Connect with us

Politika

“Ako Dodik nešto DUGUJE PUTINU, imamo problem” Šmit tvrdi da ga političari iz Srpske tajno kontaktiraju

Bilo je prethodnih godina trenutaka u kojima smo se Milorad Dodik i ja povremeno susretali. Dugo se poznajemo. Prije dvije godine smo razgovarali telefonom o mom imenovanju, i tada mi je ponudio da se sretnemo, ali se čini da ga je u međuvremenu napustila hrabrost.

Tvrdi ovo u intervjuu za NIN visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit, čiji mandat Republika Srpska ne priznaje.

On ističe da je nekada bolje ne razgovarati, već pustiti da se priča sama razvije.

U jednom intervjuu ste izjavili da je bilo signala da zvaničnici iz Srpske žele da se sastanu i razgovaraju s Vama. Ko Vas je kontaktirao, kada i kojim povodom?

Ponekad ljudi kontaktiraju sa mnom ili sa nekim iz mog tima, ali ne žele da se njihovo ime pominje u javnosti, i to poštujem.

Vaš dolazak na mjesto Visokog predstavnika obilježile su kontroverze. Dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, Kina i Rusija, ne priznaju Vaše imenovanje, jer niste prošli proceduru u UN. Ne priznaju vas ni zvaničnici Republike Srpske i, bar zvanično, odbijaju da se sa Vama sastanu. Kako gledate na to?

To se sve čini komplikovanijim nego što mora da bude. Čini mi se da Rusija nije mnogo o tome razmišljala, jer ne vidim razlog za njihovo protivljenje – moji prethodnici su imenovani na isti način. Vidim, međutim, mogućnost za radne kontakte sa Srpskom, a imam i prednost jednoglasne podrške međunarodne zajednice, ako izuzmemo Rusiju. Moj prethodnik, Valentin Incko, nije imao tu privilegiju. Bio je prepušten sebi. Ako neko ne želi da razgovara sa mnom, može da razgovara sa EU ili SAD. Mimo toga, srećan sam što u stvarnosti sve ide pristojno, i što Beograd i Banjaluka različito gledaju na situaciju.

Кako to Beograd gleda?

U Beogradu me dočekuju sa svim počastima. Nisu važne počasti, naravno, nije to ništa lično, već je važno što se moja funkcija i dužnost prihvata. Dopustite mi da kažem i da koristim to što sam u ovom regionu već 30 godina, na ovoj ili onoj funkciji, pa mi je prednost i to što mnoge ljude poznajem.

Novi nesporazum s liderima Republike Srpske je, ipak, izbio kada je 9. januara ove godine obilježavala svoj dan, a Ustavni sud BiH ovaj događaj proglasio neustavnim. Rekli ste da se mogu slaviti i državni praznici i praznici entiteta, ali na drugačiji način. Šta je za vas bilo sporno, orden dodijeljen Putinu ili nešto drugo?

Orden dodjeljen Putinu jeste posebna priča, a savjetovao bih Dodiku da to ne čini. Nije važno što je Putin Rus, već to što je u Evropu donio rat. Način na koji se 9. januar proslavlja opterećuje druge. Gotovo je vrijeme pseudovojnih parada. Kulturni i integrativni pristup bi bio u redu. Pitanje je šta Dodik hoće da pokaže performansima u ovom stilu. Mislim da je politička tolerancija neophodna ako razmišljamo o evropskim ili regionalnim integracijama, a Dodik se u mlađim danima činio otvorenim upravo za tako nešto. Mislim da bi se sa mnom saglasio kada sam ga prvi put sreo, 2008. ili 2009.

BiH je u neobičnoj situaciji povodom rata u Ukrajini. Država je uvela sankcije Rusiji zbog agresije, a istovremeno Dodik ne krije svoju bliskost s Putinom. Kako gledate na ovu činjenicu?

Mislim da većina stanovnika BiH, nezavisno od nacionalnosti, ne želi bilo kakvu umiješanost u taj rat, jer su toga imali dosta. BiH je suviše mala da bi se igrala sa svjetskim silama. Nije potrebno poricati veze s Rusijom, sa ruskom kulturom. Nekada, međutim, morate da budete jasni. Prijatelju morate da kažete da griješi. Vladimire Vladimiroviču, griješite. I to ne razumijem u Dodikovom ponašanju.

Šta Dodik pokušava da pokaže bliskošću s Putinom?

