Connect with us

Društvo

Inflacija nas proždire: Manje se kupuju stanovi i automobili, neki se ODRIČU I RUČKA

Ekonomska kriza, poskupljenja i male plate, većinu građana Srbije primorale su da promijene životne i kupovne navike.
Prve na udaru krize našle su se velike investicije poput kupovine stana ili automobila, o čemu svjedoče i podaci zvanične statistike o padu kupovine nekretnina na kredit i pad prodaje i novih i polovnih vozila od početka godine.

Neki su se odrekli putovanja ili su ih odložili, ali najozbiljniji udar ipak su osjetili oni sa najnižim primanjima, iz čijih novčanika najviše novca odlazi na kupovinu hrane, koja uz energente ima i najveći udio u inflaciji. Oni sada razmišljaju kako da uštede na svakom ručku.

Stručnjaci kažu da su mnogi odustali od kupovine zbog poskupljenja, ali da od strukture potrošačke korpe i životnih navika svake porodice zavisi i koliko je zapravo pogođena aktuelnom krizom.

Istraživačica organizacije Iri je, povodom istraživanja o promjenama navika potrošača u Evropi usljed nove krize, rekla da ozbiljan “umor od inflacije” s kojim se suočava prosječan evropski potrošač prisiljava kupce na niz prilagođavanja ponašanja koja nisu viđena od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Izvještaj Irija je otkrio da 58 odsto potrošača već navodi da su smanjili nabavku osnovnih stvari, a 35 odsto njih je ušlo u ličnu štednju i uzimalo kredite za plaćanje računa.
Ekonomska kriza, poskupljenja i male plate, većinu građana Srbije primorale su da promijene životne i kupovne navike. Prve na udaru krize našle su se velike investicije poput kupovine stana ili automobila, o čemu svjedoče i podaci zvanične statistike o padu kupovine nekretnina na kredit i pad prodaje i novih i polovnih vozila od početka godine. Neki su se odrekli putovanja ili su ih odložili, ali najozbiljniji udar ipak su osjetili oni sa najnižim primanjima, iz čijih novčanika najviše novca odlazi na kupovinu hrane, koja uz energente ima i najveći udio u inflaciji. Oni sada razmišljaju kako da uštede na svakom ručku.

“Kupovaćemo manje kvalitetne namirnice”
Ekonomista Danilo Šuković kaže za Euronews Srbija da će se inflacija na više načina odraziti na budžete potrošača, tako što će postati štedljiviji, u nastojanju da sačuvaju budžet kojim raspolažu i manje će trošiti.

– Mijenjaće se struktura potrošnje. Građani će se odreći nekih luksuznih dobara, koja im nisu potrebna u kratkom roku, a više će trošiti za ono što je egzistencijalno. Posebno će se struktura mijenjati kod siromašnog stanovništva. Kada čovjek ima manje para, ne može da kupuje kvalitetnije meso, mlijeko ili sir, nego će ići na sve manje kvalitetne namirnice, što će se naravno loše odraziti ne samo na standard već i na zdravlje stanovništva – kaže Šuković.

Prema podacima Repubičkog zavoda za statistiku, u prvih devet mjeseci promet u maloprodaji je zbog poskupljenja bio 22 odsto viši u odnosu na 2021. godinu, ali počinje da pada. Šuković prognozira da će, ukoliko inflacija bude dalje rasla, te tendencije biti sve veće.

– Mi smo nažalost zemlja gdje je procenat siromašnog stanovništva visok i ovaj problem promjene strukture potrošnje biće jako prisutan i to je nešto što se ne može izbjeći – smatra Šuković.

Nedostatak konkurencije utiče na cijene
Dušan Protić iz Centra za evropske politike kaže za Euronews Srbija kaže da su problemi u potrošača u ovoj zemlji vezani za strukturu tržišta i da su stariji od postojećih prilika. On napominje da se može reći da imamo neki miks – neki problemi su slični kao na tržištima razvijenijih zemalja, dok su neki specifični i u najvećoj mjeri su vezani za nedovoljan stepen konkurencije na domaćem tržištu u pojedinim sektorima.
– Kao potrošači osjećamo i te probleme koji se javljaju i sa povredama konkurencije. Možda nedostatak konkurencije nije uvijek povreda po sebi, već posljedica ekonomskih prilika. Povredu koja podrazumijeva zloupotrebu tog položaja, neopravdane cijene, nereagovanje na potrebe potrošača, neadekvatan kvalitet plaća potrošač ili kroz neadekvatnu robu ili cijenu – objašnjava Protić.

