Connect with us

Banjaluka

ĐAJIĆ MAŠE IZ DIZELDORFA, propalu peticiju više niko ne spominje! Topić tvdi “POTPISALO POLA BANJALUKE, ali ne brojimo dok doktor ne dođe”!

Peticija za opoziv gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića najavljena je u mjesecu oktobru i trebalo je da traje 10 dana. Ipak više od mjesec dana kasnije o peticiji se više ne priča zbog čega politički akteri iz Banjaluke u razgovoru za Insajder tvrde da je SNSD postigao još jedan autogol.

Željko Raljić iz Srpske demokratske stranke ističe da je i ranije govorio da je peticija samo jedan oblik unutarstranačkog grupisanja SNSD-a.

“Očigledno je da je ta peticija doživjela neuspjeh što je vrlo vjerovatno, a vjerovatno su zbog nekih interesa unutar partije odustali. Činjenica je da je peticija doživjela krah”, kaže Raljić.

Po njegovom mišljenju odluke u GrO SNSD su dio centralizovanog mišljenja, te smatra da su čelnici ove partije uvidjeli da će ona doživjeti krah.

“Zato je stavljena po strani kako bi bila što prije zaboravljena”, poručuje Raljić.

Predsjednik Gradskog odbora PDP-a Dragan Milanović dodaje da SNSD nije dobio odziv građana kojeg su očekivali te da se zato pokušava peticija zaboraviti. Takođe napominje da ovo nije prvi autogol Gradskog odbora SNSD-a.

“Očigledno nije odziv koji su oni očekivali, ali bi bilo korektno prema tim ljudima koji su potpisali, a pri tome ne mislim tu na članove rodbine i na one koji su morali to da potpišu zaposleni u javnim institucijama. Vjerujem da je bio određen broj ljudi koji su to potpisali ali očigledno nedovoljno”, rekao je Milanović.

Zbog svega navedenog Milanović smatra da će peticija biti još jedan u nizu poteza kojeg SNSD želi što prije da zaboravi.

“Ovo nije jedina aktivnost oko koje u digli pompu pa su odustali. Sjećate se da su pravili skup oko parkinga pa su odustali. Pravili su skup oko Centralnog spomen-obilježja pa su i od toga odustali. To je samo jedna u nizu od promašenih političkih akcija za koje nisu dobili odobrenje građana”, ističe Milanović.

Činjenicu da rezultate peticije SNSD ne objavljuje ni mjesec dana nakon pokretanja peticije Milanović objašnjava samim rezultatima potpisivanja.

“Nisu uspjeli dobiti podršku građana i sada traže izgovore. Dok budu čekali broj potpisa koji im budu trebali u tome će i izbori tako da od opoziva nema ništa, to je još jedan autogol SNSD-a”, zaključuje Milanović.

Kada je u pitanju SNSD, informacije o tome da li je peticija još uvijek aktuelna ili ne, nije moguće precizno dobiti.

Narodni poslanik Srđan Mazalica ističe da nema mnogo informacija o tome šta se desilo sa peticijom.

“Ja nisam u organizaciji toga, tako da ne bih mogao dati informacije oko toga. Nisam ja baš ta adresa. Ne bavimo se svi svim poslovima. Žunić i ja smo odgovorni za pitanje parlamenta, a ovo je Gradski oddbor, oni su to ganjali ja nisam bio uključen u to”, poručuje Mazalica.

Dragoslav Topić iz Gradskog odbora SNSD-a poručuje da ne može mnogo da komentariše o tome da li se od peticije odustalo ili ne.

“Ona i dalje traje i vidjećemo konačne rezultate i onda se opredijeliti” kaže Topić.

Na pitanje kako komentariše probijen rok od deset dana Topić poručuje da je za to pitanje adresa Vlado Đajić, koji je trenutno na putu. Što se tiče broja prikupljenih potpisa Topić poručuje da su u GrO veoma zadovoljni odzivom građana Banjaluke.

“Mi smo prezadovoljni! Pola Banjaluke je potpisalo. Ja se nisam bavio sabiranjem, to nije moj posao ali znam da je potpisalo mnogo više ljudi nego što smo očekivali”, tvrdi Topić.

Podsjećamo javnost da je po pokretanju peticije za opoziv, predsjednik GrO SNSD Vlado Đajić poručio da podatke o broju potpisa unose u sistem te da ne mogu stići sve obraditi.

S druge strane nekoliko nedjelja kasnije na pitanje novinara šta se dešava sa opozivom, Đajić je odbio da odgovori.

