Društvo
Inflacija nas proždire: Manje se kupuju stanovi i automobili, neki se ODRIČU I RUČKA
Ekonomska kriza, poskupljenja i male plate, većinu građana Srbije primorale su da promijene životne i kupovne navike.
Prve na udaru krize našle su se velike investicije poput kupovine stana ili automobila, o čemu svjedoče i podaci zvanične statistike o padu kupovine nekretnina na kredit i pad prodaje i novih i polovnih vozila od početka godine.
Neki su se odrekli putovanja ili su ih odložili, ali najozbiljniji udar ipak su osjetili oni sa najnižim primanjima, iz čijih novčanika najviše novca odlazi na kupovinu hrane, koja uz energente ima i najveći udio u inflaciji. Oni sada razmišljaju kako da uštede na svakom ručku.
Stručnjaci kažu da su mnogi odustali od kupovine zbog poskupljenja, ali da od strukture potrošačke korpe i životnih navika svake porodice zavisi i koliko je zapravo pogođena aktuelnom krizom.
Istraživačica organizacije Iri je, povodom istraživanja o promjenama navika potrošača u Evropi usljed nove krize, rekla da ozbiljan “umor od inflacije” s kojim se suočava prosječan evropski potrošač prisiljava kupce na niz prilagođavanja ponašanja koja nisu viđena od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Izvještaj Irija je otkrio da 58 odsto potrošača već navodi da su smanjili nabavku osnovnih stvari, a 35 odsto njih je ušlo u ličnu štednju i uzimalo kredite za plaćanje računa.
Ekonomska kriza, poskupljenja i male plate, većinu građana Srbije primorale su da promijene životne i kupovne navike. Prve na udaru krize našle su se velike investicije poput kupovine stana ili automobila, o čemu svjedoče i podaci zvanične statistike o padu kupovine nekretnina na kredit i pad prodaje i novih i polovnih vozila od početka godine. Neki su se odrekli putovanja ili su ih odložili, ali najozbiljniji udar ipak su osjetili oni sa najnižim primanjima, iz čijih novčanika najviše novca odlazi na kupovinu hrane, koja uz energente ima i najveći udio u inflaciji. Oni sada razmišljaju kako da uštede na svakom ručku.
“Kupovaćemo manje kvalitetne namirnice”
Ekonomista Danilo Šuković kaže za Euronews Srbija da će se inflacija na više načina odraziti na budžete potrošača, tako što će postati štedljiviji, u nastojanju da sačuvaju budžet kojim raspolažu i manje će trošiti.
– Mijenjaće se struktura potrošnje. Građani će se odreći nekih luksuznih dobara, koja im nisu potrebna u kratkom roku, a više će trošiti za ono što je egzistencijalno. Posebno će se struktura mijenjati kod siromašnog stanovništva. Kada čovjek ima manje para, ne može da kupuje kvalitetnije meso, mlijeko ili sir, nego će ići na sve manje kvalitetne namirnice, što će se naravno loše odraziti ne samo na standard već i na zdravlje stanovništva – kaže Šuković.
Prema podacima Repubičkog zavoda za statistiku, u prvih devet mjeseci promet u maloprodaji je zbog poskupljenja bio 22 odsto viši u odnosu na 2021. godinu, ali počinje da pada. Šuković prognozira da će, ukoliko inflacija bude dalje rasla, te tendencije biti sve veće.
– Mi smo nažalost zemlja gdje je procenat siromašnog stanovništva visok i ovaj problem promjene strukture potrošnje biće jako prisutan i to je nešto što se ne može izbjeći – smatra Šuković.
Nedostatak konkurencije utiče na cijene
Dušan Protić iz Centra za evropske politike kaže za Euronews Srbija kaže da su problemi u potrošača u ovoj zemlji vezani za strukturu tržišta i da su stariji od postojećih prilika. On napominje da se može reći da imamo neki miks – neki problemi su slični kao na tržištima razvijenijih zemalja, dok su neki specifični i u najvećoj mjeri su vezani za nedovoljan stepen konkurencije na domaćem tržištu u pojedinim sektorima.
– Kao potrošači osjećamo i te probleme koji se javljaju i sa povredama konkurencije. Možda nedostatak konkurencije nije uvijek povreda po sebi, već posljedica ekonomskih prilika. Povredu koja podrazumijeva zloupotrebu tog položaja, neopravdane cijene, nereagovanje na potrebe potrošača, neadekvatan kvalitet plaća potrošač ili kroz neadekvatnu robu ili cijenu – objašnjava Protić.
