Connect with us

Zanimljivosti

KONAČNO OTKRIVENO: Zašto muškarci žive kraće od žena

Muškarci u prosjeku žive nekoliko godina kraće od žena, ali se ne zna zašto. Sada se analizira uticaj Y-hromozoma, koji starenjem nestaje kod nekih muškaraca, čini ih podložnijim bolestima i možda im skraćuje život.
Prema podacima njemačkog zavoda za statistiku, očekivani životni vijek muškaraca i žena je u stalnom porastu tokom posljednjih nekoliko decenija, ali jedna razlika ostaje: muškarci u prosjeku i dalje umiru oko pet godina ranije od žena.Slično je širom svijeta. Mogući razlog za to bi mogao biti Y-hromozom.

Takozvani X-hromozomi i Y-hromozomi su deo genetskih informacija u ćelijama našeg tijela. Žene u svojim ćelijama obično imaju dva X-hromozoma, dok muškarci imaju jedan X-hromozom i jedan Y-hromozom.

„Muški“ hromozom je znatno manji od X-hromozoma i osigurava razvoj muških polnih karakteristika u embrionu.

Međutim, starenjem, tokom ćelijske deobe Y-hromozom može da nestane. To je već neko vrijeme poznato u stručnim krugovima.

Ta mutacija nije sasvim bezopasna, objašnjava kardiolog Andreas Cajer, koji istražuje ovu temu u Univerzitetskoj bolnici u Frankfurtu: „U posljednje dvije ili tri godine bilo je studija koje su pokazale da se gubitkom ovog hromozoma, češće pojavljuju kardiovaskularne bolesti, Alchajmerova bolest, dijabetes kao i klasična bolest makularne degeneracije povezane sa starenjem, dakle lagani gubitak vida. I nadovezujući se na to, postavlja se pitanje: Kako je to moguće?“

Krvne ćelije su posebno pogođene

Gubitak Y-hromozoma javlja se prvenstveno u ćelijama koje formiraju krv, koje svakog dana proizvode milijarde krvnih zrnaca u koštanoj srži, objašnjava Cajer. Ako takva krvna matična ćelija izgubi Y-hromozom, neće ga imati ni svi njeni potomci, a često baš takve proizvode čak i više novih krvnih zrnaca od drugih.

Prema Cajerovim riječima, ovom mutacijom je pogođeno oko 40 odsto muškaraca starijih od 70 godina, dok je to svega oko pet odsto 45-godišnjaka.

Međutim, ne gube sve krvne matične ćelije Y-hromozom – nego se stvara takozvani mozaik ćelija sa različitim oblicima genetskih informacija.

Veza sa srčanim problemima

Istraživački tim na čelu sa ovim kardiologom sada bi želeo da sazna koje promjene u ovim ćelijama su posljedica nedostatka Y-hromozoma. Jer, uključivanje ili isključivanje gena moglo bi da pokrene patološke procese u tijelu.

Naučnici redovno ispituju uzorke krvi starijih muških pacijenata sa srčanim problemima i traže ćelije bez Y-hromozoma.

Pokazalo se da su krvne ćelije bez Y-hromozoma značajno učestalije kod muškaraca sa srčanim oboljenjima nego kod zdravih muškaraca.

Promjene na organima

U eksperimentima na životinjama, istraživačka grupa u SAD je već uspela da pokaže važnu ulogu Y-hromozoma u zdravlju. Krvne ćelije bez Y-hromozoma kod životinja su pokrenule zapaljenske procese – ne samo u srcu, već i u plućima i bubrezima.

Rezultat toga je: tkivo se mijenja u takozvanu fibrozu, tkivo koje zadebljano i stvrdnuto kao ožiljak. Takvi ožiljci čine srce tvrđim i manje sposobnim za pumpanje, kaže Cajer. Još uvijek nije konačno razjašnjeno da li se ovo otkriće može primijeniti i na ljude.

Ali ćelije pacijenata u Univerzitetskoj bolnici u Frankfurtu takođe su proizvele više supstanci koje izazivaju upalu: „Zbog toga verujemo da se rezultati istraživanja miševa mogu primeniti i na ljude“.

Još nema terapije

Za posledice nedostatka Y-hromozoma ne postoji terapija. Takođe nije poznato da li se gubitak Y-hromozoma može spriječiti.

Ali, postoje određene životne navike koje podstiču gubitak Y-hromozoma. Kardiolog Cajer stoga preporučuje muškarcima da budu fizički aktivni, da ne puše i da izbjegavaju stres.

Frankfurtski tim se nada da će otkriti dalje posljedice nedostatka Y-hromozoma u tijelu i da će moći da razviju terapije protiv zdravstvenih problema koji su s tim povezani.

Related Topics:

Zanimljivosti

Danas je 1. april – Svjetski dan šale

Svjetski dan šale. 1. april, obilježava se danas u mnogim zemljama širom svijeta.

Na ovaj dan ljudi se tradicionalno šale jedni drugima i zabavljaju smišljanjem bezopasnih smicalica i objavljivanjem lažnih novosti.

U nekim zemljama, kao u Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji i Južnoafričkoj Republici, podvale se prave samo do podneva, a onaj ko ih napravi poslije podne naziva se aprilskom budalom.

U mnogim drugim zemljama ljudi se šale tokom cijelog dana.

U Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Italiji i francuskim govornim područjima Kanade i Švajcarske, tradicija 1. aprila poznata je kao „aprilska riba“. Uobičajena šala je pokušaj da se neprimjetno zalijepi papirnata riba na leđa žrtve .