Teško mi je da zamislim da Putin zavisi od Dodika. Nadam se, onda, da to ne znači kako Dodik misli da zavisi od Putina. Ako ne zavisi, bilo bi bolje da pokaže nezavisan stav. Ne vidim da se bilo ko tako ponaša. Ako Dodik nešto duguje Putinu, a ne znam šta bi to moglo da bude, imamo problem.

Kako gledate na to što Dodik često govori o referendumu o nezavisnosti Republike Srpske?

O referendumu je počeo da govori još 2014. ali je jasno – Dodik nema pravo da organizuje referendum o nezavisnosti Srpske, on ne bi bio zakonit po Dejtonskom ustavu. Ponudio bih mu sljedeće – ako imate precizne ideje o budućoj saradnji unutar države, molim vas da sjednemo i razgovaramo o Ustavu, ali ne o referendumu. Dodao bih i da su prošla vremena u kojima je mogao da računa na većinu.

Da li je to pitanje bitno za njegove glasače?

Po onome što znamo, nije. Većina ne mari za to, već za bolje uslove života. Referendum je populistički instrument kojim se iz javnosti sklanjaju druge teme. Preporučio bih mu da radi u korist ljudi, da govori o stvarnim pitanjima. Vjerovatno bi trebalo da razmisli i o tome da je predsjednik Srbije jasno rekao da poštuje teritorijalni integritet BiH.

Nedavno ste se u Londonu predložili finansijsko uslovljavanje Republike Srpske umjesto sankcionisanja političara. Zašto ste to predložili i da li ste svjesni da bi ta mjera više pogodila građane nego političare?

Već smo govorili o finansijskom uslovljavanju. EU i Njemačka smatraju da će to prisiliti političare na racionalno ponašanje, što će povećati šanse da novac zaista stigne do naroda.

Politika

REVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!

Revizori u Republici Srpskoj češljali su između ostalog i finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za cijelu prošlu godinu. Većinom 2025. godine na funkciji predsjednika Republike Srpske nalazio se Milorad Dodik. Njega je tek 22. oktobra te godine na ovoj funkciji (kao vršilac dužnosti) naslijedila Ana Trišić-Babić.

Smještaj i putovanja

U izvještaju kojeg potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da Služba predsjednika Republike Srpske u kontekstu finansijske revizije za 2025. godinu dobija pozitivnu ocjenu.

Tako ova revizija, kako je navela, nije našla ništa sporno u domenu raspisanih jabavki u ukupnom iznosu od 2,7 miliona KM, iako su čak sklopljena 23 direktna sporazuma.

Riječ je o najnetransparentnijem obliku javnu nabavke.

Služba predsjednika Republike Srpske kojom je veći dio 2025. godine šef bio Dodik, kako se navodi, imala je rashode od 83.709.101 KM. Samo na lična primanja otišlo je skoro pet miliona KM odnosno 4.935.163 КM.

Rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iskazani su u iznosu od 66.826.135 КM.

Čine ih rashodi po osnovu zakupa, utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala, putovanja i sl.

Na putovanja i smještaj otišlo je skoro pola miliona KM, a na korištenje mobilnih telefona u prošloj godini spiskano je 115.158 KM.

Posebno je zanimljiv nalaz revizora koji konstatuje da je “pojeo” najveći dio rashoda odnosno skoro 62 miliona KM.

“Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM)”, ističe se u izvještaju.

Pripadnicima MUP-a za osiguranje otišlo 137.955 KM

“Nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM koji čine više od 70 posto od ukupnih rashoda od 83.709.101 KM nisu dalje elaborirani u ovom izvještaju.

Zanimljiva je i struktura naknada za rad određenim saradnicima.

“Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM)”, istaknuto je u izvještaju.

(Fokus.ba) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA O GORIVU I POTEZIMA VLADE “Umjesto 14, vrate 4 KM i tvrde da su pomogli!”

Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša ponovo je apelovao na delegate SNSD-a u Domu naroda PS BiH da zaštite egzistenciju građana i omoguće privremeno zamrzavanje akciza. “Imamo najniže plate u regionu i najskuplje gorivo. Nije nikakva pomoć to što se na benzinskim pumpama vraća 10 feninga po litru, jer država od građana uzme 30 feninga akciza i još PDV na taj iznos, što znači da po litru dizela izdvojimo 35 feninga. Uzmu 35 feninga, vrate 10 i kažu da su pomogli. Zamrzavanjem akciza, na rezervoar od 40 litara dizela, cijena bi bila manja za 14 KM. Nije pomoć nego ponižavanje građana to što umjesto 14 KM vrate 4 KM”, naglašava Blanuša.

