Connect with us

Društvo

LJUDI I DALJE ODLAZE! Uskoro će nas biti više u DIJASPORI nego u vlastitoj zemlji

U iseljeništvu živi oko 2,2 miliona osoba koje vode porijeklo iz BiH, a prema riječima stručnjaka, ako se nastave dosadašnji migracioni trendovi, u dogledno vrijeme biće više domaćeg stanovništva izvan granica zemlje nego na njenoj teritoriji.

U izvještaju o realizaciji politike o saradnji sa iseljeništvom za 2023. godinu, koju je uradilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, navedeno je da je migracijom iz zemlje stvorena snažna dijaspora, odnosno iseljeništvo. Od procijenjenog broja domaćeg stanovništva koji živi izvan granica, odnosno 2,2 miliona, njih 1,8 miliona je rođeno u BiH.

– Najveći broj iseljenika održava snažne veze sa BiH, posebno sa mjestima porijekla, sa željom da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju BiH. Ljudi u iseljeništvu najviše su zainteresovani da doprinose razvoju zemlje putem prenosa znanja i iskustva – navedeno je u izvještaju.

Takođe, dodaju da s novim generacijama u iseljeništvu slabi povezanost i osjećaj pripadnosti zemlji porijekla.

– Nove generacije mladih ljudi u iseljeništvu su obrazovanije i bolje integrisane u zemljama prijema, a samim tim i veliki resurs za doprinos razvoju zemlje porijekla – stoji u dokumentu resornog ministarstva.

Naglašavaju i da trenutno stanje iziskuje sistemski i proaktivan pristup pitanju emigracije od strane relevantnih institucija na svim nivoima vlasti.

Demografi sa druge strane tvrde da će u dogledno vrijeme, ako se nastave dosadašnji trendovi, više ljudi porijeklom iz BiH biti izvan njenih granica nego na samoj teritoriji zemlje.

– Istorijski, BiH je emigraciona zemlja. Dokle god je stepen razvijenosti i životni standard na Zapadu i zemljama Balkana značajno različit, ljudi će odlaziti iz BiH, Srbije, ali i Hrvatske te Bugarske i Rumunije iako su one članice Evropske unije. Iz ovih zemalja još lakše im je otići, tako i da ako BiH u dogledno vrijeme uđe u Evropsku uniju, tek će onda ljudi masovnije početi da napuštaju zemlju – rekao je “Glasu” demograf Stevo Pašalić.

Smatra i da bi BiH bila više na gubitku nego na dobitku ulaskom u Evropsku uniju.

– Iskustva iz Hrvatske pokazuju da je tu zemlju počelo mnogo više ljudi napuštati i odlaziti nego ranije, odnosno kada nije bila članica Evropske unije – poručio je Pašalić.

Smatra i da podsticanjem rađanja ne može biti poboljšana demografska slika BiH.

– Trebalo bi da posegnemo za nedemografskim rješenjima i djelovati kroz obrazovanje i tržište rada. Dobro plaćen, siguran i stabilan posao ostavlja ljude, sve ostalo ih šalje u inostranstvo, odnosno na Zapad. Jednokratne novčane naknade neće donijeti nikakva rješenja. Niko neće roditi dijete ako će dobiti hiljadu, 2.000 ili 3.000 maraka. Te mjere su samo popularne, ali one ne donose nikakva rješenja – poručio je Pašalić.

Ono što bi bila dobra mjera, naglašava Pašalić, jeste to da se omogući besplatan boravak u vrtićima, kako javnim tako i privatnim svima u BiH.

– Boravak dvoje djece u vrtiću danas košta oko 600 pa i 700 maraka. Ne mogu to ljudi izdržati. Pored svega toga u kreditima su, prezaduženi. Dakle, siguran i dobro plaćen posao je jedino rješenje za bolju demografsku sliku BiH – zaključio je Pašalić.

Prema podacima iz popisa stanovništva BiH za 2013. godinu, u zemlji živi 3.531.159 stanovnika, od čega u FBiH 2.219.220, Republici Srpskoj 1.228.423, dok Distrikt Brčko broji 83.516 stanovnika.

Austrija na prvom mjestu

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zatražilo je od diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP) BiH u novembru prošle godine podatke koliko iseljenika ima u zemljama u kojima BiH ima ta predstavništva.

– Do sada smo dobili odgovore od strane nekoliko DKP-ova. Prema tim podacima, u Austriji živi 98.461 iseljenik, a u Australiji između 40.000 i 50.000, dok je na trećem mjestu Italija u kojoj živi 21.234 osobe porijeklom iz BiH – navedeno je u izvještaju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.

Glas Srpske

Društvo

“GULJENJE KOŽE SA LEĐA” GRAĐANIMA SE NASTAVLJA! Poskupljuje participacija u domovima zdravlja u Srpskoj

Građani Republike Srpske od 1. januara naredne godine plaćaće skuplju participaciju za preglede kod doktora porodične medicine.

Naime, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Repubublike Srpske, na inicijativu Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja RS spremilo je prijedlog novog cjenovnika.

Ubuduće, kod prvog i kontrolnog pregleda doktora porodične medicine participacija će se plaćati 1,5 KM umjesto dosadašnjih jednu KM.

Kod prvog pregled doktora specijaliste porodične medicine sa 1,5 KM cijena participacije ide na dvije marke.

U resornom ministarstvu poskupljenje pravdaju činjenicom da se participacija nije mijenjala u zadnjih dvadeset godina, dok su, kako dodaju, cijene pregleda značajno povećane. Računaju i da će se ovom odlukom smanjiti i neopravdane posjete.

Kažu da ovo povećanje neće uticati na osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca do 18 godina, stariji od 65 godina, trudnice, oboljeli od malignih oboljenja, kao i porodice poginulih boraca i RVI za koje participaciju plaća Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.

– Isti su po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni od plaćanja participacije, a pretpostavka je da će doći i do smanjenja neopravdanih posjeta timovima porodične medicine – obrazlaže se u prijedlogu odluke, prenosi CAPITAL.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Aktuelno