Connect with us

Svijet

SMRTONOSNA AMERIČKA MISIJA: “Ovo je naš najveći izazov od Drugog svjetskog rata”

Nisu samo trgovački brodovi na meti Huta u Crvenom moru.

Udarna grupa američkih prevoznika koja ih pokušava zaštititi takođe je pod stalnom prijetnjom, piše BBC.

BBC je prvi britanski medij koji je posjetio USS Dwight D. Eisenhower otkako je započeo ovu misiju u novembru.

“Ovo je smrtonosna stvar”, kaže kapetan Dave Wroe, koji je komandant komandant četiri razarača američke mornarice koji pružaju dodatnu zaštitu nosaču.

Stigao je ubrzo nakon što su jemenski Huti počeli gađati trgovačka plovila – kažu kao odgovor na izraelski napad na Gazu.

Kapetan Wroe navodi prijetnje s kojima su se suočavali u posljednja četiri mjeseca: protivbrodske balističke rakete, krstareće rakete, bespilotne letjelice, bespilotne površinske letjelice, a sada i bespilotne podvodne letjelice, ili UUV, sve napunjene eksplozivom.

UUV su najnovija prijetnja. On kaže da su mlažnjaci F-18 na nosaču nedavno uništili UUV, prije nego što je mogao biti lansiran.

Kapetan Wroe kaže da Huti predstavljaju najveći izazov američkoj mornarici u novijoj istoriji.

“Ovo je najviše od Drugog svjetskog rata”, kaže.

To je bio posljednji put da su SAD djelovale u području gdje se na njih moglo pucati svaki dan.

Tempo operacija na samom nosaču aviona takođe je neumoljiv – deseci letova koji se izvode 24 sata dnevno.

Gledamo kako posada na palubi usmjerava F-18 sa svjetlećim štapićima, koje koriste za manevrisanje mlažnjacima oko pilotske palube noću.

Gore u tornju kontrole leta nosača, komandant George Zintac, poznat kao Air Boss, mora usklađivati njihovo kretanje – s mlažnjakom koji je lansiran ili slijeće za nešto više od minute. Bio je u američkoj mornarici više od 30 godina, ali kaže “ovo je vjerojatno najviše letova koje sam napravio na nekoj misiji‘.

Na dnevnom svjetlu možete vidjeti što su radili. Sa svake strane kokpita naslikali su siluete bombi koje su bacili, uništenih radarskih stanica i dronova koje su oborili iz vazduha. Već su ispalili više od 300 bombi i projektila. Red za redom municije poredan je u hangaru, spreman za utovar.

S broda USS Eisenhower, ili Ike kako ga zove posada, još uvijek možete vidjeti nekoliko velikih trgovačkih brodova – tankera i brodova za rasuti teret kako plove u daljini. Ali ih je sve manje. Inače, Crveno more nosi oko 20% svjetske pomorske trgovine. To je ključna ruta za Evropu kroz Suecki kanal. Americi je to manje bitno, ali oni se najviše trude vratiti slobodu plovidbe. Ali čak i uz prisutnost američke udarne grupe na nosaču, Crveno more ostaje izuzetno opasno područje.

Dok smo na brodu, rečeno nam je da su Huti ispalili još jedan balistički projektil, putujući brzinom više od tri puta većom od brzine zvuka. Posade američkih razarača imaju samo nekoliko minuta da ih prate i obore. Ovom prilikom daleko je izvan dometa i projektil pada u vodu.

Drugi su, međutim, uspješno pogađali trgovačke brodove. Već su pogodili nekoliko, potopili jedan – Rubymar – i ubili troje članova posade na brodu za rasuti teret True Confidence.

Kontraadmiral Marc Miguez, komandant udarne grupe nosača, vidi znakove nastavka pomorske trgovine kao dokaz da je njihova prisutnost imala određenog uspjeha.

On vjeruje da su udari koje predvodi SAD, uz pomoć Britanije, već degradirali neke od vojnih sposobnosti Huta. Ali to ih sigurno nije odvratilo niti zaustavilo.

Kontraadmiral Miguez vjeruje da Huti ne djeluju sami.

“Iran podupire Hute, ne samo oružjem i tehnologijom, već i pružanjem obavještajnih informacija i podrške ciljanju”, kaže on.

Pitam se zašto onda SAD ne cilja i na Iran? “To je politička odluka”, kaže on, “ali korijeni ovoga počinju s Iranom.”

U stvarnosti, američki predsjednik Joe Biden ne želi potaknuti širi bliskoistočni sukob, posebno u izbornoj godini. Admiral Miguez kaže da će ostati “koliko god bude potrebno”. Ali, postoje ograničenja za održavanje ovog nivoa vojne prisutnosti.

Za razliku od Huta, oni su daleko od kuće s malo udobnosti. Svaki obrok na brodu doslovno hrani pet hiljada. Samo račun za hranu na nosaču iznosi dva miliona dolara.

