Connect with us

Svijet

KOLIKO JE KOŠTALO OKRETANJE LEĐA PUTINU: Kompanije koje napuštaju Rusiju u problemima

Napuštanje Rusije nakon početka sukoba sa Ukrajinom koštalo je strane kompanije više od 107 milijardi dolara u vidu otpisa i izgubljenog prihoda, pokazala je Rojtersova analiza podataka kompanija.

Obim gubitaka povećan je za trećinu od avgusta 2023. ukazujući na razmjere udara ruske invazije na finansije korporacija.

“Pošto se ruska agresija nastavlja zbog nepostojane vojne pomoći Zapada i povećanja opsega zapadnih sankcija, kompanije koje i dalje imaju za cilj da napuste Rusiju vjerovatno će se suočiti sa novim teškoćama i moraće da se pomire sa većim otpisima i gubicima”, rekao je za Rojters direktor za prikupljanje podataka o kompanijama u konsultantskoj firmi S-RM Ijan Masi.

Masi je podsjetio da je ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno pobijedio na predsjedničkim izborima i obezbijedio obnovljeni mandat da nastavi dalju izolaciju od Zapada, uključujući dodatne zaplijene imovine i politički pritisak.

Moskva traži popust od najmanje 50 odsto na prodaju strane imovine i stalno zaoštrava odredbe o izlasku sa ruskog tržišta, često prihvatajući nominalnu naknadu od samo jedne rublje.

Od početka 2024. najavljena je prodaja imovine Šela, HSBC, Polimetala i Jandeksa u ukupnoj vrijednosti od gotovo deset milijardi dolara i uz popust do čak 90 odsto, navodi Rojters.

Kompanija Danone je prije nedjelju dana dobila regulatorno odobrenje za otuđenje ruske imovine uz ukupan gubitak od 1,3 milijarde dolara, prenosi B92.

Oko hiljadu kompanija već je izašlo iz Rusije ali u toj zemlji još stotine kompanija, prema nekim analizama, rade ili su obustavile poslovanje.

S druge strane, zapadne zemlje zamrzle su zlato i devizne rezerve Banke Rusije za oko 300 milijardi dolara.

Njemačka je nacionalizovala Gaspromovo postrojenje i stavila Rosnjeftovu rafineriju “pod svoje”.

Rusija je obećala da će uzvratiti nakon prijedloga EU da preusmjeri milijarde evra kamata od zamrznute ruske imovine.

Međutim, zbog pravnih sporova koje može da izazove svaka konfiskacija, zabrinute su i zapadne banke.

“U Rusiji nema zapadne imovine koja se može smatrati sigurnom”, istakao je Masi.

Moskva je već preuzela kontrolu nad imovinom nekoliko zapadnih kompanija, uključujući Fortum, Karlsberg i Juniper, pokazala je Rojtersova analiza.

Ruska državna novinska agencija RIA izračunala je da bi Zapad mogao da izgubi imovinu i investicije vrijedne najmanje 288 milijardi dolara ako Moskva odluči da uzvrati. Ta suma odgovara direktnim investicijama EU, Grupe 7, Australije i Švajcarske u rusku ekonomiju zaključno sa 2022.

Međutim, čvrst stav Moskve šteti i Rusiji i stručnjak za sankcije Džeremi Zaker kaže da je veliki broj klijenata njegove firme iz raznih industrija odlučio da potpuno napusti Rusiju i vjerovatno se neće tamo vraćati ni kada se rat završi.

Kao rezultat toga, značajne tehnologije su napustile Rusiju i ona možda više neće moći da podržava određenu visokotehnološku proizvodnju, rekao je za Rojters Zaker iz američke advokatske firme Dekert.

Related Topics:

Svijet

“MOMCI, NEMOJTE SE SVAĐATI” Medvedev pokušava da pomiri Trampa i Maska!

Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik i premijer, a danas zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti, komentarisao je svađu između američkog predsjednika Donalda Trampa i najbogatijeg čovjeka na svijetu Ilona Maska.

“Spremni smo pomoći u sklapanju mirovnog sporazuma između Donalda i Ilona uz razumnu naknadu i prihvatiti dionice Starlinka kao platu. Nemojte se svađati, dečki”, napisao je Medvedev na Maskovoj društvenoj mreži X.

Mask je ušao u Trampovu administraciju s ambicioznim planom da smanji saveznu potrošnju za dva biliona dolara. Bio je snažan Trampov saveznik, potrošivši gotovo 300 milijardi dolara kako bi podržao republikance na izborima 2024. i potom je vodio Odjeljenje za učinkovitost vlade (DOGE).