On napominje da se inflacija u Srbiji ne osjeća toliko na cijenama energije, koliko na cijenama robe široke potrošnje u čije je cijene uračunato i poskupljenje energenata.
– Čim je kriza smanjuje se tekuća potrošnja i ljudi pokušavaju da sačuvaju novac za crne dane. Trgovci su skloniji nekim povredama poslovne prakse ili uobičajenih uslova pružanja usluga koji su rezultat njihovih pokušaja da odgovore na tu krizu. Na taj način prave neki, što bi se reklo, faul i onda to izaziva više odgovora na strani potrošača – kaže Protić.
Čega se prvo odriču potrošači?
Istraživanje koje je agencija Promocija sprovela za RTL pokazalo je da poskupljenja u Hrvatskoj najviše utiču na smanjenu potrošnju odjeće, obuće i nakita. Čak 52,2 odsto ispitanih reklo da je značajno smanjilo potrošnju, što znači da manje kupuje čak svaki drugi stanovnik. Ipak, 40,9 odstograđana je zadržalo iste navike i u tom aspektu inflacija na njih nije uticala.
Štedi se i na putovanjima, gotovo svaki drugi ispitanik, njih 47,8 odsto, smanjio je izdatke za odlazak na odmor, što znači da biraju jeftinije destinacije ili ne putuju. Više od trećine, 38,4 odsto, izjasnilo se da troši isto kao i prije krize, a ima i onih koji su povećali troškove, prenosi Blic.
Podaci pokazuju da će teret krize podnijeti i društveni život, jer je gotovo 45 odsto građana odlučilo da manje troši na izlaske i druženja. Gotovo isti je procenat onih koji su zadržali stare navike, 44,9 odsto. Kultura kupovanja poklona porodici i prijateljima za rođendane, praznike ili čak bez povoda, široko je rasprostranjena u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, ali kriza je, kako piše RTL, očigledno i tu umiješala svoje prste. Da se manje kupuje i poklanja, kaže 44,3 odsto anketiranih. Više cijene alkohola uticale su na to da je 43,7 posto smanjilo potrošnju vina, piva i žestine.
– Svakodnevno svjedočimo poskupljenjima hrane i teško s prosječnim primanjima napuniti potrošačku korpu, a kamoli s manje od toga ili penzijom, ali se jesti mora, pa gotovo 60 odsto kupuje iste namirnice kao i prije 59,6 odsto, iako ih plaća više. Anketa je pokazala i da su građani smanjili bavljenje sportom i hobijima. Kaže tako gotovo trećina ispitanih 30,0 odsto, ali više od polovine ispitanih se ipak rekreira isto kao i prije – piše RTL.
Istraživanje je pokazalo da su se potrošačke navike najmanje promijenile kada je u pitanju plaćanje osiguranja, lične higijene i kupovine električnih uređaja, poput mobilnih telefona i kućnih aparata koji su neophodni i koji se moraju zamijeniti kada se pokvare. Na hrani ne štedi 59,6 odsto ispitanika, a izdatke za cigarete nije smanjilo 48,9 odsto ispitanika.
srpska info
Društvo
„RAČUN ZA NERAD JE DOŠAO NA NAPLATU!“ Saša Trivić “Nećemo finansirati socijalni mir i propast termoelektrana!”
Najavljeno povećanje cijene električne energije za privredu moglo bi se odraziti na cijene robe i usluga, ali bez sistemskih promjena u upravljanju neće riješiti probleme Elektroprivrede Republike Srpske, ocijenio je za BL portal potpredsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić.
Komentarišući jučerašnje poruke vlasti da će struja za privredu poskupjeti od 1. januara, dok za domaćinstva za sada neće biti povećanja, Trivić je rekao da privreda ne bi trebalo da finansira socijalni dio cijene električne energije.
„Mislim da nije u redu da privreda finansira socijalni dio cijene struje“, istakao je Trivić.
Prema njegovoj ocjeni, cijena električne energije za stanovništvo nije realna, a takva politika ne podstiče štednju i ulaganja u energetsku efikasnost. U tom kontekstu pomenuo je nedovoljna ulaganja u fasade i zaštitu objekata, kao i korišćenje struje za grijanje.
„Da je država ranije uvela realne cijene, vjerovatno bi se i građani drugačije ponašali“, smatra Trivić.
Uticaj na cijene robe i usluga
Trivić je naveo da privreda već godinama plaća skuplju električnu energiju, čija je cijena, prema njegovim riječima, danas dvostruko veća nego prije četiri ili pet godina.