Kapetan Chris Hill, komandant Ikea, kaže da “ljudi trebaju odmor, moraju ići kući”.

Ali kaže da još nemaju datume kada će se to dogoditi. Stoga je jedan od njegovih zadataka održavati moral i otpornost posade.

Ima čak i psa na brodu koji mu pomaže. Demo, kućni pas koji je obučen za život na nosaču, šeće po palubama kako bi pomogao podići raspoloženje posade.

Ali što se tiče glavne misije USS Dwight D Eisenhowera, još je prerano za procijeniti kakav će dugotrajni učinak postići.

Kapetan Hill kaže: “Teško je definisati pobjedu i poraz u ovoj vrsti sukoba.”

“U idealnom slučaju, želimo zaustaviti svaki napad Huta.”

Na pitanje je li to moguće, on odgovara da je “teško reći”.

Sugeriše da će to takođe zahtijevati šire vladine i međunarodne napore. Ukratko, trebaće više od moćne američke udarne grupe da se riješi ova kriza, piše BBC, a prenosi Jutarnji.

Related Topics:

Svijet

AFRIKA GRADI ZELENI ZID DUG 8.000 KM! Stvoriće 10 miliona radnih mjesta (VIDEO)

Dok se svijet suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama klimatskih promjena, afričke države sprovode jedan od najambicioznijih ekoloških projekata u istoriji.

Iako naziv sugeriše neprekidan pojas drveća, projekat je mnogo složeniji. Njegov cilj nije samo sadnja miliona stabala, već obnova degradiranog zemljišta, zaustavljanje širenja pustinje, unapređenje poljoprivrede i stvaranje boljih uslova za život miliona ljudi.

Borba protiv širenja Sahare

Projekat je 2007. godine pokrenula Afrička unija kao odgovor na ubrzano širenje dezertifikacije u području Sahela.

Sahel je ogromna polusušna oblast koja razdvaja Saharu od zelenijih savana u južnom dijelu Afrike.

Prvobitni plan predviđao je stvaranje zelenog pojasa širokog oko 15 kilometara koji bi se prostirao čitavom širinom kontinenta.

Međutim, naučna istraživanja pokazala su da bi mnogo efikasniji bio drugačiji pristup, pa je projekat prerastao u veliku inicijativu obnove prirode.

Danas se, umjesto jednog pojasa drveća, obnavljaju šume, travnjaci, močvare, poljoprivredne površine i autohtona vegetacija, pri čemu se svako područje uređuje u skladu sa lokalnim klimatskim i prirodnim uslovima.

Milionima ljudi prijete glad i siromaštvo

Stanovnici Sahela decenijama se suočavaju sa dugotrajnim sušama, propadanjem zemljišta i sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena.

Milioni ljudi na ovom području žive od poljoprivrede i stočarstva, ali kako zemljište postaje sve siromašnije, a padavine sve nepredvidljivije, prinosi opadaju, raste siromaštvo, a obezbjeđivanje hrane postaje sve veći izazov.

Veliki zeleni zid zato nije samo ekološki, već i razvojni projekat čiji je cilj poboljšanje kvaliteta života lokalnog stanovništva.

Ambiciozni ciljevi do 2030. godine

Veliki zeleni zid jedan je od najvećih svjetskih projekata obnove prirode.

Plan je da do kraja ove decenije bude:

  • obnovljeno 100 miliona hektara degradiranog zemljišta, što odgovara površini približno veličine Egipta;
  • iz atmosfere uklonjeno oko 250 miliona tona ugljen-dioksida;
  • otvoreno 10 miliona radnih mjesta u okviru zelene ekonomije;
  • poboljšani uslovi života i bezbjednost snabdijevanja hranom za milione stanovnika Sahela.

U projektu učestvuje više od 20 država

Veliki zeleni zid danas okuplja više od dvadeset afričkih država, uz podršku međunarodnih organizacija, razvojnih banaka i brojnih fondova koji finansiraju projekte zaštite životne sredine.

Iako je pred učesnicima još mnogo posla, ovaj projekat već se smatra jednim od najznačajnijih primjera kako se obnovom prirode može istovremeno odgovoriti na klimatske promjene, smanjiti siromaštvo i stvoriti održiviji uslovi za život miliona ljudi, prenosi Dnevno.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP DOBIO AERODROM SA SVOJIM IMENOM! Palm Bič zvanično postao „Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp“

Međunarodni aerodrom Palm Bič u američkoj saveznoj državi Floridi danas je zvanično preimenovan u „Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp“, ali će njegova troslovna vazduhoplovna oznaka ostati nepromijenjena do 18. avgusta, kada će postojeća oznaka PBI biti zamijenjena oznakom DJT, piše CBS News.

Guverner Floride iz redova Republikanske stranke Ron Desantis potpisao je u martu zakon kojim je aerodrom zvanično dobio ime u čast predsjednika SAD Donalda Trampa, a američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) izdala je smjernice prema kojima promjena naziva stupa na snagu 9. jula.

