Connect with us

Politika

KO UPRAVLJA spoljnom politikom u BiH?

Potez Zlatka Lagumdžije, stalnog predstavnika BiH pri Ujedinjenim nacijama (UN), da predloži rezoluciju o Srebrenici, nastavak je prakse da bh. diplomate, ali i parlamentarni delegati u međunarodnim organizacijama, pokreću ili glasaju za razna pitanja koja se tiču BiH, ali bez jednoglasnog stava tročlanog Predsjedništva BiH, koje je po Ustavu jedino nadležno za spoljnu politiku.

Lagumdžijin primjer danas smo samo uzeli kao polaznu osnovu kako bismo pokušali doći do odgovora na pitanja ko zaista upravlja spoljnom politikom u BiH i da li se može stati u kraj praksi zaobilaženja stavova Predsjedništva BiH.

Ipak, u kontekstu stavova tri člana Predsjedništva, moramo reći i to da se nerijetko dešava da oni ne mogu da se usaglase ni o jednom pitanju, jer svi točak vuku na svoju vodenicu, zastupajući najčešće stavove politika koje su ih izabrale.

A u toj priči najbolji primjer je Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH, ali koga Hrvati u BiH ne priznaju kao takvog, već kao još jednog bošnjačkog člana, poručujući da njegovi potezi nisu potezi koji zastupaju hrvatske interese u BiH.

I to je u praksi zaista tako, jer je Komšić pretežno na strani Denisa Bećirovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, te ministara iz reda ovog naroda.

Pored ovih primjera, nedavno smo i u Savjetu Evrope imali slučaj da dio četvoročlane delegacije Komisije za spoljne poslove PD PS BiH glasa različito o prijemu samoproglašenog Kosova u tu instituciju, pa je dvoje glasalo “za”, a dvoje “protiv”, iako BiH nikada nije priznala takozvano Kosovo kao samostalnu državu.

I godinama unazad brojni su primjeri kako se u međunarodnim krugovima zaobilaze zvanični stavovi institucija BiH, pa se nerijetko dešava da neki od ministara iznese svoj stav, koji nema veze sa stavom BiH, poput ministra spoljnih poslova BiH.

Za sve ovo, prema mišljenju Zlatka Dizdarevića, bivšeg diplomate, zaključak je jasan.

“Spoljna politika u BiH je produžena ruka unutrašnje politike. Vi znate da je unutrašnja politika teren na kome ne postoji konsenzus za bilo šta. Zato se uopšte ne treba iznenađivati šta se sve dešava na terenu spoljne politike”, kaže on.

Upoređujući rad Ministarstva spoljnih poslova BiH sada i prije 15 godina, Dizdarević ne može da se otme utisku da se tada više poštovala ne samo različita nacionalna pripadnost, već sve ostalo što je bilo neophodno pri donošenju odluka.

“To su stvari koje danas više ne postoje. Mi smo jednostavno raspadnuta država, na terenu i na liniji, prije svega nacionalne pripadnosti. Smisao svega kod nas je poraziti onog drugoga, a ne sa njim zajedno stvarati neko zajedničko dobro. Sve što se dešava u spoljnoj politici rezultat je toga”, konstatuje Dizdarević.

Milan Petković, član Komisije za spoljne poslove PD PS BiH, smatra da svaka odluka koju bh. diplomate ili delegati donese samoinicijativno predstavlja kršenje zakona, ali i, kako dodaje, prećutnog opšteg sporazuma koji postoji u BiH, a to je da se odluke koje se tiču spoljne politike donose konsenzusom.

“Mislim da se ovdje, pored političke odgovornosti, može govoriti i o nekoj vrsti građanske odgovornosti, pa čak i krivične, jer neko postupa mimo zvanične politike jedne zemlje. Da ne budem nedorečen, ne bih rekao da bilo ko od onih koji glasaju suprotno stavovima BiH ima krivičnu odgovornost, ali svakako da treba da ima drugačiju vrstu političke odgovornosti prema građanima i zemlji koju predstavlja. Neko ko je izabran od strane parlamenta BiH ili Predsjedništva BiH ne može sam da glasa, jer je on samo delegat ili ambasador i, samim tim, on nije izabran jer je najpametniji, već je delegiran od strane institucija BiH”, mišljenja je Petković.

