Connect with us

Zanimljivosti

Ovih deset pasmina pasa najduže živi

Uopšteno, male pasmine imaju tendenciju da žive duže. To je zato što veći psi brže stare jer i brže odrastu. To može dovesti do ranije pojave abnormalnog razvoja tkiva, poput raka i tumora, te bolesti povezanih sa starenjem, poput artritisa. Ako želite uživati u dugogodišnjem društvu sa svojim psom, evo nekoliko pasmina pasa koje dugo žive.

Bigl (Beagle)
Bigl je stara pasmina. Smatra se da naziv potječe od francuskih riječi “Bee gueule”, što se doslovno može prevesti kao “široko grlo” ili “glasno”. Biglovi su uistinu “glasni” jer su poznati po tome da puno laju i zavijaju. Pametni su, simpatični, nježni i prijateljski raspoloženi te, kao i većina pasa srednje veličine, obično žive najmanje 12 godina, a najstariji poznati bigl živio je nevjerojatnih 27 godina.

Australski govedar
Australski govedar rijetka je velika pasmina koja dugo živi. Očekivani životni vijek ove pasmine je otprilike od 12 do 15 godina. Trenutačno rekord za najdugovječnijeg psa u Guinnessovoj knjizi rekorda drži australski govedar zvan Bluey, koji je živio 29 godina.

Kao tipična radna pasmina, australski govedari su energični, inteligentni i dobro reagiraju na trening. Također ostvaruju snažnu vezu sa svojim vlasnicima. Mogao bi biti izazovan zadatak zadržati ih kod kuće jer su ponekad jako tvrdoglavi.

Lhasa Apso
Lhasa Apso drevna je pasmina porijeklom iz Tibeta. Premda su male veličine, bili su vrlo cijenjeni čuvari u tibetanskim palačama i samostanima. Današnji psi Lhasa Apso više nisu čuvari palače, nego uglavnom mali obiteljski pratitelji u kućanstvima. Lhasa Apso dopadljivi su i odani svojim vlasnicima, ali i oprezni prema strancima.

Zbog svoje mirne i nježne naravi, mogu se dobro slagati s djecom. Lhasa Apso ima dug životni vijek, u prosjeku 12-14 godina. Neki mogu živjeti gotovo dva desetljeća, a također su najtiša pasmina pasa i gotovo uopće ne laju.

Pomeranac
Pomeranac je pahuljasta mala pasmina koja je dobila ime po Pomeraniji (regiji između Poljske i Njemačke). Pomeranci su zabavna pasmina jer su živahni i zaigrani. Upozoravaju na promjene u okolini, a mogu dugo i glasno lajati kad čuju zvukove koji dopiru izvana. Pomeranci imaju dug životni vijek od oko 12 do 16 godina.

Jazavčar
Jazavčar je još jedna pasmina koja živi nekoliko godina duže od ostalih. Poznato je da je barem jedan jazavčar živio 21 godinu. Jazavčar u prosjeku živi do 12 do 17 godina.

Uz standardnu veličinu, dolaze i u onoj minijaturnoj. Općenito, jazavčar je razigran, živahan, odan i hrabar. Oni možda nisu najbolji kućni ljubimci za malu djecu jer mogu biti agresivni prema ljudima ili drugim životinjama ako nisu dresirani.

Jorkširski terijer
Jorkširski terijer ili “yorkie”, kako mu glasi nadimak, još je jedna majušna pasmina koja je poznata po svojoj dugovječnosti. Yorkiji su se izvorno nazivali škotskim terijerom, a mogu živjeti od 14 do 17 godina. Premda su male veličine, živahni su, znatiželjni i traže pažnju.

Shih tzu
Još jednu drevnu pasminu Shih tzu (njegovo ime na kineskom jeziku može se doslovno prevesti kao “lav”) kineski su kraljevi stoljećima držali kao kućnog ljubimca. Slatki su, dragi i prijateljski raspoloženi prema svima pa zasigurno nisu dobar kandidat za čuvara.

