Connect with us

Svijet

SMRTONOSNA AMERIČKA MISIJA: “Ovo je naš najveći izazov od Drugog svjetskog rata”

Nisu samo trgovački brodovi na meti Huta u Crvenom moru.

Udarna grupa američkih prevoznika koja ih pokušava zaštititi takođe je pod stalnom prijetnjom, piše BBC.

BBC je prvi britanski medij koji je posjetio USS Dwight D. Eisenhower otkako je započeo ovu misiju u novembru.

“Ovo je smrtonosna stvar”, kaže kapetan Dave Wroe, koji je komandant komandant četiri razarača američke mornarice koji pružaju dodatnu zaštitu nosaču.

Stigao je ubrzo nakon što su jemenski Huti počeli gađati trgovačka plovila – kažu kao odgovor na izraelski napad na Gazu.

Kapetan Wroe navodi prijetnje s kojima su se suočavali u posljednja četiri mjeseca: protivbrodske balističke rakete, krstareće rakete, bespilotne letjelice, bespilotne površinske letjelice, a sada i bespilotne podvodne letjelice, ili UUV, sve napunjene eksplozivom.

UUV su najnovija prijetnja. On kaže da su mlažnjaci F-18 na nosaču nedavno uništili UUV, prije nego što je mogao biti lansiran.

Kapetan Wroe kaže da Huti predstavljaju najveći izazov američkoj mornarici u novijoj istoriji.

“Ovo je najviše od Drugog svjetskog rata”, kaže.

To je bio posljednji put da su SAD djelovale u području gdje se na njih moglo pucati svaki dan.

Tempo operacija na samom nosaču aviona takođe je neumoljiv – deseci letova koji se izvode 24 sata dnevno.

Gledamo kako posada na palubi usmjerava F-18 sa svjetlećim štapićima, koje koriste za manevrisanje mlažnjacima oko pilotske palube noću.

Gore u tornju kontrole leta nosača, komandant George Zintac, poznat kao Air Boss, mora usklađivati njihovo kretanje – s mlažnjakom koji je lansiran ili slijeće za nešto više od minute. Bio je u američkoj mornarici više od 30 godina, ali kaže “ovo je vjerojatno najviše letova koje sam napravio na nekoj misiji‘.

Na dnevnom svjetlu možete vidjeti što su radili. Sa svake strane kokpita naslikali su siluete bombi koje su bacili, uništenih radarskih stanica i dronova koje su oborili iz vazduha. Već su ispalili više od 300 bombi i projektila. Red za redom municije poredan je u hangaru, spreman za utovar.

S broda USS Eisenhower, ili Ike kako ga zove posada, još uvijek možete vidjeti nekoliko velikih trgovačkih brodova – tankera i brodova za rasuti teret kako plove u daljini. Ali ih je sve manje. Inače, Crveno more nosi oko 20% svjetske pomorske trgovine. To je ključna ruta za Evropu kroz Suecki kanal. Americi je to manje bitno, ali oni se najviše trude vratiti slobodu plovidbe. Ali čak i uz prisutnost američke udarne grupe na nosaču, Crveno more ostaje izuzetno opasno područje.

Dok smo na brodu, rečeno nam je da su Huti ispalili još jedan balistički projektil, putujući brzinom više od tri puta većom od brzine zvuka. Posade američkih razarača imaju samo nekoliko minuta da ih prate i obore. Ovom prilikom daleko je izvan dometa i projektil pada u vodu.

Drugi su, međutim, uspješno pogađali trgovačke brodove. Već su pogodili nekoliko, potopili jedan – Rubymar – i ubili troje članova posade na brodu za rasuti teret True Confidence.

Kontraadmiral Marc Miguez, komandant udarne grupe nosača, vidi znakove nastavka pomorske trgovine kao dokaz da je njihova prisutnost imala određenog uspjeha.

On vjeruje da su udari koje predvodi SAD, uz pomoć Britanije, već degradirali neke od vojnih sposobnosti Huta. Ali to ih sigurno nije odvratilo niti zaustavilo.

Kontraadmiral Miguez vjeruje da Huti ne djeluju sami.

“Iran podupire Hute, ne samo oružjem i tehnologijom, već i pružanjem obavještajnih informacija i podrške ciljanju”, kaže on.

Pitam se zašto onda SAD ne cilja i na Iran? “To je politička odluka”, kaže on, “ali korijeni ovoga počinju s Iranom.”

U stvarnosti, američki predsjednik Joe Biden ne želi potaknuti širi bliskoistočni sukob, posebno u izbornoj godini. Admiral Miguez kaže da će ostati “koliko god bude potrebno”. Ali, postoje ograničenja za održavanje ovog nivoa vojne prisutnosti.

