Connect with us

Region

Katolički sveštenik koji je zlostavljao 13 dječaka službovao i u Banjaluci

Bivši rektor Bogoslovnog fakulteta u Rijeci, katolički sveštenik Milan Špehar, koji je šokirao javnost priznanjem da je seksualno zlostavljao 13 dječaka starih između šest i 13 godina, službovao je i u Banjaluci.

Kako prenosi Index on je u jesen 1989. godine postao trapistički novak samostana Marija Zvijezda u Banjaluci, gdje je ostao do pred kraj novicijata. Od 1991. nalazi se u Rijeci.

Pomenuti portal navodi da je Špehar godinama bio uticajan sveštenik u Riječkoj nadbiskupiji, a zlostavljanja su se, prema njegovom priznanju, događala krajem 1980-ih i u prvoj polovini 1990-ih.

Riječki nadbiskup Mate Uzinić, potvrdio je juče da optuženi priznaje da je bilo više slučajeva u godinama 1987-1988, 1992-1993. i moguće u 1994. Radi se o ukupno 13 dječaka u rasponu od šest do 13 godina.

“Nitko za moja zlodjela nije ni krivac ni sukrivac. Ja sam ih počinio i strašno mi je žao za žrtve mojih zlih čina. Ne preostaje mi drugo nego da iz dna duše molim da mi oproste i oni i njihovi najbliži ako ikako mogu za sve rane koje sam im zadao te okajavati, činiti pokoru i žaliti što sam to počinio i moliti Boga da prije svega izliječi sve one rane koje sam im zadao, a i Crkvu moliti za oproštenje što sam bio nedostojan njenog povjerenja u mene i svećeničkog zvanja”, poručio je Špehar za Nacional u pismenom odgovoru.

Njihov izvor iz svešteničkih krugova detaljno je opisao kako je Špehar uznemiravao i bogoslove, uvijek je imao dva do tri bogoslova koje je držao blizu sebe. pozivao ih je na putovanja i u svoj stan na Trsatu, posuđivao im auto…

Ko je Milan Špehar 

Index navodi da je Milan Špehar rođen 7. avgusta 1953. u Ogulinu.

Studirao je u Rimu, Bonu te Insbruku. Zaređen je za sveštenika 1980. godine.

Doktorirao je 1986. godine u Rimu na Papinskom sveučilištu Gregorijani na Institutu za duhovnost s temom “Problem Boga u djelima Miroslava Krleže”, koju je kao knjigu objavila kasnije Kršćanska sadašnjost.

Po povratku u Hrvatsku iz Rima bio je župnik u Dragi (Rijeka), imao seminar na Visokoj bogoslovskoj školi u Rijeci i predavao hrvatski jezik i književnost u salezijanskoj gimnaziji u Rijeci do 1989. godine. Najesen te godine postaje trapistički novak samostana Marija Zvijezda u Banjaluci, gdje je ostao do pred kraj novicijata. Od 1991. nalazi se u Rijeci.

Karijera u Rijeci

Predavao je dogmatske i filozofske predmete na Teologiji u Rijeci te se bavio prevođenjem inostrane teološke literature, a posebno je proučavao hrišćansku meditaciju. Špehar je na Teologiji predavao predmete: Psihologija, Duhovno bogoslovlje, Istočno bogoslovlje, Ekumenska teologija, Svećenička duhovnost, Caritas u župi.

Od 1993. do 1996. bio je voditelj studentskih službi, a od tada prestaje s tom dužnošću i dobija dužnost direktora Karitasa riječko-senjske nadbiskupije. 1. aprila 1995. zasnovao je radni odnos na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, otkada na Teologiji u Rijeci predaje kao viši asistent s punim radnim vremenom.

1999. na ličnu molbu razriješen je službe direktora Karitasa riječko-senjske nadbiskupije, nakon što je u Ogulinu otvorio Dom za starije i nemoćne Biskup Srećko Badurina. Iste godine postaje nadstojnik knjižnice Teologije u Rijeci i postaje docent. Od 2000. do 2005. je predstojnik Teologije u Rijeci.

Tražio od pape da ga razriješi

Špehar je Nacionalu rekao da je pritisnut teretom savjesti tražio od pape da ga razriješi svešteničkog zvanja i svede ga na laički status, što je presedan u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj jer se ne pamti da je ikada jedan sveštenik sopstvenim imenom javno priznao seksualne prestupe.

“Otpuštanjem iz kleričkog staleža M. Šp. više nije u jurisdikciji Riječke nadbiskupije. Koliko nam je poznato, trenutno živi u Italiji u nekom zatvorenom benediktinskom samostanu u molitvi i pokori. Slučaj je prijavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, ali nemam informacije o postupanju po ovom predmetu. O svemu je obaviješten nadležni Dikasterij”, naveo je riječki nadbiskup Mate Uzinić, koji je juče održao dramatičnu konferenciju za medije na kojoj je detaljno govorio o slučajevima svešteničkog zlostavljanja djece u Riječkoj nadbiskupiji.

Nezavisne

Region

GODIŠNJICA MASOVNOG UBISTVA U “RIBNIKARU”: Sjećanje na dan kada je sve stalo

Na današnji dan prije godinu dana u OŠ. “Vladislav Ribnikar” u Beogradu trinaestogodišnji K.K. ubio je deset osoba – devetoro djece i čuvara škole. Ranjeno je nekoliko učenika i nastavnica istorije.

U masovnom ubistvu koje je trinaestogodišnjak započeo 3. maja 2023. godine u 8.41 ubijeni su: Mara Anđelković, Bojana Asović, Angelina Aćimović, Ana Božović, Adriana Dukić, Ema Kobiljski, Katarina Martinović, Sofija Negić, Andrija Čikić i Dragan Vlahović.