Obično nemaju puno zdravstvenih problema, ali zahtijevaju redovno uređivanje. Sa životnim vijekom od prosječno 10 do 18 godina, čine dobro društvo koje vas godinama može zabavljati tokom cijelog dana.

Toy pudl
Sve pudlice i mješavine pudlica imaju relativno dug životni vijek. Toy pudl ima najdulji očekivani životni vijek među rodbinom te može živjeti od 14 do 18 godina uz dobru njegu. Poput ostalih pudlica, i toy pudla lako je trenirati jer je inteligentan.

Jack Russell terijer
Jack Russell terijer pasmina je srednje veličine koja potječe iz Engleske. Slatki su i puni energije. Cijele dane mogu provesti na otvorenom. Prosječan životni vijek im je od 16 do 20 godina.

Chihuahua
Chihuahuae su jedna od najdugovječnijih pasmina, ali i jedna od najmanjih. U prosjeku žive od 15 do 20 godina. Najdulji zabilježeni životni vijek je 20 godina, koliko je živjela chihuahuaa Megabajt.

Neki tvrde da uglavnom mogu dugo živjeti jer nisu skloni ozbiljnim bolestima. Chihuahua je puna duha, odvažna i inteligentna. Ovi sićušni psi izuzetno su odani svom ljudskom “čoporu”, a posebno djeci.

Zanimljivosti

Mladić tražio slobodne dane zbog slomljenog srca, ŠEF ODMAH ODOBRIO!

Neobičan, ali iskren zahtjev za godišnji odmor jednog mladog radnika postao je viralan nakon što ga je njegov direktor podijelio na društvenim mrežama.

Radnik je kao razlog naveo nedavni prekid veze, a odgovor šefa oduševio je mnoge korisnike interneta.

Džasvir Sing, suvlasnik i izvršni direktor kompanije “Knot Dating“, podijelio je snimak ekrana na mreži „X“ i nazvao je „najiskrenijom do sada“.

Uz objavu je napisao: „Generacija Z ne koristi filtere“, aludirajući na iskrenost i direktnost mlađih generacija na poslu.

“Nedavno sam prošao kroz prekid veze i nisam se mogao fokusirati na posao. Danas radim od kuće, ali želio bih uzeti slobodne dane od 28. do 8. kako bih se kratko odmorio”, pisalo je u poruci.

Poruka, koja je bila jednostavna, ali iskrena, naišla je na brojne pozitivne reakcije.

Na pitanje da li je odobrio zahtjev, Sing je kratko odgovorio: “Dopust odobren, odmah”.

Objava je ubrzo postala viralna, a korisnici su pohvalili i iskrenost radnika i šefovo razumijevanje.

Mnogi su istakli da je riječ o pozitivnom primjeru normalizacije razgovora o emocionalnom stanju na radnom mjestu, prenosi CdM.

“Ovo je savršeno u redu. Još bolje, uopšte nemojte objašnjavati razlog zbog kojeg uzimate slobodno”, “Ima ljudi koji ni za brak ne uzmu toliko dopusta”, na što je Sing uzvratio: “Ali mislim da prekidi veza zahtijevaju više dopusta nego brak”.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

U BIH NIKAD NIJE DOSADNO: Ramo Isak objavio još jedan spot, ovaj put kreator je AI tehnologija (VIDEO)

Na YouTube kanalu objavljena je nova pjesma posvećena Rami Isaku, federalnom ministru unutrašnjih poslova i lideru stranke Snaga naroda.

Riječ je o još jednom “muzičko-političkom projektu” koji se, ako je suditi po komentarima gledalaca, kreće između satire i naučne fantastike.

Pjesma glasi:

„Ramo, Ramo, svi za tebe sad,

nek se ori pjesma, nek se ori grad.

Ramo, Ramo, ti si naš junak,

s tobom Bosna nikad neće past“,

a sve to uz prateći spot generisan pomoću vještačke inteligencije.

U videu, Ramo Isak jaše konja, nosi zastavu Bosne i Hercegovine i mač, dok digitalno nebo gori iznad njega.

AI tehnologija ga prikazuje kao svojevrsnog viteza modernog doba – čovjeka koji brani državu i narod, makar algoritamski.