Maskov novac finansirao je hiljade volontera u ključnim saveznim državama koje su Trampu donijele predsjednički mandat. U ključnoj Pensilvaniji, Mask je organizovao lutriju i nasumično dijelio milion dolara dnevno za davanje potpisa podrške republikanskim ciljevima. Takođe se pojavio uz Trampa na nekoliko skupova, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

Odluka Savjeta EU: Mandat Euleksa na Kosovu i Metohiji produžen do juna 2027!

Mandat Misije EU za vladavinu prava na Kosovu /Euleks/ produžen je do 14. juna 2027. godine, odlučio je danas Savjet EU u Luksemburgu.

Odluka stupa na snagu trenutkom donošenja.

Misija Euleksa na Kosovu i Metohiji uspostavljena je 4. februara 2008. godine.

Pripandici Euleksa su u južnu srpsku pokrajinu stigli 17. februara 2008. godine nakon jednostrano proglašene nezavisnosti.

Ovlašćenja Euleksa su smanjena 2011. i 2012. godine kada je samoproglašeno Kosovo uklonjeno iz “međunarodnog nadzora” nezavisnosti.

Nastavi čitati

Svijet

APPLE U PROBLEMU! Indija NIJE NOVA KINA, iPhone se sklapa 10 PUTA SPORIJE!

Iako je Epl prisustvo u Indiji tokom poslednjih godina u porastu, nova knjiga novinara Patrika Maginga („Epl in Kina“) otkriva da taj proces teče znatno sporije i komplikovanije nego što je to bio slučaj sa Kinom. Kako navodi autor, iPhone u Indiji se sklapa deset puta sporije nego što je to Kina postigla u istoj fazi razvoja.

Maging, koji je između 2019. i 2023. bio glavni izveštač Financial Timesa za Epl, u knjizi opisuje kako je kompanija postala globalni gigant zahvaljujući saradnji sa Pekingom i kako sada pokušava da se delimično udalji od te zavisnosti, naročito posle strogog lokdauna u Šangaju 2022. godine. Tada je, kako navodi, bivši Eplov izvršni direktor rekao da je „Kina od pouzdanog postala potpuno nepouzdan dobavljač.“

Iako je direktor Epla Tim Kuk još 2018. tvrdio da Indija ima „putanju sličnu Kini“, stvari se nisu razvijale tim tempom. Prepreke su bile brojne: od regulativa indijske vlade koje su tražile 30% lokalne nabavke komponenti, do sporog otvaranja maloprodajnih kanala. Prva onlajn prodavnica u Indiji otvorena je tek 2020, a prva fizička tek 2023, čak 15 godina posle prve prodavnice u Kini.

Indija je počela sa proizvodnjom osnovnih modela iPhone SE, a tek u poslednje dve godine stigla do sklapanja Pro modela. Iako su do 2023. telefoni proizvedeni u Indiji izlazili iz fabrika istovremeno kad i oni iz Kine, količina i tempo proizvodnje i dalje neuporedivo zaostaju.

„Između 2016. i 2023, Indija je sa nule stigla do proizvodnje oko 15 miliona iPhone uređaja godišnje, a što je 7% globalnih isporuka. Kina je između 2006. i 2013. skočila sa nule na 153 miliona. Dakle, Indija preuzima Apple narudžbine tempom koji je deset puta sporiji nego što je to radila Kina“, piše Maging.

I pored toga, veći deo posla u Indiji još uvek se svodi na tzv. FATP fazu (Final Asembly, Test and Pak) završnu montažu, testiranje i pakovanje. Delovi i dalje stižu iz Kine, a posao obavljaju tajvanske kompanije Wistron i Foxon. Jedan inženjer je, kako se navodi, u šali rekao da su iPhone uređaji „sastavljeni u Kini, pa rastavljeni i ponovo sastavljeni u Indiji – da bi zatim opet išli nazad u Kinu“.

Apple se zvanično ogradio od knjige i poručio da je „neistinita i puna netačnosti“ Ipak, Maging tvrdi da Apple planira da Indija u narednih 5 do 10 godina postane potpuno samostalna i kompetentna u svakom aspektu proizvodnje, ali da se taj cilj još uvek čini dalekim. Za sada, operacije u Indiji više komplikuju lanac snabdevanja nego što mu doprinose, dok se niža cena rada gubi u dodatnim troškovima logistike, prenosi Biznis today.

Nastavi čitati

Aktuelno