Učenik sedmog razreda Osnovne škole “Vladislav Ribnikar” u Beogradu K. K. pucao je iz pištolja na obezbjeđenje škole, nastavnicu i učenike. Na licu mjesta ubijeno je osam učenika i radnik obezbjeđenja, dok je još jedna teško ranjena djevojčica kasnije podlegla povredama. Malojletnik je sam pozvao policiju i predao se. Privedeni su njegovi roditelji.

Vijest o pucnjavi na Vračaru, u školi u centru Beograda proširila se brzo i uznemirila sve građane Srbije. Roditelji, prijatelji djece koja idi u ovu školu počeli su da se okupljaju ispred ulaza ne bi li saznali nešto o svojoj djeci. Nažalost, neki od roditelja primili su tog 3. maja tragičnu vijest da im je dijete ubijeno.

Ulaz škole u narednim danima postao je mjesto okupljanja gdje su građani odavali poštu stradalima, palili svijeće, donosili cvijeće, igračke i ostavljali poruke za ubijene.

Mediji u regionu i svijetu prekidali su programe i izvještavali o ovom događaju.

Društvo je bilo u stanju šoka, a onda se naredne noći, između 4. i 5. maja, dogodilo novo masovno ubistvo u Duboni i Malom Orašju, gdje su takođe izgubljeni mladi životi.

Školska godina ranije je završena, a početak nove bio je u znaku sjećanja na ubijenu djecu.

U susret prvoj godišnjici masovnog ubistva O. Š. “Vladislav Ribnikar” objavila je na svom sajtu “In memoriam” posvećen nastradalim učenicima i radniku obezbjeđenja.

“Kada su prvi put došli u Ribnikar, kao prvaci, bili su radoznali i ponosni što kreću u školu. Tada smo im obećali da ćemo ih učiti i naučiti. Obećali smo da ćemo ih iz Ribnikara ispratiti kao tinejdžere, sigurne, slobodne i spremne za ono što ih u nastavku života čeka. Obećali smo da ćemo ih čuvati. I jesmo ih učili. I jesmo ih čuvali. Nismo ih sačuvali. Oprostite nam što nismo uspeli da ispunimo dato obećanje…”, navodi se, između ostalog, na sajtu škole.

Povodom godišnjice masovnog ubistva organizovan je program “Buđenje”, koji treba da označi početak višeslojnog procesa memorizacije u znak sjećanja na žrtve.

U svim školama u Srbiji od 7. do 10. maja biće organizovana Nedelja sećanja, podsjeća RTS.

Nastavi čitati

Region

PREMINUO OTAC TOŠE PROESKOG ! Ćerka Dora oprostila se fotografijom koja slama srce

Danas je domaće medije iznenadila tužna vijest da je preminuo otac pokojnog makedonskog pjevača Toše Proeskog.

Preminuo je Nikola Proeski, otac Toše i Dore Proeski. Ona je na društvenoj mreži Facebook podijelila ovu tužnu vijest. Naime, objavila je fotografiju na kojoj on grli Tošu, a mnogi su se u komentarima oprostili od Nikole.

“Koliko ljubavi je na ovoj fotografiji, ne mogu vjerovati, još sam u šoku. Počivao u miru, Nikola najdraži”, “Neka mu je laka zemlja”, samo su neki od komentara ispod objave.
Podsjetimo, nakon Tošine smrti, njegov otac Nikola rijetko se pojavljivao u javnosti. Ranije je za sinovu slavu kazao da je to nešto najljepše što mu se moglo dogoditi u životu, a svog sina Tošu nazivao je Božjim djetetom.

Nastavi čitati

Region

SRBIJA DOBILA NOVU VLADU! Evo ko su ministri

Skupština Srbije izabrala je novu Vladu Srbije na čelu sa predsjednikom Milošem Vučevićem.

Za novu vladu glasalo je 152 od 213 prisutnih poslanika, 61 je bio protiv. Uzdržanih nije bilo, a odsutno je bilo 37 poslanika.

Nova Vlada Srbije imaće 31 člana, od čega pet ministara bez portfelja.

Nova vlada ima trećinu novih imena u odnosu na prethodnu Vladu Srbije koju je predvodila Ana Brnabić.

Prvi potpredsjednik Vlade i ministar finansija je Siniša Mali, potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, ministar odbrane je Bratislav Gašić, a ministar spoljnih poslova Marko Đurić.

Potpredsjednik Vlade i ministar zaštite životne sredine i vodoprivrede je Irena Vujović, potpredsjednik Vlade bez resora je Aleksandar Vulin, piše RTS.

Goran Vesić je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Dubravka Đedović Handanović ministar rudarstva i energetike, Tomislav Momirović – ministar unutrašnje i spoljne trgovine.

Maja Popović je ministar pravde, Jelena Žarić Kovačević ministar državne uprave i lokalne samouprave, Tomislav Žigmanov ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

Tanja Miščević je ministar za evropske integracije, Slavica Đukić Dejanović ministar prosvjete, Adrijana Mesarović ministar privrede, Aleksandar Martinović ministar poljoprivrede, Zlatibor Lončar ministar zdravlja.

Nemanja Starović je ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Milica Đurđević Stamenkovski ministarka za brigu o porodici i demografiju, Zoran Gajić ministar sporta, Nikola Selaković ministar kulture, Milan Krkobabić ministar za brigu o selu.

Jelena Begović je ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, Husein Memić ministar turizma i omladine, Dejan Ristić ministar informisanja i telekomunikacija, a Darko Glišić ministar za javna ulaganja.

Novica Tončev, Đorđe Milićević, Usame Zukorlić, Nenad Popović i Tatjana Macura su ministri bez portfelja.

Nastavi čitati

Aktuelno