a smanjenje se odnosi uglavnom na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajan je i pad izvoza karbonata, tj. proizvoda hemijske industrije, s padom od 53 miliona KM”, stoji u podacima.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da su u prvom kvartalu još bile prisutne posljedice smanjene tražnje za našim izvoznim proizvodima prouzrokovane padom industrijske proizvodnje u EU.

“Takođe, to je bio period kada dolazi do obuzdavanja inflacije, što je i sa stanovišta cijena naših izvoznih proizvoda dovelo do pada vrijednosti našeg izvoza. U našem izvozu dominiraju resursno-intenzivni proizvodi, kao i poluproizvodi i komponente u segmentu automobilske industrije. Oporavak industrijske proizvodnje u EU i prateći rast realne tražnje podstaknut svođenjem inflacije na granice monetarnog cilja od 2% stvoriće u toku ove godine pozitivniji trend i za naš izvoz. Dugoročno posmatrano, bez pomjeranja težišta naše industrije prema djelatnostima više dodate vrijednosti nije moguće osigurati kontinuiran i održiv rast izvoza koji bi se odrazio i na rast životnog standarda. Bez ove strukturne transformacije, s postojećom privrednom strukturom smo osuđeni na učestale oscilacije i ranjivost izvoza izazvanog eksternim šokovima”, objasnio je Mlinarević.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, kazao je da ako se ovaj zabrinjavajući trend smanjenja izvoza nastavi, može imati ozbiljne posljedice na ekonomiju zemlje do kraja godine.

“Smanjenje izvoza može dovesti do opadanja prihoda, a takođe se može odraziti na zaposlenost i rast privrede. Da bismo se suočili s ovim izazovom, trebamo primijeniti raznovrsne strategije. To uključuje jačanje konkurentnosti domaćih proizvoda na međunarodnom tržištu, diverzifikaciju izvoznih proizvoda i tržišta, poboljšanje poslovnog okruženja kako bismo privukli strane investicije, te podržali razvoj inovacija i tehnološki napredak u industriji. Odgovor na ovu situaciju zahtijeva koordinirane napore vlade, privrede i akademskog sektora. Potrebno je ulagati u obrazovanje i istraživanje kako bismo podstakli razvoj novih sektora i tehnologija koje bi mogle biti konkurentne na globalnom tržištu. Takođe, važno je jačati trgovinske veze i sarađivati s drugim zemljama kako bismo proširili mogućnosti izvoza. Ova kombinacija strategija će biti ključna za očuvanje stabilnosti i rasta ekonomije BiH u svjetlu trenutnih izazova s izvozom”, naglasio je Pepić.

Nastavi čitati

Aktuelno