Rusija je ponovo upozorila Jermeniju da bi približavanje Evropskoj uniji moglo imati ozbiljne ekonomske posljedice, uključujući gubitak povlašćenih cijena ruskog gasa.

Prema pisanju agencije APA, iz Kremlja je poručeno da Jerevan neće moći istovremeno zadržati privilegije članstva u Evroazijskoj ekonomskoj uniji (EAEU) i istovremeno se potpuno okrenuti Evropskoj uniji.

Ova izjava dolazi u trenutku kada Jermenija intenzivira političke i ekonomske veze sa Briselom, što dodatno zaoštrava odnose sa Moskvom.

Moskva upozorava na posljedice evropskog puta

Ruski zvaničnici posljednjih mjeseci sve otvorenije kritikuju spoljnopolitički kurs jermenskog premijera Nikola Pašinjana, optužujući vlasti u Jerevanu da se udaljavaju od tradicionalnog savezništva sa Moskvom. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ranije je izjavila da će sadašnja politika Jermenije “neizbježno dovesti do uključivanja u antirusku liniju Brisela”.

Analitičari navode da je pitanje gasa jedno od glavnih sredstava pritiska koje Rusija ima prema Jermeniji. Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je podsjetio da Moskva Jermeniji prodaje gas po cijeni od oko 177 dolara za 1.000 kubnih metara, dok su cijene u Evropi višestruko veće.

Jermenija sve bliža Evropskoj uniji

Uprkos pritiscima iz Moskve, Jermenija posljednjih godina ubrzano razvija saradnju sa Evropskom unijom. Početkom maja u Jerevanu je održan prvi samit EU-Jermenija, na kojem su potpisani sporazumi o povezivanju u oblasti energetike, saobraćaja i digitalne infrastrukture. Evropska komisija tada je saopštila da želi produbiti bezbjednosnu i ekonomsku saradnju sa Jermenijom.

Premijer Pašinjan sve češće govori o potrebi “diversifikacije spoljne politike”, dok dio jermenske javnosti smatra da Rusija nije zaštitila interese Jermenije tokom sukoba sa Azerbejdžanom u Nagorno-Karabahu 2020. i 2023. godine. Upravo ti događaji značajno su oslabili povjerenje između dvije tradicionalno bliske države.

Gas i ekonomija ključni za odnose

Rusija je i dalje glavni snabdjevač Jermenije prirodnim gasom preko kompanije “Gazprom Jermenia”, koja kontroliše domaću gasnu mrežu. Stručnjaci upozoravaju da bi eventualno povećanje cijena energenata moglo ozbiljno pogoditi jermensku ekonomiju, koja i dalje snažno zavisi od ruskog tržišta i trgovine unutar Evroazijske ekonomske unije.

Istovremeno, dio jermenskih političara tvrdi da Moskva koristi energente kao političko sredstvo pritiska kako bi spriječila približavanje zemlje Zapadu. Predsjednik jermenskog parlamenta ranije je upozorio da bi Jermenija mogla čak razmotriti izlazak iz pojedinih ruskih integracionih saveza ukoliko Moskva nastavi sa ekonomskim pritiscima.

Francuske vlasti pokrenule su opsežne istrage nakon što su otkrivene desetine slučajeva nasilja, seksualnog zlostavljanja i silovanja djece u javnim školama i vrtićima širom Pariza.

Kako prenosi britanski “Guardian”, istrage trenutno obuhvataju najmanje 84 vrtića, oko 20 osnovnih škola i desetak dnevnih centara, dok je više od 100 prijava povezano sa zaposlenima koji su radili sa djecom van redovne nastave.

Francusko tužilaštvo saopštilo je da su pod istragom uglavnom školski asistenti i animatori zaduženi za nadzor djece tokom odmora, produženog boravka i vannastavnih aktivnosti. Među optužbama se nalaze fizičko nasilje, psihološko maltretiranje, seksualni napadi i silovanja djece stare svega tri godine.

Desetine zaposlenih suspendovane

Grad Pariz suspendovao je 78 zaposlenih u prvim mjesecima 2026. godine, uključujući 31 osobu osumnjičenu za seksualno zlostavljanje djece. Pariški gradonačelnik Emanuel Gregoar, koji je i sam ranije govorio da je bio žrtva zlostavljanja u djetinjstvu, najavio je hitne reforme sistema zaštite djece vrijedne oko 20 miliona evra.

Francuska tužiteljka Lor Bekuo izjavila je da istrage napreduju i da je više osoba već pozvano pred sud. U pojedinim slučajevima roditelji tvrde da su škole i lokalne vlasti ignorisali ranije prijave nasilnog ponašanja zaposlenih, što je omogućilo nastavak zlostavljanja.

Roditelji optužuju sistem za prikrivanje problema

Udruženja roditelja i aktivističke grupe poput SOS Periscolaire i #MeTooEcole tvrde da je riječ o sistemskom problemu koji traje godinama. Oni optužuju vlasti za nedovoljnu kontrolu zaposlenih, slabe provjere prošlosti kandidata i manjak stručne obuke za rad sa djecom.

Dio zaposlenih u školama istovremeno upozorava da rade u veoma teškim uslovima, uz male plate i nedovoljno osoblja. Nakon izbijanja skandala, dio radnika organizovao je proteste tvrdeći da se među zaposlenima širi “klima straha i sumnje”, dok mnogi smatraju da sistem nije dovoljno jasno definisao procedure i zaštitu djece.