Taman kad posmislimo da smo sve vidjeli…Kad ono Ramo

Nastavi čitati

Zanimljivosti

KAKO JE “EGIPATSKA SELJANKA” POSTALA AMERIČKA BOGINJA SLOBODE: 139. rođendan Kipa slobode

Kip slobode otkriven je 28. oktobra 1886. godine u njujorškoj luci, kao dar Francuske Sjedinjenim Američkim Državama. Tokom postojanja postao je globalni simbol slobode – ali i izvor brojnih zanimljivih, pa i pomalo čudnih priča.

Kip slobode, jedan od najpoznatijih spomenika na planeti, svečano je otkriven 28. oktobra 1886. godine na ostrvu Bedlou (danas Ostrvo slobode), uz prisustvo tadašnjeg predsjednika SAD Grovera Klivlenda. Spomenik je bio poklon francuskog naroda Americi, kao simbol prijateljstva i zajedničkih ideala slobode i demokratije.

Autor kipa bio je francuski skulptor Frederik Ogist Bartoldi, dok je konstrukciju osmislio inženjer Gistav Ajfel, kasnije poznat po Ajfelovom tornju. Visok 46 metara (sa postoljem 93), kip prikazuje ženu odjevenu u togu, s bakljom u ruci – simbolom prosvjetljenja – i tablom na kojoj piše 4. juli 1776., datum američke Deklaracije nezavisnosti.

Kroz decenije, Kip slobode postao je prva slika “novog svijeta” za milione imigranata koji su u 19. i 20. vijeku pristizali u Ameriku. Danas je nacionalni spomenik, dio UNESCO-ve svjetske baštine i nezaobilazna turistička atrakcija koju godišnje posjeti više od četiri miliona ljudi.

Ali, iza njegovog dostojanstvenog izgleda kriju se i priče koje su mnogo neobičnije nego što biste očekivali. Bartoldi je prvobitno zamislio kip kao prikaz arapske seljanke koja u ruci nosi fenjer, simbol slobode i napretka, namijenjen ulazu u Suecki kanal. Kada egipatske vlasti nisu imale novca, ideju je preoblikovao i ponudio Americi – tako je “egipatska seljanka” postala američka boginja slobode.

Do 1916. godine posjetioci su mogli da se popnu sve do baklje, ali je tada eksplozija u obližnjem skladištu municije, poznata kao Black Tom incident, oštetila kip i zabranila pristup toj zoni. Oštećenja od eksplozije i danas su djelimično vidljiva na bakarnoj konstrukciji.

Kada je postavljen, kip je bio potpuno bronzan i sjajan, ali je tokom godina oksidacija stvorila karakterističnu zelenu patinu. Početkom 20. vijeka građani su tražili da se “očisti”, ali stručnjaci su dokazali da taj sloj zapravo štiti metal od propadanja – i zelena je postala zaštitni znak Kipa slobode.

Zbog metala od kojeg je napravljena statua, ljeti temperatura u glavi zna dostići i 45 stepeni. Penjanje do krune postalo je pravi test izdržljivosti, pa su suvenirnice jedno vrijeme prodavale majice s natpisom “Preživio/la sam Kip slobode”.

Najpoznatija “mala sestra” Kipa slobode stoji u Parizu, okrenuta prema zapadu – ka Njujorku. Manje replike postoje i u Japanu, Brazilu, Las Vegasu i još desetak zemalja, pa sloboda, čini se, ima mnogo adresa.

Krajem 19. vijeka čuvar svjetionika na Bedlou ostrvu, Vilijam Boro, živio je sam u kućici pored kipa i bio poznat kao “pustinjak slobode”. Umro je 1906, a legenda kaže da je želio da mu pepeo bude razasut oko njegove baze – kako bi vječno čuvao gospođu s bakljom.

Bez obzira na sve legende i bizarne epizode, Kip slobode i dalje stoji ponosno u njujorškoj luci, kao podsjetnik da sloboda, iako često podložna vremenu i ljudskim slabostima, nikada ne gubi svoj sjaj.

Nastavi čitati

Aktuelno