Connect with us

Politika

KO UPRAVLJA spoljnom politikom u BiH?

Potez Zlatka Lagumdžije, stalnog predstavnika BiH pri Ujedinjenim nacijama (UN), da predloži rezoluciju o Srebrenici, nastavak je prakse da bh. diplomate, ali i parlamentarni delegati u međunarodnim organizacijama, pokreću ili glasaju za razna pitanja koja se tiču BiH, ali bez jednoglasnog stava tročlanog Predsjedništva BiH, koje je po Ustavu jedino nadležno za spoljnu politiku.

Lagumdžijin primjer danas smo samo uzeli kao polaznu osnovu kako bismo pokušali doći do odgovora na pitanja ko zaista upravlja spoljnom politikom u BiH i da li se može stati u kraj praksi zaobilaženja stavova Predsjedništva BiH.

Ipak, u kontekstu stavova tri člana Predsjedništva, moramo reći i to da se nerijetko dešava da oni ne mogu da se usaglase ni o jednom pitanju, jer svi točak vuku na svoju vodenicu, zastupajući najčešće stavove politika koje su ih izabrale.

A u toj priči najbolji primjer je Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH, ali koga Hrvati u BiH ne priznaju kao takvog, već kao još jednog bošnjačkog člana, poručujući da njegovi potezi nisu potezi koji zastupaju hrvatske interese u BiH.

I to je u praksi zaista tako, jer je Komšić pretežno na strani Denisa Bećirovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, te ministara iz reda ovog naroda.

Pored ovih primjera, nedavno smo i u Savjetu Evrope imali slučaj da dio četvoročlane delegacije Komisije za spoljne poslove PD PS BiH glasa različito o prijemu samoproglašenog Kosova u tu instituciju, pa je dvoje glasalo “za”, a dvoje “protiv”, iako BiH nikada nije priznala takozvano Kosovo kao samostalnu državu.

I godinama unazad brojni su primjeri kako se u međunarodnim krugovima zaobilaze zvanični stavovi institucija BiH, pa se nerijetko dešava da neki od ministara iznese svoj stav, koji nema veze sa stavom BiH, poput ministra spoljnih poslova BiH.

Za sve ovo, prema mišljenju Zlatka Dizdarevića, bivšeg diplomate, zaključak je jasan.

“Spoljna politika u BiH je produžena ruka unutrašnje politike. Vi znate da je unutrašnja politika teren na kome ne postoji konsenzus za bilo šta. Zato se uopšte ne treba iznenađivati šta se sve dešava na terenu spoljne politike”, kaže on.

Upoređujući rad Ministarstva spoljnih poslova BiH sada i prije 15 godina, Dizdarević ne može da se otme utisku da se tada više poštovala ne samo različita nacionalna pripadnost, već sve ostalo što je bilo neophodno pri donošenju odluka.

“To su stvari koje danas više ne postoje. Mi smo jednostavno raspadnuta država, na terenu i na liniji, prije svega nacionalne pripadnosti. Smisao svega kod nas je poraziti onog drugoga, a ne sa njim zajedno stvarati neko zajedničko dobro. Sve što se dešava u spoljnoj politici rezultat je toga”, konstatuje Dizdarević.

Milan Petković, član Komisije za spoljne poslove PD PS BiH, smatra da svaka odluka koju bh. diplomate ili delegati donese samoinicijativno predstavlja kršenje zakona, ali i, kako dodaje, prećutnog opšteg sporazuma koji postoji u BiH, a to je da se odluke koje se tiču spoljne politike donose konsenzusom.

“Mislim da se ovdje, pored političke odgovornosti, može govoriti i o nekoj vrsti građanske odgovornosti, pa čak i krivične, jer neko postupa mimo zvanične politike jedne zemlje. Da ne budem nedorečen, ne bih rekao da bilo ko od onih koji glasaju suprotno stavovima BiH ima krivičnu odgovornost, ali svakako da treba da ima drugačiju vrstu političke odgovornosti prema građanima i zemlji koju predstavlja. Neko ko je izabran od strane parlamenta BiH ili Predsjedništva BiH ne može sam da glasa, jer je on samo delegat ili ambasador i, samim tim, on nije izabran jer je najpametniji, već je delegiran od strane institucija BiH”, mišljenja je Petković.

Struka smatra da bi jedno od mogućih rješenja moglo da bude usvajanje Zakona o spoljnim poslovima BiH, koji je prošao Savjet ministara BiH, ali nikada parlamentarnu proceduru.

Njime bi, kako tvrde, moglo da se definiše uvođenje određene vrste krivične odgovornosti za ambasadore i imenovane predstavnike u međunarodnim organima, ukoliko budu postupali mimo stavova institucija BiH.