Struka smatra da bi jedno od mogućih rješenja moglo da bude usvajanje Zakona o spoljnim poslovima BiH, koji je prošao Savjet ministara BiH, ali nikada parlamentarnu proceduru.

Njime bi, kako tvrde, moglo da se definiše uvođenje određene vrste krivične odgovornosti za ambasadore i imenovane predstavnike u međunarodnim organima, ukoliko budu postupali mimo stavova institucija BiH.

“Sve dok u parlamentu BiH ovaj zakon ne bude usvojen, ostavlja se prostor za svakojaka mešetarenja, bez konkretnih posljedica po one koji ih nalažu i provode”, smatra Branimir Galić, novinar RTV Herceg-Bosne, koji strahuje da bi se isto moglo dogoditi i u pregovorima BiH sa Evropskom unijom (EU).

“Zato je vrlo važno da se dosljedno provodi mehanizam koordinacije, koji nalaže da BiH mora govoriti jednim glasom prema EU, uvažavajući ustavnu strukturu (županije, entitete, te državu). Otpori prema mehanizmu koordinacije dolaze upravo od istih onih koji krše procedure pri komunikaciji s međunarodnim organizacijama, zaobilazeći Predsjedništvo BiH”, istakao je Galić za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Politika

DEZINFORMISAO BIRAČE: CIK kaznio SNSD zbog Dodikovih tvrdnji o izbornim tehnologijama

CIK je zaključio da je Dodik tvrdnjama o elektronskom namještanju izbora dezinformisao birače i prekršio Izborni zakon.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) kaznila je na današnjoj sjednici Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 4.000 KM nakon prijave Transparensi internešnela u BiH, i utvrdila da je predsjednik ove stranke Milorad Dodik širio lažne informacije o izbornim tehnologijama koje mogu ugroziti integritet izbornog procesa.

TI BiH je 8. jula zatražio od CIK-a pokretanje postupka po službenoj dužnosti zbog Dodikovih izjava koje je 3. jula prenijela Radio-televizija Republike Srpske, u prilogu pod naslovom „Dodik: Stranci podvalili elektronski način glasanja, ali odnijećemo ozbiljnu pobjedu“. Dodik je, između ostalog, tvrdio da će tokom predstojećeg izbornog procesa biti pokušaja „izbornog inženjeringa i namještanja rezultata putem elektronskih sistema glasanja“.TI BiH je upozorio da se ove izjave mogu posmatrati u kontekstu člana 16.17a Izbornog zakona BiH, kojim je političkim subjektima zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje mogu ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače. Nadležna služba CIK-a je, nakon analize izjava i dostavljenih dokaza, predložila da se utvrdi kršenje Izbornog zakona i SNSD-u izrekne novčana kazna od 4.000 KM što su bez rasprave izglasali svi prisutni članovi CIK-a.

Na sjednici je rečeno da je u postupku utvrđeno da je Dodik iznio tvrdnje da su „stranci podvalili elektronski način glasanja“, da se „izbori namještaju putem elektronike“, kao i da postoji „međunarodna namjera da se utiče na izborni rezultat i oslabi određena politička opcija“. Utvrđeno je i da je Dodik 3. jula objavio sličan sadržaj na društvenim mrežama čime je prekršio član izbornog zakona koji zabranjuje širenje lažnih informacija.

Važno je naglasiti da tvrdnje o namještanju izbora putem „elektronskog načina glasanja“ nisu tačne jer BiH uvodi tehnologije za elektronsku identifikaciju birača i elektronsko brojanje glasova, a ne opremu za elektronsko glasanje, tako da će birači i dalje glasati na papirnim glasačkim listićima. Takođe, članom 5.23 Izbornog zakona jasno je propisano da će nakon prebrojavanja glasova putem izbornih tehnologija, birački odbori vršiti i ručno brojanje glasova koje je i do sada postojalo.