On napominje da se inflacija u Srbiji ne osjeća toliko na cijenama energije, koliko na cijenama robe široke potrošnje u čije je cijene uračunato i poskupljenje energenata.

– Čim je kriza smanjuje se tekuća potrošnja i ljudi pokušavaju da sačuvaju novac za crne dane. Trgovci su skloniji nekim povredama poslovne prakse ili uobičajenih uslova pružanja usluga koji su rezultat njihovih pokušaja da odgovore na tu krizu. Na taj način prave neki, što bi se reklo, faul i onda to izaziva više odgovora na strani potrošača – kaže Protić.

Čega se prvo odriču potrošači?
Istraživanje koje je agencija Promocija sprovela za RTL pokazalo je da poskupljenja u Hrvatskoj najviše utiču na smanjenu potrošnju odjeće, obuće i nakita. Čak 52,2 odsto ispitanih reklo da je značajno smanjilo potrošnju, što znači da manje kupuje čak svaki drugi stanovnik. Ipak, 40,9 odstograđana je zadržalo iste navike i u tom aspektu inflacija na njih nije uticala.

Štedi se i na putovanjima, gotovo svaki drugi ispitanik, njih 47,8 odsto, smanjio je izdatke za odlazak na odmor, što znači da biraju jeftinije destinacije ili ne putuju. Više od trećine, 38,4 odsto, izjasnilo se da troši isto kao i prije krize, a ima i onih koji su povećali troškove, prenosi Blic.

Podaci pokazuju da će teret krize podnijeti i društveni život, jer je gotovo 45 odsto građana odlučilo da manje troši na izlaske i druženja. Gotovo isti je procenat onih koji su zadržali stare navike, 44,9 odsto. Kultura kupovanja poklona porodici i prijateljima za rođendane, praznike ili čak bez povoda, široko je rasprostranjena u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, ali kriza je, kako piše RTL, očigledno i tu umiješala svoje prste. Da se manje kupuje i poklanja, kaže 44,3 odsto anketiranih. Više cijene alkohola uticale su na to da je 43,7 posto smanjilo potrošnju vina, piva i žestine.

– Svakodnevno svjedočimo poskupljenjima hrane i teško s prosječnim primanjima napuniti potrošačku korpu, a kamoli s manje od toga ili penzijom, ali se jesti mora, pa gotovo 60 odsto kupuje iste namirnice kao i prije 59,6 odsto, iako ih plaća više. Anketa je pokazala i da su građani smanjili bavljenje sportom i hobijima. Kaže tako gotovo trećina ispitanih 30,0 odsto, ali više od polovine ispitanih se ipak rekreira isto kao i prije – piše RTL.

Istraživanje je pokazalo da su se potrošačke navike najmanje promijenile kada je u pitanju plaćanje osiguranja, lične higijene i kupovine električnih uređaja, poput mobilnih telefona i kućnih aparata koji su neophodni i koji se moraju zamijeniti kada se pokvare. Na hrani ne štedi 59,6 odsto ispitanika, a izdatke za cigarete nije smanjilo 48,9 odsto ispitanika.
srpska info

Društvo

BIVŠI RADNICI KOKSARE LUKAVAC PROVELI NOĆ ISPRED FABRIKE: “Nećemo odustati dok nam se ne isplate dugovanja”

Veliki broj bivših radnika Koksare Lukavac proveo je noć ispred kapije fabrike, nastavljajući štrajk i protest kojim traže uvezivanje radnog staža, isplatu dugovanja i rješavanje svog radnopravnog statusa.

Štrajk je počeo u ponedjeljak, nakon što je propao posljednji pokušaj prodaje imovine preduzeća u stečaju, jer na javni poziv nije stigla nijedna ponuda. Bivši radnici poručuju da neće odustati od svojih zahtjeva dok im ne budu priznata prava koja im pripadaju, prenijela je Srna.

Traže staž, dugovanja i otpremnine
Gotovo 80 bivših zaposlenih okupilo se ispred fabrike koja je u februaru ove godine zvanično prestala s proizvodnjom.

Njihovi zahtjevi uključuju uvezivanje radnog staža, koji godinama nije uplaćivan, isplatu svih zaostalih potraživanja, kao i otpremnina koje smatraju da im pripadaju nakon otkaza.

Radnici traže i rješavanje statusa onih koji su ostali bez mogućnosti da ostvare pravo na penziju, posebno bivših zaposlenih sa zdravstvenim problemima i invalida rada, koji, kako navode, nemaju ni uslove za penzionisanje niti mogućnost novog zaposlenja.