“Sve dok u parlamentu BiH ovaj zakon ne bude usvojen, ostavlja se prostor za svakojaka mešetarenja, bez konkretnih posljedica po one koji ih nalažu i provode”, smatra Branimir Galić, novinar RTV Herceg-Bosne, koji strahuje da bi se isto moglo dogoditi i u pregovorima BiH sa Evropskom unijom (EU).

“Zato je vrlo važno da se dosljedno provodi mehanizam koordinacije, koji nalaže da BiH mora govoriti jednim glasom prema EU, uvažavajući ustavnu strukturu (županije, entitete, te državu). Otpori prema mehanizmu koordinacije dolaze upravo od istih onih koji krše procedure pri komunikaciji s međunarodnim organizacijama, zaobilazeći Predsjedništvo BiH”, istakao je Galić za “Nezavisne novine”.

Related Topics:

Politika

AMERIKA PREDLOŽILA, EVROPA ODBILA: Novi visoki predstavnik mora biti plod dogovora

Nakon sjednice Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira međunarodna zajednica pokazala je prve ozbiljne pukotine u odnosima prema Bosni i Hercegovini, što je znak za ozbiljnu zabrinutost jer je stabilnost BiH u velikoj mjeri ovisila o stabilnosti transatlantskih odnosa

Kako saznajemo iz više diplomatskih izvora, većina evropskih predstavnika dočekala je s iznenađenjem i razočaranjem stav iz SAD da treba imenovati njihovog kandidata kao novog visokog predstavnika. Kako saznajemo, Evropljani neće pristati da na tu poziciju dođe Antonio Zanardi Landi, bivši italijanski diplomata.

Konsenzus Evrope i Amerike

BiH je od kraja rata naovamo funkcionisala na konsenzusu da će Evropljani preuzeti odgovornost za ekonomsko-politički dio izazova u BiH, a Amerika za bezbjednosni dok Evropljani ne steknu dovoljno sposobnosti da preuzmu više odgovornosti za bezbjednost na evropskom kontinentu. Još je administracija Džordža Buša Mlađeg povlačenjem američkog kontingenta SFOR-a iz BiH ukazala Evropljanima da treba da požure s drugim dijelom svoje odgovornosti. Iako je sve ove godine bilo mnogo neslaganja na liniji evropske metropole – Vašington, osnovni dogovor je funkcionisao manje-više stabilno. To je politika koju su američke administracije obje stranke, uz vodstvo Stejt departmenta, uvijek pokušavale održati funkcionalnim, uprkos odugovlačenju Evropljana da više ulažu u odbranu i bezbjednost.

Sada je Vašington, prvi put nakon Dejtona, Evropu doveo pred ultimatum: ili će prihvatiti njihovog kandidata za novog visokog predstavnika, ili će doći do preispitivanja američke uloge u ovoj misiji, pa i u BiH.

Naime, iz Ambasade SAD je nakon neuspješnog pokušaja imenovanja visokog predstavnika stiglo ozbiljno upozorenje da bi SAD mogle preispitati svoju ulogu u BiH.

“Delegacija SAD nastojala je postići konsenzus oko zajednički prihvaćene vizije i visokokvalifikovanog italijanskog kandidata, iskusnog diplomate, ambasadora Antonija Zanardija Landija. Sekretar Rubio opisao je italijanskog kandidata pred Kongresom kao ‘gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao pomažući da se osigura određena stabilnost toj poziciji'”, navodi se u objavi Ambasade SAD na društvenoj mreži X.

Kandidat oko koga su svi saglasni

Prema svemu što smo do sada uspjeli da saznamo nakon sjednice PIC-a, Evropljani ostaju pri stavu da novi visoki predstavnik mora biti kandidat konsenzusa.

To je, diplomatski, poručeno i iz Delegacije EU, koja je u odgovoru na pitanje “Nezavisnih” navela da novi visoki predstavnik mora biti rezultat konsenzusa.

“Članice EU u okviru Upravnog odbora PIC-a u cijelosti su posvećene imenovanju nasljednika visokog predstavnika Kristijana Šmita do kraja mjeseca. Cijenimo saradnju sa SAD i drugim međunarodnim partnerima u okviru Upravnog odbora, uz uvažavanje konstruktivnih razgovora vođenih tokom protekla dva dana. Odlučni smo da s njima nastavimo raditi i približavati stavove oko kandidata koji je, kao integrativni faktor, u mogućnosti sarađivati sa svim akterima u sprovođenju mandata visokog predstavnika, uključujući domaće aktere”, stoji u odgovoru Delegacije EU.

Prevedeno, to znači da su Evropljani bliži tome da se ne prihvati Zanardi Landi, ne jer ga smatraju lošim kandidatom,već zato što smatraju da nije uspostavljen dogovor unutar PIC-a.