Za razliku od Huta, oni su daleko od kuće s malo udobnosti. Svaki obrok na brodu doslovno hrani pet hiljada. Samo račun za hranu na nosaču iznosi dva miliona dolara.

Kapetan Chris Hill, komandant Ikea, kaže da “ljudi trebaju odmor, moraju ići kući”.

Ali kaže da još nemaju datume kada će se to dogoditi. Stoga je jedan od njegovih zadataka održavati moral i otpornost posade.

Ima čak i psa na brodu koji mu pomaže. Demo, kućni pas koji je obučen za život na nosaču, šeće po palubama kako bi pomogao podići raspoloženje posade.

Ali što se tiče glavne misije USS Dwight D Eisenhowera, još je prerano za procijeniti kakav će dugotrajni učinak postići.

Kapetan Hill kaže: “Teško je definisati pobjedu i poraz u ovoj vrsti sukoba.”

“U idealnom slučaju, želimo zaustaviti svaki napad Huta.”

Na pitanje je li to moguće, on odgovara da je “teško reći”.

Sugeriše da će to takođe zahtijevati šire vladine i međunarodne napore. Ukratko, trebaće više od moćne američke udarne grupe da se riješi ova kriza, piše BBC, a prenosi Jutarnji.

Svijet

EU od članica ZAHTIJEVA! Minimalna PUTARINA 0,359 € po litri BENZINA

Evropska unija zahtijeva od država članica da uvedu minimalnu putarinu od 0,359 evra po litri na benzin, izvještava taxfoundation.org.

Tržište dizelskih vozila u EU stalno opada, ali ona i dalje čine gotovo 10 odsto registracija novih automobila. Neki evropski potrošači se suočavaju s naknadama na dizel umjesto na benzin.

Minimalna putarinu koju zahtijeva EU nešto je niža za dizel i iznosi 0,330 evra po litri. Samo se Malta pridržava minimalnog poreza na benzin, dok sve ostale zemlje EU nameću više naknade. S minimalnim porezom od 0,359 evra po litri, Malta ima najniži porez na benzin, a slijede je Bugarska s 0,363 evra po litri i Mađarska s 0,399 evra po litri. Nizozemska ima najviši porez na benzin u EU, koji iznosi 0,789 evra po litri, a slijede je Italija s 0,713 evra po litri i Danska s 0,711 evra po litri, prema AERS-u.

Poređenja minimalna putarina na benzin u EU od 1,60 USD po galonu viša je od najvišeg poreza na benzin u SAD-u, koji u Kaliforniji iznosi otprilike 1,255 USD po galonu (kombinovajući savezne i državne poreze, uključujući i naknadu za okolinu). Sve države članice EU takođe naplaćuju dodatni porez na dodanu vrijednost (PDV) na prodaju benzina i dizelskog goriva, prenosi SEEbiz.

Putarine se naplaćuju prije primjene PDV-a. Zajedno, ovi porezi stvaraju relativno veliko opterećenje za potrošače i evropsku privredu. Porezi na benzin i dizel i dalje su istaknuta politička pitanja širom Evrope. Dok EU provodi sveobuhvatne promjene za svoju zelenu tranziciju kako bi do 2050. postala klimatski neutralna, porezi na gorivo vjerojatno će ostati ključni aspekt rasprava o politici.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN NAKON VIRTUELNOG SAMITA EU “Propala STRATEGIJA izolacije RUSIJE”

Virtuelni samit lidera EU potvrdio je da je propala strategija zasnovana na izolaciji Rusije, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

“Danas je održan sastanak lidera 27 zemalja članica EU. Potvrđeno je da je strategija zasnovana na izolaciji Rusije propala”, rekao je Orban na mreži “Iks”.

On je istakao da su razgovori potvrdili da se sukob u Ukrajini može riješiti samo diplomatskim putem. “Potvrđeno je da članstvo Ukrajine u EU ne znači nikakve bezbjednosne garancije, tako da je povezivanje članstva sa bezbjednosnim garancijama pretjerano i opasno”, rekao je Orban.

Mađarski premijer je napomenuo da je tokom sastanka predložio da što prije bude održan samit Rusije i Evrope.

Nastavi čitati

Svijet

LAVROV I SLUŽBENO POTVRDIO “Tramp je pozvan u Rusiju”

Predsjednik SAD Donald Tramp dobio je poziv da posjeti Rusiju, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

“Kao što znate, pozvan je. Predsjednik /Rusije Vladimir/ Putin je tokom konferencije za novinare na Aljasci potvrdio poziv, a Donald Tramp je, ako se dobro sjećam, rekao da je to veoma zanimljivo”, rekao je Lavrov za medijski servis “Rusija 24”.

Putin i Tramp sastali su se u petak, 15. avgusta, na Aljasci.

Nastavi čitati

Aktuelno