Tehnologije se uvode zbog dokazanih izbornih prevara

S obzirom na to da se u javnom prostoru već vodi sistemska kampanja širenja dezinformacija, potrebno je istaći da se izborne tehnologije uvode upravo zato da se spriječe masovne izborne prevare koje su proteklih godina dokazane kroz brojne sudske presude i postupke vođene od strane CIK-a.

Naime, sudskim presudama za izborne krađe u 2020. i 2022. godine kroz svjedočenja građana i materijalne dokaze utvrđeno je da su se masovno falsifikovali potpisi birača koji nisu izašli na izbore ali i umrlih lica koja nisu izbrisana iz biračkog spiska. Na taj način se falsifikovao izborni rezultat, a sve je kulminiralo masovnim prevarama na prijevremenim izborima u Republici Srpskoj prošle godine kada su izbori poništeni na 136 biračkih mjesta.

Tada je grafološkim vještačenjem utvrđeno da je na pojedinim mjestima falsifikovano i preko 50 odsto potpisa birača koji nisu izašli. Isto tako ponovnim brojanjem glasova u Republici Srpskoj 2022. godine utvrđeno je da je samo na zapisnicima ukradeno nekoliko hiljada glasova a u proces grafoloških vještačenja tada se nije ni ulazilo.

Uvođenje izbornih tehnologija upravo bi trebalo da spriječi dva dominantna načina manipulacije rezultatima glasanja: prvi kroz krađu identiteta i dopisivanje glasova birača koji nisu izašli na izbore i drugi kroz prepravljanje zapisnika i manipulacije u brojanju glasova. Upravo bi biometrijska identifikacija trebalo da suzi mogućnost da jedna osoba glasa u ime druge, dok bi skeniranje glasačkih listića trebalo da smanji prostor za naknadno manipulisanje rezultatima ili uništavanje glasačkih listića.

Nema postupka protiv Minića zbog promocije Dodika na otvaranju javnih radova

S druge strane, CIK je odbio pokrenuti postupak protiv premijera Republike Srpske Save Minića zbog Dodikove promocije na javnom događaju početka izgradnje dodatne trake za spora vozila na dionici magistralnog puta Podromanija – Sumbulovac. Ovaj slučaj je takođe prijavio TI BIH jer izborni zakon zabranjuje promociju političkih subjekata na javnim događajima koje finansiraju institucije ili javna preduzeća.

CIK je utvrdio da samo prisustvo predsjednika SNSD-a na javnom događaju nije prekršaj, pogotovo jer predsjednik stranke, prema CIK-u, nije predstavljao navedeni projekat kao projekat iza kojeg stoji politički subjekat.

Ipak, Dodik je držao govor prisutnima o samom projektu, obećavao novi vrtić na Sokocu i uređenje prilaza spomen području “Novi Zejtinlik” te je podsjetio da je završena sportska dvorana. Suvišno je i spominjati da ovakva vrsta promocije javnim resursima i na događajima institucija nije omogućena predsjednicima drugih političkih subjekata i da je ovo postao obrazac ponašanja lidera SNSD-a na nizu događaja koje organizuje vlast u Republici Srpskoj.

(Transparentno) Foto: AP

Nastavi čitati

Politika

NOVO ZADUŽENJE: Vlada uzima još 200 miliona evra iz Amerike

 Nakon što se prethodnih mjeseci na Londonskoj berzi zadužila 750 miliona evra, Vlada Republike Srpske zadužuje se za još 200 miliona evra, ali ovaj put kod Amerikanaca, ekskluzivno otkriva CAPITAL.