“Nećemo odustati od svojih potraživanja”
Bivši radnici ističu da su godinama dobijali obećanja koja nikada nisu ispunjena, zbog čega sada svoja prava pokušavaju ostvariti kroz stečajni postupak.

„Mi nećemo odustati od svojih potraživanja. Tražimo da se radnicima izmiri radni staž i ono što im pripada po osnovu otkaza“, rekao je bivši radnik Koksare Nurdin Đuzić, prenosi BHRT.

Prema riječima bivših zaposlenih, gašenje Koksare nije jednako pogodilo sve radnike, jer dio njih nakon zatvaranja fabrike nije dobio adekvatno rješenje za svoj radnopravni status.

Propala prodaja imovine
Koksara Lukavac zvanično je završila proizvodnju u februaru ove godine, nakon višemjesečnog stečajnog postupka i neuspješnih pokušaja pronalaska investitora koji bi nastavio proizvodnju.

Posljednji pokušaj prodaje imovine takođe je propao, jer na javni poziv nije pristigla nijedna ponuda.

Nastavi čitati

Društvo

STRUČNJACI UPOZORAVAJU DA SLIJEDE NOVA POSKUPLJENJA: Gorivo u BiH ponovo premašilo tri KM

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini iz dana u dan rastu, a na pojedinim benzinskim pumpama cijena dizela ponovo je premašila tri KM po litru.

Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se nastavi rast cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, poskupljenja mogla biti nastavljena i narednih sedmica.

Dalji rast cijena goriva zavisi od kretanja cijene nafte

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je za “Nezavisne novine” da su trenutna poskupljenja direktna posljedica rasta cijene barela nafte, ali da je dalji razvoj situacije teško predvidjeti zbog geopolitičkih dešavanja.

“Ove cijene su, na određeni način, povezane s trenutnom cijenom barela nafte. Dalje prognoze je vrlo teško dati jer sve zavisi od ratnih dešavanja, situacije u Ormuskom moreuzu i svega što se dešava na Bliskom istoku. Ako cijena barela pređe 90 dolara i bude se kretala u rasponu od 90 do 100 dolara, možemo očekivati da će cijene goriva premašiti tri KM po litru”, rekao je Bečarević.

Kako ističe, cijena barela početkom sedmice iznosila je oko 71 dolar, dok se sada kreće između 88 i 90 dolara.

“Logično je da distributeri povećavaju cijene jer su porasle i rafinerijske cijene. To još nije dramatičan rast, ali ukoliko barel nastavi da poskupljuje, sva goriva će biti skuplja od tri KM po litru”, naglasio je Bečarević.

On upozorava da bi povratak cijene nafte na oko 120 dolara po barelu ponovo doveo do značajnog rasta cijena na domaćem tržištu.

“U tom slučaju nema dileme da bi gorivo koštalo najmanje 3,50 KM, a vjerovatno između 3,80 i četiri KM po litru. Sve zavisi od razvoja situacije na Bliskom istoku”, rekao je Bečarević.

Cijene dizela u Banjaluci od 2,88 do 3,09 KM po litru

Slična očekivanja ima i Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

“Trenutne cijene eurodizela u Banjaluci kreću se od 2,88 do 3,09 KM po litru. S obzirom na aktuelna kretanja cijena sirove nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, prema trenutnim pokazateljima očekuje nas rast cijena goriva na benzinskim pumpama u narednim danima”, rekao je Savić.

Građani, međutim, ističu da su razlike u cijenama između benzinskih pumpi velike, čak i na relativno malim udaljenostima.

“U Kotor Varošu dizel je na jednoj pumpi koštao 3,15 KM po litru, dok sam u Čelincu gorivo natočio po cijeni od 2,97 KM. Potom sam u Banjaluci kada sam vidio da je cijena 2,79 KM ponovo natočio gorivo. Međutim, kada sam se nakon otprilike sat vremena vratio na istu pumpu, cijena je već bila viša za šest feninga”, ispričao je jedan građanin.

Naime, cijena sirove nafte 20. jula je naglo porasla nakon nove eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Sjevernomorska nafta brent prvi put nakon dužeg perioda premašila je granicu od 90 dolara po barelu, dok su evropski berzanski indeksi zabilježili pad.

Na otvaranju berzi cijena nafte brent za isporuku u septembru porasla je za oko 2,5 odsto i premašila 90 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta za avgust poskupjela za oko 2,3 odsto, na 84,38 dolara po barelu.