Francuska suočena sa širim problemom seksualnog nasilja

Skandal dolazi u trenutku kada Francusku već potresaju brojne afere povezane sa seksualnim zlostavljanjem djece u školama, crkvenim ustanovama i sportskim organizacijama. Prema podacima nezavisne komisije CIVIISE, u Francuskoj godišnje oko 160.000 djece postane žrtva seksualnog nasilja.

Posljednjih godina zemlju su šokirali i slučajevi poput afere “Betaram”, u kojoj je više od 200 bivših učenika prijavilo fizičko i seksualno zlostavljanje u katoličkoj školi, kao i proces protiv bivšeg hirurga Žoela Le Skuarneka, osuđenog za zlostavljanje stotina djece tokom višedecenijske karijere.

Vlasti obećavaju reforme i strože kontrole

Francuske vlasti sada najavljuju strože provjere zaposlenih koji rade sa djecom, dodatnu obuku i nova pravila nadzora u školama i vrtićima. Grad Pariz poručuje da će biti uvedena politika “nulte tolerancije” prema svakom obliku nasilja nad djecom.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi potpuna reforma sistema mogla trajati godinama, jer problem nije ograničen samo na nekoliko ustanova, već ukazuje na dublje propuste u zaštiti djece širom Francuske.

Javnost i roditelji sada zahtijevaju veću transparentnost, strože kazne i odgovornost svih institucija koje su, kako tvrde, godinama zatvarale oči pred upozorenjima.

Iran je saopštio da konačni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama još nije na vidiku, uprkos tome što obje strane posljednjih sedmica intenzivno rade na okviru mogućeg dogovora kojim bi se smirila kriza na Bliskom istoku. Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaji izjavio je da su određene razlike između dvije strane smanjene, ali je naglasio da Teheran ostaje veoma oprezan zbog dubokog nepovjerenja prema Vašingtonu.

Pregovori bez konačnog proboja

Prema informacijama iz diplomatskih krugova, SAD i Iran posljednjih dana razgovaraju o mogućem okviru sporazuma koji bi uključivao postepeno otvaranje Ormuskog moreuza, ublažavanje dijela sankcija i ograničenja iranskog nuklearnog programa. Ipak, iranske vlasti poručuju da još nema garancija da će američka strana poštovati eventualni dogovor, navodi “apa“. Bagaji je istakao da “nikakav sporazum nije neposredno pred potpisivanjem”, uprkos medijskim spekulacijama o velikom diplomatskom pomaku.

Američki zvaničnici, uključujući predsjednika Donalda Trampa i državnog sekretara Marka Rubija, prethodno su govorili da pregovori ulaze u završnu fazu i da postoji mogućnost postizanja dogovora u narednim danima. Međutim, izvori bliski pregovorima upozoravaju da su ključna pitanja i dalje neriješena, posebno ona koja se odnose na obogaćivanje uranijuma i ukidanje sankcija.

Nuklearni program ostaje najveći kamen spoticanja

Jedno od glavnih spornih pitanja ostaje iranski nuklearni program. Vašington insistira da Teheran značajno ograniči obogaćivanje uranijuma i odustane od zaliha visoko obogaćenog materijala, dok Iran tvrdi da ima pravo na mirnodopski nuklearni program u skladu sa međunarodnim pravom. Analitičari podsjećaju da je upravo pitanje obogaćivanja uranijuma godinama najveća prepreka u američko-iranskim pregovorima.

Iranski zvaničnici naglašavaju da neće prihvatiti sporazum koji bi izgledao kao “kapitulacija pod pritiskom”, dok dio političkog vrha u Teheranu i dalje otvoreno sumnja u američke namjere. Slične poruke posljednjih mjeseci dolazile su i od vrhovnog vođe i drugih visokih iranskih funkcionera, koji upozoravaju da prethodna iskustva sa SAD otežavaju novo povjerenje.

Ormuski moreuz i rat u regionu dodatno komplikuju situaciju

Pregovori se odvijaju u trenutku kada je Ormuski moreuz i dalje pod snažnim vojnim pritiskom, nakon višemjesečnih sukoba između Irana, SAD-a i Izraela. Taj pomorski prolaz jedan je od najvažnijih energetskih koridora na svijetu, kroz koji prolazi veliki dio globalnog izvoza nafte i gasa. Zbog nestabilnosti u regionu cijene energenata posljednjih mjeseci naglo su porasle, dok međunarodne kompanije i dalje upozoravaju na ozbiljne rizike po svjetsku ekonomiju.

Prema navodima medija, dio pregovora odnosi se i na produženje primirja i smirivanje sukoba u Libanu i drugim regionalnim žarištima. Ipak, diplomate upozoravaju da bi svaki novi incident mogao brzo ugroziti krhke razgovore između Teherana i Vašingtona.

Oprez i dalje dominira sa obje strane

Iako obje strane javno govore o napretku, i u Vašingtonu i u Teheranu vlada oprez zbog mogućnosti da pregovori ponovo propadnu, kao što se dešavalo i ranije. Stručnjaci ocjenjuju da će naredni dani biti ključni za budućnost odnosa dvije zemlje i stabilnost cijelog regiona Bliskog istoka.