Najranija povezanost između 1. aprila i smišljanja šala javlja se u Čoserovim „Kanterberijskim“ pričama iz 1392. godine.

Prema jednoj verziji, 1. april kao Dan šale nastao je kada je u 16. vijeku pomjeren dan Nove godine sa 25. marta na 1. januar.

Do tada se u mnogim evropskim gradovima Nova godina obilježavala 25. marta, a slavlje je trajalo sedam dana, odnosno do 1. aprila.

Prema tom tumačenju, oni koji su prihvatili novi datum kao dan Nove godine zbijali su šale sa onima koji su ga i dalje obilježavali do 1. aprila.

U 18. vijeku se za ovaj dan smatralo da vodi poreklo još od biblijske ličnosti Noja.

Prema članku iz jednih engleskih novina objavljenom 1789. godine, tog datuma je Noje prvi put poslao golubicu, prerano.

„Panorama“, televizijska emisija na Bi-Bi-Siju, 1957. godine je objavila poznatu prvoaprilsku šalu o tome kako Švajcarci vrše berbu špageta sa drveta, kada se veliki broj gledalaca se javljao redakciji kako bi saznali kako mogu sami da uzgajaju svoje špagete.

„Burger kin“g je 1998. godine u SAD objavio reklamu o hamburgerima za ljevoruke, koji su napravljeni tako da im sadržaj curi s desne strane.

„Gardijan“ je u dodatku 1977. godine objavio članak koji je pohvalno pisao o izmišljenom odmaralištu i njegova dva ostrva Aperkejs i Louerkejs, glavnom gradu Bodoni i o njegovom vođi General Piku.

Zainteresovani čitaoci su bili razočarani kada su saznali da su sva mjesta izmišljena, a da su njihova imena uzeta kao termini iz tipografije.

Neki događaji koji su se zaista dešavali 1. aprila, često su prihvatani sa nevjericom, kao kada je Iran 1979. godine proglasio 1. april Danom republike, a do danas mnogi ne vjeruju da je to stvarni praznik.

U danskom gradu Albertslundu 2009. godine je jedna škola zamalo izgorjela do temelja jer vatrogasci nisu verovali da su prva dva poziva bila prava.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Sobremesa: Španci otkrili tajnu čvrstih prijateljstava i dobrog osjećaja

U Španiji se sve vrti oko hrane. U toj zemlji žive i rade neki od najboljih kulinarskih šefova na svijetu, a grad s najviše Mišelinovih zvjezdica po kvadratnom metru na svijetu je baskijski San Sebastijan.

Tapasi ili pintksosi mame iz barova i restorana, a svaka pokrajina te šarolike zemlje ima svoje specijalitete kojima se ponosi. Osim toga, ručak ne završava posljednjim zalogajem. Nakon što se sve pojede, kreće drugi čin – sobremesa.

U prevodu, sobremesa znači vrijeme koje se provodi za stolom uz druženje, smijeh i, nerijetko, kakvu čašu vina ili džin-tonika.

“Kao kuvaru, kada vidim ljude kako provode vrijeme za stolom nakon ručka, to mi je znak da je sve bilo ukusno, a često ljudi u tome uživaju i više nego u samom obroku. Sobremesa može biti čarobna”, rekao je šef Dani Karnero za BBC.

U sobremesi je i tajna čvrstih – kao i novih prijateljstava, a ako se ne jede kod kuće, najbolje je odabrati neki porodični restoran ili mjesto s domaćom kuhinjom. Fine dining može biti previše formalan za opuštanje uz čaše i čašice nakon ručka, mišljenja su Španci. Prema njihovim riječima, šta god radili, jedini uslov je da ne napustite sto na duže vrijeme jer se onda čarolija prekida.

Čar je upravo u zajedništvu za stolom na kojem leži pokoja raščupana salveta i komad kolača na tanjiru za koji nije bilo dovoljno mjesta, smijeh i razgovor uz zgužvanu vrećicu šećera, prazne šoljice kafe i pune čaše pića.

Sobremesa najčešće traje od pola sata do sat, a ako je u pitanju praznik ili neka proslava, sjedi se i pijucka i puno duže. Stoga, nađete li se u španskom društvu, oduprite se pranju suđa ili nekom drugom razlogu za ustajanje od stola (osim ako baš ne morate) kako ne biste prekinuli čaroliju druženja.

 

(Nezavisne novine)

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Naučnici su otkrili da postoji piće koje bolje hidrira od vode

Iako se voda smatra najzdravijim i ujedno najboljim pićem za hidrataciju, naučnici su dokazali da ipak postoji piće koje više hidrira organizam od vode.

Istraživanje sa škotskog Univerziteta St. Endruz koje je uporedilo reakcije nekoliko različitih pića na hidrataciju. Obična i mineralna voda dobar su izbor, ali prema novim saznanjima mlijeko je ipak bolje.

Prema Ronaldu Mauganu, profesoru na Medicinskom fakultetu St. Endruz i autoru studije jedan od faktora je i količina određenog pića. Takođe, jedan od faktora je i hranjivi sastav pića.

Tako je dokazano da mlijeko hidrira više od obične vode, jer sadrži laktozu, proteine i masti, a taj sastav pomaže usporavanju pražnjenja tečnosti iz želuca.

Osim toga, mlijeko u svom sastavu ima i natrijum koji dovodi do manje proizvodnje urina, prenosi b92.

Nastavi čitati

Aktuleno