„Logika i istorija cijena kažu da svako poskupljenje utiče dalje na inflaciju“, rekao je Trivić.
Govoreći o mogućnosti pekara i prehrambene industrije da podnesu veće troškove bez promjene cijena svojih proizvoda, upozorio je da bi značajnije poskupljenje električne energije imalo posljedice i na krajnje cijene.
„Ako bude značajno povećanje cijene struje, to će se odmah produžiti na talas povećanja cijena robe i usluga“, upozorio je Trivić.
Ipak, naveo je da energija u strukturi troškova prerađivača učestvuje sa oko četiri do pet odsto, zbog čega samo poskupljenje struje ne bi trebalo da bude razlog za drastičan rast cijena hrane.
„Ja ne očekujem neko veliko povećanje cijena zbog struje, jer sa proizvodne strane ne postoji razlog za drastične skokove“, rekao je Trivić.
Predložena posebna tarifa za prerađivačku industriju
Trivić je naveo da su privrednici predložili formiranje posebne tarifne grupe za prerađivačku industriju, za koju ne bi bilo povećanja cijene električne energije.
Prema njegovim riječima, takvo rješenje bilo je načelno dogovoreno, ali ostaje da se vidi kakav će biti stav Elektroprivrede. Dodao je da zbog težine njenog finansijskog stanja ne zna u kojem pravcu će razgovori ići.
„Ja to nikad ne bih nazvao pregovorima, jer ne možemo pregovarati o tuđoj cijeni, već možemo razgovarati da pokušamo da razumijemo bolje jedan drugog“, objasnio je Trivić za BL portal.
Bez promjena u upravljanju nema rješenja
Govoreći o finansijskim problemima ERS-a, Trivić je ocijenio da bi, posmatrano iz ugla njenog finansijskog stanja, cijena struje trebalo da bude znatno veća. Međutim, smatra da najavljeno poskupljenje samo po sebi neće biti dovoljno.
„Ali, ako pričamo o finansijskom stanju Elektroprivrede, onda bi trebala da poskupi duplo. Ovo poskupljenje neće riješiti probleme Elektroprivrede bez sistemskih promjena u upravljanju“, poručio je Trivić.
Kao trenutno najveći problem izdvojio je, prema njegovoj ocjeni, višegodišnje neodgovarajuće upravljanje termoelektranama Ugljevik i Gacko.
„Ono što ja znam, sindikati su prethodno odlučivali ko će kopati, kako će kopati, ko će raditi, a fakture za svoje ponašanje su isporučivali Elektroprivredi, i onda je Elektroprivreda sad prisiljena da isporuči to nama!“, rekao je Trivić.
Dodao je da, pored tehničkih poteškoća, ključne probleme vidi u odnosima unutar termoelektrana i načinu njihovog upravljanja.
„Tako da, pored svih tehničkih problema, osnovni problem su odnosi u termoelektranama i ko upravlja, i kome se plaća, i ko radi i ko ne radi, i ko krade i ko ne krade… Evidentno je da je račun za loše upravljanje elektroenergetskim objektima došao na naplatu“, zaključio je Trivić u razgovoru za BL portal.
BL portal
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Toplo, vjetrovito, moguća i kiša
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti toplo, vjetrovito i promjenljivo oblačno vrijeme, dok se na jugu očekuju obilnije padavine i grmljavina.
Jutro će biti pretežno vedro na sjeveru i istoku, a na zapadu i jugu oblačno, lokalno uz slabu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Uveče i u narednoj noći i dalje će biti oblačno uz povremenu kišu, a na jugu sa pljuskovima. Minimalna temperatura vazduha biće od četiri u kotlinskim predjelima, na istoku do 11, na jugu i lokalno na zapadu do 15, a maksimalna od 18 na jugu i krajnjem zapadu do 27 stepeni Celzijusovih na sjeveroistoku.
Duvaće umjeren i jak vjetar, na zapadu i u Hercegovini i olujan, južni.
Društvo
STARI GRANIČNI PRELAZ U GRADIŠCI PONOVO SE OTVARA: Poznat rok, ali vozače čeka jedno veliko ograničenje
Stari Granični prelaz u Gradišci trebalo bi da bude ponovo otvoren do kraja oktobra, ali još nije poznato u kojem kapacitetu. Nadležni upozoravaju da bi zbog stanja konstrukcije mogla biti uvedena ograničenja saobraćaja, dok se naredne godine očekuju novi radovi i moguće kratkotrajne obustave.