Sa troškovima kamate i provizijom, građani Srpske će Amerikancima morati da vrate više od 242 miliona evra ili više od 470 miliona maraka, što se sa pomenutim zaduženjima na Londonskoj berzi iz marta i maja ove godine penje na skoro dvije milijarde maraka.

Vlada je na posljednjoj sjednici zadužila ministarku finansija Zoru Vidović da realizuje ovo zaduženje i potpiše mandatno pismo i kreditni sporazum sa Bankom Amerike.

„Zadužuje se Ministarstvo finansija da realizuje zaduženje Republike Srpske putem sindiciranog kredita u iznosu od 200 miliona evra sa rokom otplate od pet godina, grejs periodom od godinu dana koji je uračunat u rok otplate i varijabilnom kamatnom stopom od 4,5 podsto plus šestomjesečni EURIBOR“, navodi se u zaključku Vlade u čijem posjedu je CAPITAL.

Ako uzmemo u obzir trenutnu vrijednost šestomjesečnog euribora koja iznosi 2,69 odsto dolazimo do toga da će kamata na kredit biti 7,19 odsto.

To znači da će Amerikanci na kamati od građana Srpske zaraditi oko 70 miliona maraka.

Pored toga, Vlada je prihvatila i dodatne troškove realizacije u iznosu od dva odsto ukupne vrijednosti kredita ili četiri miliona evra, odnosno 7,8 miliona KM.

Iz ovoga proizilazi da će nas najnovije zaduženje Vlade RS koštati gotovo 80 miliona maraka.

„Ovlašćuje se ministar finansija da u ime Vlade Republike Srpske potpiše mandatno pismo i kreditni sporazum sa Bankom Amerike (Banc of America), kao i sporazum sa procesnim agentom i sporazum sa pravnim savjetnikom i ostale pravne akte za realizaciju ovog zaduženja“, navodi se u zaključku koji je usvojen prošlog četvrtka na posljednjoj sjednici Vlade.

Ovaj zaključak još nije objavljen u Službenom glasniku RS, što budi sumnju da je Vlada pokušala da prikrije novo kreditno zaduženje.

Podsjećamo, Vlada RS se krajem marta na Londonskoj berzi zadužila za 500 miliona evra, uz fiksnu kamatnu stopu od 6,25 odsto.

Samo mjesec dana kasnije otkrili smo da se Vlada zadužila za još 250 miliona evra i to po većoj kamatnoj stopi i na duži period nego u martu.

capital.ba

Nastavi čitati

Politika

PSS TRAŽI ODGOVORE: Zašto protivgradna zaštita nije djelovala u cijelom Nevesinju? (FOTO)

Predstavnici Opštinskog odbora Pokreta Sigurna Srpska Nevesinje posjetili su domaćina Acu Hadžića, čije je imanje pretrpjelo značajnu štetu usljed nedavnog nevremena koje je pogodilo ovu opštinu.

“Od Protivgradne preventive Republike Srpske zahtijevamo da javnosti hitno odgovori zbog čega nije djelovano na području cijele opštine Nevesinje, već samo na dijelovima koji su pokriveni solarnim panelima?! Takođe, tražimo informaciju sa koliko protivgradnih raketa raspolažu protivgradne stanice na području Nevesinja?”, navodi Dušan Mrakić, član Regionalnog odbora PSS Hercegovina.

Istovremeno, kaže da očekuje da nadležno Ministarstvo i Opština Nevesinje u što kraćem roku izvrše procjenu nastale štete i izađu sa konkretnim mjerama pomoći i podrške poljoprivrednim proizvođačima, kako bi im se omogućio nastavak proizvodnje i ublažile posljedice ove elementarne nepogode.

“Pokret Sigurna Srpska će aktivno pratiti rad Komisije za procjenu štete i insistirati na potpunoj transparentnosti cijelog procesa procjene, kao i raspodjele pomoći, kako bi svaki oštećeni poljoprivrednik bio pravično tretiran”, navodi Mrakić u saopštenju.

Nastavi čitati

Aktuelno