Najveći problem za Evropu je bio i ostao nedostatak zajedničke spoljne politike, koji bukvalno kreira situacije u kojima Evropa bude dovedena pred svršen čin po principu “uzmi ili ostavi”. Stalno otezanje i odugovlačenje kad je u pitanju jača odgovornost u okviru NATO-a ljutila je sve američke predsjednike od Buša na ovamo, ali Donald Tramp, sadašnji predsjednik Amerike, je prvi koji je to pitanje konačno odlučio da otvori do kraja, a posljedice toga osjećamo i na zapadnom Balkanu.

SAD otišle predaleko

Međutim, čini se da su SAD otišle predaleko jer su pored opravdanog insistiranja na većoj ulozi Evropljana posegli pritiscima. Kako saznajemo, Kristijan Šmit, visoki predstavnik u odlasku kojem u Srpskoj otpočetka osporavaju legitimitet, pretrpio je ozbiljne prijetnje, što objašnjava ne samo zašto se naglo povukao s funkcije već i zašto je nakon sjednice PIC-a promijenio raniji stav da će na funkciji ostati sve dok se ne izabere novi visoki predstavnik, izjavivši da odlazi do kraja juna, bez obzira bude li dogovora ili ne.

Ukoliko Amerikanci istraju do kraja i insistiraju na Landiju koji neće imati podršku većeg dijela evropskih zemalja, rizikuju smanjenje uticaja u BiH, uključujući i u vezi dijela koji se odnosi na američke investicije. Naime, čak i ako Luiz Džej Krišok, američki diplomata i Šmitov zamjenik, postane v.d. visokog predstavnika, bez podrške Evrope biće veliki izazov da obavlja svoju funkciju, a i američke namjere da investiraju u BIH mogle bi biti dovedene u pitanje.

Najveću štetu zbog novonastale situacije mogla bi trpjeti BiH, jer bi mogla ostati bez međunarodnog konsenzusa, što je bio osnov njene stabilnosti.

Nastavi čitati

Banjaluka

ČUVAJUĆI VJERU I TRADICIJU: Stanivuković prisustvovao maslima u Golešima (FOTO)

Zajedno sa brojnim mještanima i vjerujućim narodnom, gradonačelnik Draško Stanivuković prisusvovao je maslima u Golešima, kao i osvećenju Časnog krsta kod Gajića.

Kako je poručio gradonačelnik, često prisusvuje maslima jer su upravo ona dio naše tradicije i identiteta našeg naroda.

-Masla se dešavaju u mjestima gdje se naš narod na selima moli Bogu za blagorodne i plodne njive, žito i usjeve, odnosno da sve ono što se u zemlju posadi nikne i svake godine donosi sve više plodova. To je tradicija koja se prenosi sa generacije na generaciju. Danas je moja generacija tu, ali i mlađi ljudi preuzimaju ulogu domaćina i čuvara običaja. Drago mi je što ovdje dolazim već više od jedne decenije. Dolazio sam kao odbornik, kao narodni poslanik, a gotovo u kontinuitetu i kao gradonačelnik. Volim Goleše i Pervan, jer je i ovo moj rodni kraj – rekao je gradonačelnik.

Istakao je kako je ovdje ranije dolazio i kada nije bilo infrastrukture, koja je danas izgrađena.

-U svakom malom dijelu razvoja ovog mjesta učestvovao sam kao čovjek, jer sam želio da pomognem. Za svaki rad i trud domaćina koji su se okupljali da nešto urade, imali su slobodu da me pozovu, a mi smo nastojali da pomognemo koliko god smo mogli. Danas imamo dvije ladare, pecanu i Časni krst koji smo osveštali uz molitvu. Prije nekoliko godina uradili smo ovdje i dio puta. Ostaje nam da izgradimo glavnu saobraćajnicu od Čokorskih polja prema Golešima i očekujem da to završimo što prije – rekao je on.

Podsjetio je i na to da je mnogo toga urađeno kada je riječ o vodosnabdijevanju ali i podsticajima u poljoprivredi.

Naime, Časni krst je visine osam metara, te je osveštan u prisustvu vjrujućeg naroda i sveštenstva

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆ ODGOVORIO MINIĆU: Načelnik Pala iznio činjenice i otklonio nedoumice (VIDEO)

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić zamjerio je načelniku opštine Pale Dejanu Kojiću što se juče, u ime opštine domaćina, nije pojavio na sjednici Vlade, koja je održana na Palama. Minić je načelniku Kojiću zamjerio i što se s njim nije pozdravio u Žepi, na obilježavanju 34 godine od stradanja Paljana.

Načelnik opštine Pale Dejan Kojić danas je na konferenciji za novinare odgovorio na zamjerke premijera Minića.

Nastavi čitati

Aktuelno