Vršilac dužnosti direktora Puteva Republike Srpske Miroslav Janković rekao je da se stvaraju uslovi za ponovno otvaranje starog graničnog prelaza, koji je zatvoren nakon što je došlo do urušavanja dijela ograde na mostu i pješačke staze.
Prelaz bi mogao biti otvoren već do kraja oktobra
Janković je rekao da je dio radova već završen, dok bi preostali radovi trebalo da budu okončani u narednih sedam do deset dana.
„Stvorili su se uslovi za otvaranje. Očekujemo da će do kraja mjeseca on profunkcionisati, samo ćemo još vidjeti u kojem kapacitetu“, rekao je Janković.
Prema njegovim riječima, najvjerovatnije će biti omogućen prolazak putničkih vozila i autobusa, dok će konačna odluka zavisiti od procjene bezbjednosti i formalnih odluka nadležnih institucija.
„Očekujem da će biti otvoren za putnički saobraćaj i autobuse. Vidjećemo sve. Vjerujem da nećemo dugo čekati ni na formalne odluke UIO“, naveo je Janković.
To znači da bi ponovno otvaranje starog prelaza moglo olakšati saobraćaj u Gradišci, ali za sada nema najave da će kroz njega biti omogućen saobraćaj za sve kategorije vozila.
Nadvožnjak na granici nosivosti, most tek treba detaljno ispitati
Iako su radovi na dijelu infrastrukture završeni, problem predstavlja stanje konstrukcije.
Janković je rekao da je utvrđena nosivost nadvožnjaka koji vodi prema mostu, ali da je ona „na granici“.
Zbog toga je potrebno dodatno ispitivanje samog mosta.
„Moramo uraditi ispitivanje konstrukcije mosta, jer nemamo nikakve podatke o mostu, ni kakav je kvalitet čelika, ni betona“, rekao je Janković.
Istovremeno, Putevi Republike Srpske raspisali su tender za dva nadvožnjaka koja vode prema samom mostu.
Sljedeće godine moguća nova obustava saobraćaja
Ponovno otvaranje prelaza, međutim, ne znači da su problemi trajno riješeni.
Janković je najavio da će nakon dobijanja podataka o stanju konstrukcije biti odlučeno da li će se ići u sanaciju postojećih objekata ili njihovu potpunu zamjenu.
„Ili ćemo raditi sanaciju ili ćemo raditi sve novo. Očekujem te radove naredne godine, ponovo će biti obustava, ali rokovi će biti kratki i brzo ćemo završiti“, poručio je Janković.
Za vozače bi to moglo značiti da će stari granični prelaz biti otvoren do kraja ovog mjeseca, ali uz određena ograničenja, dok bi naredne godine ponovo mogao biti zatvoren zbog ozbiljnijih građevinskih radova.
Janković je najavio i da bi tokom naredne godine trebalo da uslijedi veliki investicioni ciklus u putnu infrastrukturu Republike Srpske.
-
Politika1 dan ago“ŠOFER JE KRIV”! Dodik za nestanak 10 miliona maraka okrivio vozača, FARSA KOJA VRIJEĐA INTELIGENCIJU!
-
Politika1 dan ago“SA DRUGOG MJESTA NAPADAMO PRVO!” Stanivuković proslavio prvi rođendan PSS-a i poslao poruku “Ne zadovoljavamo se statusom opozicije!”
-
Svijet1 dan ago“CIJELA EVROPA ĆE BITI NA NOGAMA”: Stigla najava masovnih protesta u desetinama zemalja, poznat i datum
-
Banjaluka2 dana agoBANJALUKA UVODI SVE VIŠE MJERA PODRŠKE: Besplatan prevoz za penzionere, pomoć porodicama i veće stipendije
-
Svijet2 dana agoVIŠE MRTVIH U VOJNOJ BAZI U KANADI: “Došlo je do ozbiljnog incidenta” (VIDEO)
-
Politika2 dana ago“MAKAR TO BIO I RADOVAN KARADŽIĆ”: Bodiroga poručio da su Petrović “i njemu slični” ZAVRŠILI SA SDS
-
Sport1 dan ago“NAMA VLADAJU RATNI PROFITERI, A TI ŽIVIŠ OD 350 KM!“ Rade Bogdanović očitao lekciju stricu i zapalio region
-
Društvo1 dan agoNAJVIŠE POGOĐENA DJECA: U bolnicama Srpske 34 pacijenta zbog teške respiratorne infekcije