Predsjednik PDP-a Branislav Borenović za Insajder poručuje da najave opoziva odavno više nisu vijest, budući da ih je Vlado Đajić najavljivao na sedmičnom nivou.

“Sam je od svoje peticije napravio smijuriju. Mi smo više puta pozivali da pokrene opoziv, a za to mu nije trebala nikakva peticija, nego samo odluka skupštinske većine koji nažalost imaju, ali očigledno da se nisu usudili, nemaju petlje”, naglašava Borenović.

Predsjednik PDP-a takođe dodaje da je GrO SNSD na tom polju imao dobru procjenu.

“Očigledno znaju i oni iz SNSD, kao što znamo i mi, koji se nismo libili da pozovemo da pokrenu opoziv, da tim činom pozicija gradonačelnika Stanivukovića iz PDP ne bi bila poljuljana u Banjaluci, a da bi se oni proveli kao bosi po trnju, tj. SNSD, Đajić i Dodik bi bili pometeni”, poručuje Borenović.

Banjaluka

JUBILEJ PUN EMOCIJA: Mašinska škola u Banjaluci slavi 60 godina trajnih prijateljstava!

Obilježavanje 60 godina mature Mašinske škole u Banjaluci okupilo je danas dvadesetak nekadašnjih školskih drugara koji su, uz smijeh, anegdote i emotivne uspomene, oživjeli sjećanja na školske dane, mladost i vrijeme koje ih je povezalo zajedničkim životnim putevima.

Mašinska škola u Banjaluci, jedna od četiri tehničke škole na ovom području, u periodu od 1961. do 1965. godine školovala je generaciju mladih koji su kasnije postali stubovi industrije, inženjeri i tehničari širom zemlje.
Školovanje u to vrijeme, pričaju za Glas Srpske, bilo je izuzetno zahtjevno. Samo dva odjeljenja od prvobitno upisana tri su diplomirala, što svjedoči o strogim kriterijima i visokim standardima nastave. Danas, nakon šest decenija, školski drugovi redovno se okupljaju svake prve subote u junu, njegujući prijateljstva i sjećanja koja vrijeme nije uspjelo da izbriše.

Jedan od njih, Nedeljko Garić iz Čelinca, ističe da se tada u poređenju sa današnjim vremenom tražilo znanje i savladavanje svih disciplina, od teorijske nastave do praktičnih vježbi.

Poslije druge godine škole, na inicijativu kadrova iz “Čajevca”, nekoliko učenika iz oba odjeljenja, među kojima je bio i on, izabrani su kao potencijalni stipendisti.

– Pozvali su nas u kadrovsku službu da se izjasnimo o stipendiji. Ja sam je prihvatio jer mi je puno značila zbog teške materijalne situacije u kojoj sam bio – kaže Garić.

Stipendija je podrazumijevala obavezu rada u “Čajevcu” nakon završetka školovanja, što je on i ispoštovao. Iako je razmišljao o nastavku studija, prilike i materijalni uslovi bili su drugačiji.

– Ostao sam u “Čajevcu”, a nakon osam mjeseci otišao sam u školu rezervnih oficira u Karlovac, u Hrvatskoj, gdje sam završio vojnu obuku. Nakon toga vratio sam se u “Čajevac”, gdje sam proveo najveći dio svoje karijere – istakao je on.

U to vrijeme, pored Banjaluke, tehnička škola postojala je u Sarajevu, Tuzli i Mostaru. Škola u Banjaluci okupljala je učenike iz cijele Krajine, od Doboja do Ključa i Travnika.

– Postojao je i studentski dom koji je stradao u zemljotresu, a danas se na tom mjestu nalazi Elektrotehnički fakultet, gdje su učenici iz udaljenih mjesta stanovali – dodaje Garić.

Mašinski smjer koji je pohađao bio je opšti i obuhvatao je sve oblasti mašinstva, od obrade metala i livenja do rada sa parnim mašinama, kotlovima, sistemima centralnog grijanja i dizalicama.

– Zahtjevi su bili veliki, naročito u matematici, fizici, mehanici, termodinamici i tehničkom crtanju. Uprkos svemu, ta strogost nas je oblikovala u kvalitetne stručnjake – priča Garić.

Garić je u odjeljenju bio sa Dušanom Kecmanom, nekadašnjim novinarom i fotografom, s kojim dijeli brojne anegdote.

Garić, koji je bio najniži u odjeljenju, s osmijehom se sjeća da ga je Kecman često zadirkivao.