Međutim, oznaka aerodroma koju putnici najčešće koriste prilikom kupovine karata i pretrage letova, PBI, neće biti promijenjena još narednih 40 dana, navodi CBS News.

To znači da će u prelaznom periodu FAA, Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva (ICAO), piloti, kontrolori letenja i drugi učesnici u avio-saobraćaju koristiti oznaku DJT, dok će putnici u sistemima za rezervaciju i dalje vidjeti oznaku PBI.

Analitičar avio-industrije Henri Harteveldt iz kompanije Atmosphere Research Group ocijenio je da su avio-kompanije već ugradile potrebne izmjene u svoje rezervacione sisteme, sisteme za usluge putnicima i druge platforme kako bi putnici i prtljag bili usmjereni na odgovarajući aerodrom.

„Avio-kompanije su mi rekle da će, barem u početku, ljudi koji na njihovim internet stranicama koriste oznaku PBI za pretragu letova biti usmjereni na letove sa aerodroma koji će se ubuduće zvati Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp“, rekao je Harteveldt.

Promjene troslovnih oznaka aerodroma koje koristi Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) veoma su rijetke, napominje američka televizija.

Te oznake se uglavnom smatraju trajnim i, prema navodima IATA, gotovo nikada se ne mijenjaju, osim kada za to postoje značajni razlozi, prvenstveno povezani sa bezbjednošću vazdušnog saobraćaja.

Zvaničan zahtjev za promjenu oznake podnijeli su veliki američki avio-prevoznici koji posluju na aerodromu Palm Bič, među kojima su Delta Air Lines, United Airlines, American Airlines, JetBlue i Southwest Airlines.

Portparol IATA saopštio je da je organizacija postupila po zahtjevu avio-kompanija koje koriste aerodrom Palm Bič da se njegova troslovna oznaka promijeni sa PBI na DJT, zajedno sa promjenom naziva u Međunarodni aerodrom predsjednik Donald Dž. Tramp.

IATA je obavijestila učesnike u avio-industriji da će promjena stupiti na snagu 18. avgusta kako bi svi sistemi mogli biti ažurirani u predviđenom roku.

Na internet stranici aerodroma putnicima se preporučuje da do zvanične promjene u avgustu nastave da koriste oznaku PBI.

„Svjesni smo da će obavezna promjena naziva biti različito prihvaćena među našim putnicima, ali zahvalni smo na vašoj kontinuiranoj podršci tokom ovog prelaznog perioda. Ostajemo posvećeni pružanju usluga svim putnicima i obezbjeđivanju pozitivnog iskustva putovanja“, navedeno je na stranici sa najčešće postavljanim pitanjima aerodroma.

Prema podacima aerodroma, kroz Palm Bič godišnje prođe gotovo osam miliona putnika.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp često koristi ovaj aerodrom prilikom putovanja u svoje imanje Mar-a-Lago na Floridi.

U Sjedinjenim Američkim Državama postoji 12 aerodroma koji nose imena u čast bivših predsjednika.

Nastavi čitati

Svijet

Iran odgovorio na prijetnje Trampa “NAŠ PRST JE NA OKIDAČU”

Viši savjetnik iranskog vrhovnog vođe Ali Akbar Velajati optužio je Sjedinjene Američke Države za ponovno izbijanje neprijateljstava u regionu Zaliva i poručio da Iran „drži prst na okidaču“.

„Već smo ranije upozorili da region nije mjesto za političko kockanje malih zemalja i više puta smo dokazali da će svaki avanturizam biti dočekan trenutnim odgovorom“, napisao je Velajati.

Dodao je da Iran neće ostati „nijem na poniženja i avanturizam“.

Teheran prijeti zatvaranjem Ormuskog moreuza

Istovremeno, iranski bezbjednosni izvor rekao je za „Pres TV“ da će Teheran zatvoriti Ormuski moreuz u slučaju bilo kakvih novih američkih napada, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp na samitu NATO-a u Turskoj izjavio da će SAD „večeras ponovo snažno udariti“ na Iran.

„Nova iranska strategija je da će nakon svakog napada Ormuski moreuz biti potpuno zatvoren“, rekao je izvor, prenosi „Indeks“.

Ormuski moreuz jedan je od najvažnijih svjetskih plovnih puteva, kroz koji u mirnodopskim uslovima prolazi oko petine globalnih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa.

Izvor je dodao da će Iran nakon svakog američkog napada gađati „najmanje dvostruko više ciljeva“, uz poruku da Teheran „ne pravi razliku između SAD i njihovih regionalnih partnera“.

U međuvremenu je Korpus čuvara islamske revolucije saopštio da je tokom noći gađao 85 američkih vojnih lokacija u Bahreinu i Kuvajtu kao odgovor na najnovije američke udare.

Nastavi čitati

Aktuelno