On ilustruje primjerom da je prosječna plata u Hrvatskoj duplo veća nego u Republici Srpskoj i BiH, ali njihova Vlada reaguje svako 14 dana i cijene goriva su niže nego u BiH. “Isto rade i Vlada Srbije, gdje je prosječna plata za 200 evra veća nego u Republici Srpskoj, kao i u Crnoj Gori gdje je prosječna plata isto veća za 200 evra nego kod nas. Samo naša vlast se ponaša u maniru `Selo gori, a baba se češlja`”.

Predsjednik SDS-a ističe da su priče o navodnom prenosu nadležnosti čista budalaština.

“Nadležnost nad sistemom indirektnog oporezivanja je prenijeta prije dvije decenije i sve što se tiče indirektnih poreza je u nadležnosti institucija na nivou BiH. Ako se SNSD-u nije dopala mogućnost da Savjet ministara može intervenisati, jer je to operativno i
najjednostavnije rješenje, i ako sumnjaju u svoje ministre u Savjetu ministara, onda su mogli djelovati amandmanski i reći da Parlamentarna skupština BiH u slučaju krize može zamrznuti akcize na period do šest mjeseci. Izostanak takvog amandmana jasno govori
da je njihov jedini cilj da sav teret krize svale na pleća naroda”, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša navodi da je inflatorni udar prisutan svuda i da bez ozbiljne i sistemske intervencije države kojom bi se sačuvala energetska stabilnost možemo očekivati dalji rast i onako rekordnog broja siromašnih.

“Znam da oni sa platama od preko 6.000 KM ne razmišljaju o cijenama hljeba, goriva, lijekova, pa ih pozivam da jedan mjesec pokušaju preživjeti od 1.600 KM”, poručio je Blanuša.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

“10 FENINGA SPASA ILI NOVA PREVARA?!” Vučkovac “Vlada na gorivu zarađuje dok građani jedva preživljavaju”

Najavljeno smanjenje akciza na gorivo u Republici Srpskoj izazvalo je burne reakcije u javnosti, a iz opozicionih redova stižu oštre kritike da se radi o simboličnoj mjeri bez stvarnog efekta za građane.

Predsjednik PSS GrO Prijedor, Svetozar Vučkovac, upozorava da najavljeno pojeftinjenje ne donosi konkretno olakšanje, već predstavlja, kako kaže, kozmetički potez vlasti.

„Smanjenje akciza – simbolična mjera bez stvarnog efekta. Povrat od 0,10 KM na cijenu dizela od oko 4 KM znači smanjenje od svega 2,5%, što građani gotovo da i ne osjete.

Istovremeno, cijene goriva u Republici Srpskoj su među najvišim u regionu, dok je, primjera radi, u Srbiji smanjenje išlo i do 1 KM po litru.

Problem je i selektivna primjena mjere, odnosno nisu obuhvaćene sve benzinske pumpe, poput Neškovića, Super Petrola i drugih. To znači da dio građana neće imati nikakvu korist, što dodatno dovodi u pitanje pravičnost ove odluke.

S druge strane, rast cijene goriva za 1,40 KM donosi oko 0,20 KM više prihoda od PDV-a po litru, dok se Vlada odriče samo 0,10 KM.

To znači da Vlada RS u ovim uslovima krize zarađuje na svojim građanima.

U ovom trenutku bilo bi opravdano smanjenje akciza za najmanje 30 feninga, uz ograničavanje marži i formiranje robnih rezervi.

Da su robne rezerve postojale, ova kriza nas ne bi pogodila sada, nego za nekoliko mjeseci, do kada će ova kriza možda i prestati.“

Vučkovac ističe da trenutne mjere ne rješavaju suštinski problem visokih cijena goriva, već samo privremeno ublažavaju pritisak, dok se budžetski prihodi, kako tvrdi, i dalje pune na račun građana.

Ovakve poruke dodatno podižu tenzije u javnosti, dok građani svakodnevno osjećaju udar na kućni budžet zbog rekordnih cijena goriva, a pitanje ostaje – da li će vlast reagovati konkretnijim mjerama ili će sve ostati na simboličnim potezima.

Nastavi čitati

Aktuelno