– Jednom ću ja njemu to vratiti. Bio je veliki odmor, on je nešto pisao na tabli, komentarisao neku formulu. Imali smo u učionici fino uglancan parket i nismo smjeli ulaziti u obući, nego smo nosili kožne natikače koje su znale biti klizave. Ja sam se zaletio i izbio mu noge i on pao je na parket. Htio je da mi vrati, ali jedan naš drug, jači od svih, upozorio ga je: “Pipneš li ga, imaš posla sa mnom!” Tako je sve ostalo u šaljivom duhu – prisjeća se Garić.

Kecman, poznat po svojoj vedroj naravi i razrednoj energiji, kaže da na okupljanja dolaze isključivo muškarci jer, nažalost, u njihovim odjeljenjima nije bilo djevojaka.

– Najviše nas interesuje razgovor, sjećanja i prijateljstvo – kaže Kecman, prisjećajući se posebno profesora Zvonka.

On je prvi, kako kaže, prepoznao njegove sklonost ka umjetnosti.

– Profesor mi je znao često reći: “Idi ti igraj fudbal na Kastelu” – priča Kecman.

Dodaje da su se, nakon što su obilježili 40 godina mature, dogovorili da se okupljaju svake godine. Od tada, više od 20 godina, tradicionalno se sastaju svake prve subote u junu u bašti Hotela “Bosna” u Banjaluci. Iako ponekad neko bude spriječen, većina ipak dođe.

– Od 66 učenika, više od 50 odsto nažalost nije više među nama – rekao je Kecman sa žaljenjem.

Pozne godine nisu spriječile ni Bernarda Kezića iz Rijeke da dođe i ove godine.

– Sve sam obaveze ostavio da bih se sastao sa svojim školskim drugarima. Samo jedne godine nisam došao, i to zbog teške operacije. Ovo okupljanje ne bih propustio ni pod koju cijenu – kaže Kezić.

Za njega je ovo, ističe on, pravo zadovoljstvo i ljubav prema društvu s kojim sam odrastao i stasao.

– Ova proslava mi znači nastavak jednog normalnog života. Ništa mi nije ljepše nego sresti prijatelje koji su ostali ljudi i s kojima zajedno gradimo duh zajedništva – naglasio je Kezić, koji čitav radni vijek proveo u mašinstvu, gdje je stekao 54 godine radnog staža.

Nastavi čitati

Banjaluka

DRINIĆ PORUČUJE “NAŠA SLOGA JE NAŠA SNAGA”! Zajedništvo srpskog naroda u Evropi

U Banjaluci je održana Evropska smotra srpskog folklora dijaspore, manifestacija koja je okupila predstavnike srpskog naroda iz različitih zemalja Evrope. Ovo je bio čas izvornosti, tradicionalne muzike i igara, ali i prilika za susrete, razgovore i zajedničko očuvanje naše bogate kulture i naslijeđa.

Generalni sekretar Partije demokratskog progresa (PDP), Nebojša Drinić, istakao je važnost ove manifestacije kao simbola jedinstva i čuvara tradicije.

„Ponosan sam na sve članove kulturno-umjetničkih društava, koje Grad Banjaluka kontinuirano podržava. Oni su ogledalo našeg naroda i putokaz ka svijetloj budućnosti. Neka živi srpski rod, gdje god da se nalazi. Naša sloga je naša snaga“, poručio je Drinić.

Ova smotra predstavlja ne samo kulturni događaj, već i potvrdu trajne veze dijaspore sa maticom, što dodatno jača nacionalni identitet i zajedništvo.

Nastavi čitati

Banjaluka

ŽRTVU HEROJA IZ REKAVICA NE SMIJEMO DA ZABORAVIMO: Ako se to desi, zaboravićemo svoj put.

Poručio je ovo Nebojša Drinić, generalni sekretar PDP i šef Kluba odbornika PDP u Skupštini grada Banjaluka, koji je prisustvovao služenju parastosa i polaganju vijenaca za 36 poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata iz Rekavica.

– Čuvajući sjećanje na one koji su svoje živote dali za odbranu i slobodu u kojoj danas živimo, čuvamo i Republiku Srpsku. Za mene je dan sela onaj dan kada pominjemo naše heroje, njihovim najmilijim pokazujemo da nisu zaboravljeni, ali je naša obaveza da ih se sjećamo svakog dana i uspomenu na njihovu žrvtu za otadžbinu prenosimo na buduća pokoljenja – rekao je Drinić i dodao:
– Naš put je bio i ostaće pravoslavlje i jačanje institucija našeg Grada i naše Republike Srpske.

Zajedno sa Drinićem, parastosu su prisustvovali i odbornici PDP u Skupštini grada Banjaluka Jovo Savanović i Igor Maksić

Nastavi čitati

Aktuelno