U iseljeništvu živi oko 2,2 miliona osoba koje vode porijeklo iz BiH, a prema riječima stručnjaka, ako se nastave dosadašnji migracioni trendovi, u dogledno vrijeme biće više domaćeg stanovništva izvan granica zemlje nego na njenoj teritoriji.

U izvještaju o realizaciji politike o saradnji sa iseljeništvom za 2023. godinu, koju je uradilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, navedeno je da je migracijom iz zemlje stvorena snažna dijaspora, odnosno iseljeništvo. Od procijenjenog broja domaćeg stanovništva koji živi izvan granica, odnosno 2,2 miliona, njih 1,8 miliona je rođeno u BiH.

– Najveći broj iseljenika održava snažne veze sa BiH, posebno sa mjestima porijekla, sa željom da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju BiH. Ljudi u iseljeništvu najviše su zainteresovani da doprinose razvoju zemlje putem prenosa znanja i iskustva – navedeno je u izvještaju.

Takođe, dodaju da s novim generacijama u iseljeništvu slabi povezanost i osjećaj pripadnosti zemlji porijekla.

– Nove generacije mladih ljudi u iseljeništvu su obrazovanije i bolje integrisane u zemljama prijema, a samim tim i veliki resurs za doprinos razvoju zemlje porijekla – stoji u dokumentu resornog ministarstva.

Naglašavaju i da trenutno stanje iziskuje sistemski i proaktivan pristup pitanju emigracije od strane relevantnih institucija na svim nivoima vlasti.

Demografi sa druge strane tvrde da će u dogledno vrijeme, ako se nastave dosadašnji trendovi, više ljudi porijeklom iz BiH biti izvan njenih granica nego na samoj teritoriji zemlje.

– Istorijski, BiH je emigraciona zemlja. Dokle god je stepen razvijenosti i životni standard na Zapadu i zemljama Balkana značajno različit, ljudi će odlaziti iz BiH, Srbije, ali i Hrvatske te Bugarske i Rumunije iako su one članice Evropske unije. Iz ovih zemalja još lakše im je otići, tako i da ako BiH u dogledno vrijeme uđe u Evropsku uniju, tek će onda ljudi masovnije početi da napuštaju zemlju – rekao je “Glasu” demograf Stevo Pašalić.

Smatra i da bi BiH bila više na gubitku nego na dobitku ulaskom u Evropsku uniju.

– Iskustva iz Hrvatske pokazuju da je tu zemlju počelo mnogo više ljudi napuštati i odlaziti nego ranije, odnosno kada nije bila članica Evropske unije – poručio je Pašalić.

Smatra i da podsticanjem rađanja ne može biti poboljšana demografska slika BiH.

– Trebalo bi da posegnemo za nedemografskim rješenjima i djelovati kroz obrazovanje i tržište rada. Dobro plaćen, siguran i stabilan posao ostavlja ljude, sve ostalo ih šalje u inostranstvo, odnosno na Zapad. Jednokratne novčane naknade neće donijeti nikakva rješenja. Niko neće roditi dijete ako će dobiti hiljadu, 2.000 ili 3.000 maraka. Te mjere su samo popularne, ali one ne donose nikakva rješenja – poručio je Pašalić.

Ono što bi bila dobra mjera, naglašava Pašalić, jeste to da se omogući besplatan boravak u vrtićima, kako javnim tako i privatnim svima u BiH.

– Boravak dvoje djece u vrtiću danas košta oko 600 pa i 700 maraka. Ne mogu to ljudi izdržati. Pored svega toga u kreditima su, prezaduženi. Dakle, siguran i dobro plaćen posao je jedino rješenje za bolju demografsku sliku BiH – zaključio je Pašalić.

Prema podacima iz popisa stanovništva BiH za 2013. godinu, u zemlji živi 3.531.159 stanovnika, od čega u FBiH 2.219.220, Republici Srpskoj 1.228.423, dok Distrikt Brčko broji 83.516 stanovnika.

Austrija na prvom mjestu

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zatražilo je od diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP) BiH u novembru prošle godine podatke koliko iseljenika ima u zemljama u kojima BiH ima ta predstavništva.

– Do sada smo dobili odgovore od strane nekoliko DKP-ova. Prema tim podacima, u Austriji živi 98.461 iseljenik, a u Australiji između 40.000 i 50.000, dok je na trećem mjestu Italija u kojoj živi 21.234 osobe porijeklom iz BiH – navedeno je u izvještaju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.

Glas Srpske