Produžena podrška za kupovinu goriva

Vlada Republike Srpske produžila je do 15. avgusta mjeru direktne podrške pri kupovini goriva, kojom građani, preduzetnici i privredni subjekti ostvaruju popust od 10 feninga po litru benzina i dizela. Istovremeno, Inspektorat Republike Srpske nastaviće pojačanu kontrolu formiranja cijena naftnih derivata.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, u prvom obračunskom periodu iskorišteno je više od 15 miliona litara regresiranog goriva. Poljoprivredni proizvođači, osim prava na regresirano gorivo, koristili su i dodatno umanjenje cijene od 10 feninga po litru.

“Izneseni podaci potvrđuju da je ova mjera predstavljala značajnu podršku poljoprivrednim proizvođačima tokom proljećne sjetve i doprinijela ublažavanju posljedica poremećaja na tržištu naftnih derivata”, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Obrađeni podaci za prvi obračunski period

Oko dva miliona KM vraćeno je građanima Republike Srpske od donošenja Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata, koja se primjenjuje od 15. aprila ove godine, a kojom je predviđeno da računi nakon sipanja goriva budu umanjeni za 10 feninga po litru goriva.

Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, uz objašnjenje da su do sada obrađeni podaci za prvi obračunski period.

“U tom periodu je kroz ovu mjeru obuhvaćeno približno 20 miliona litara goriva. Na osnovu do sada obrađenih zahtjeva, obračunata sredstva za navedeni period iznose približno dva miliona KM”, navode iz Ministarstva

Nastavi čitati

Društvo

DOK GRAĐANI NEMAJU NI BANKU NI PEKARU: Opština kupuje terenac od 164.000 KM

Opština Kalinovik, na čelu sa načelnikom Radomirom Sladojem, planira putem finansijskog lizinga nabaviti novi službeni terenac od gotovo 164.000 KM sa porezom, a tehnička specifikacija upućuje na vozilo iz premium klase terenaca.

Luksuzni SUV bi posebno mogao upadati u oči u opštini poput Kalinovika koja spada u izrazito nerazvijene opštine i nema banku, pekaru, niti mesnicu.

Načelnik Kalinovika Radomir Sladoje kazao je za CAPITAL da vozilo nabavljaju za potrebe opštinske uprave, turističke potrebe, ali i za potrebe kompleksa “Zelengora”.

“Nemamo terensko vozilo, a svi putevi su makadamski osim onog za Sarajevo”, kazao je Sladoje za CAPITAL.

Prema tenderskoj dokumentaciji, traži se novo terensko-putničko vozilo proizvedeno najmanje 2025. godine, sa dizel motorom zapremine najmanje 2.700 kubnih centimetara i snagom od najmanje 150 kilovata.

Vozilo mora imati automatski osmostepeni mjenjač, pogon na sva četiri točka, najmanje pet sjedišta, kao i razmak od tla od najmanje 205 milimetara, što ga svrstava u kategoriju ozbiljnih terenskih vozila.

Osim toga, opština zahtijeva da vozilo bude sposobno da savlada vodene prepreke dubine najmanje 700 milimetara, uz ulazni ugao od najmanje 31 stepen i ugao penjanja od najmanje 42 stepena. Od opreme se, između ostalog, traže adaptivni tempomat, sistem za zadržavanje vozila u saobraćajnoj traci, kamera za vožnju unazad, LED svjetla i multimedijalni ekran osjetljiv na dodir.

Tenderskom dokumentacijom predviđena je i garancija od deset godina ili 200.000 pređenih kilometara, kao i isporuka vozila u roku od deset dana od zaključenja ugovora. Vozilo će biti nabavljeno putem finansijskog lizinga uz učešće opštine od 25 odsto, dok će preostali iznos biti otplaćivan kroz 60 mjesečnih rata.

Iako se u tenderskoj dokumentaciji ne navodi proizvođač niti model vozila, tehničke karakteristike odgovaraju tek manjem broju modela dostupnih na tržištu. Prema dostupnim specifikacijama, između ostalog, mogle bi odgovarati i novoj generaciji Toyote Land Cruiser, jednom od najpoznatijih terenskih vozila u toj klasi.

Podsjetimo, kako je ranije objavio Spin Info, opština Kalinovik je prije četiri godine za potrebe opštinske uprave kupila četiri službena vozila vrijedna oko 180.000 KM sa PDV-om.

Među kupljenim vozilima bio je i Isuzu D-Max, plaćen više od 70.000 KM. Međutim, samo dvije godine kasnije opština ga je odlučila prodati putem javnog nadmetanja. Početna cijena na licitaciji iznosila je 30.500 KM, što znači da je vrijednost vozila u međuvremenu pala za više od 50 odsto.

Capital

Nastavi čitati

Aktuelno