Connect with us

Region

Krstićeva uvjerena da Turkovićeva zloupotrebljava položaj: Narušeni odnosi u ministarstvu

Ambasador BiH u Grčkoj Milica Ristović Krstić izjavila je da su u mandatu ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković bespovratno narušeni odnosi među narodima u BiH generalno, a posebno u Ministarstvu inostranih poslova.
“Svojim instrukcijama koje šalje diplomatsko-konzularnoj mreži, a u vezi sa obilježavanjima datuma koji su važni samo jednom narodu, Turkovićeva zloupotrebljava svoj položaj, promovišući samo probošnjačku politiku, dajući sebi za pravo da iznosi lične stavove kao zvanične stavove BiH”, navela je Krstićeva u intervjuu Srni.

Krstićeva je istakla da je, osim toga, u nebrojeno slučajeva Turkovićeva prekršila Ustav i zakone BiH, uzurpirajući nadležnosti Predsjedništva BiH, jedinog organa koji je prema Ustavu zadužen za vođenje spoljne politike.

“Ambasadori iz reda srpskog naroda pisali su jednom prilikom otvoreno pismo Turkovićevoj, ukazujući joj na to da nismo i nećemo poštovati ove instrukcije. Međutim, ona svoju praksu nastavlja”, rekla je Krstićeva.

U GRČKOJ ŽIVI 10.000 SRBA

Krstićeva je rekla da, prema podacima sa kojima raspolaže, u Grčkoj živi 10.000 Srba, koji su najvećim dijelom porijeklom iz Srbije, dok je njih blizu 800 porijeklom iz BiH.

Prema njenim riječima, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije organizuje Srpsku dopunsku školu u pet većih gradova Grčke, gdje se uče jezik, istorija i kultura srpskog naroda.

Ona navodi da školu pohađa veliki broj djece srpskog porijekla iz svih dijelova bivše Jugoslavije, uključujući BiH, uzrasta od šest do 16 godina i njima se na ovaj način pruža prilika da se povežu sa maticom.

“Ambasada BiH u Atini, nažalost, nema registar svojih državljana koji žive na teritoriji Grčke, jer im, između ostalog, ne izdajemo dokumente, tako da imamo ostvaren kontakt samo sa onim državljanima koji su se obraćali Ambasadi, a to je uglavnom zbog konzularnih usluga koje im pružamo. Prije pandemije, Ambasada je okupljala naše državljane na tradicionalnom novogodišnjem prijemu. Međutim, prethodne dvije godine to nismo bili u mogućnosti, jer nisu bila dozvoljena okupljanja”, pojasnila je Krstićeva.

VISOK STEPEN RAZUMIJEVANJA IZMEĐU BiH I GRČKE

Prema njenim riječima, odnosi BiH i Grčke su izuzetno dobri, sa visokim stepenom razumijevanja, a ekonomska saradnja ima veliki potencijal za unapređenje.

Krstićeva je rekla da već duže vrijeme radi zajedno sa grčkom državnom agencijom za promociju stranih investicija i privrednim komorama u Grčkoj na pripremi posjete grčkih investitora BiH.

“Ova posjeta odgađana je nekoliko puta zbog pandemije virusa korona, ali se nadam da ćemo je realizovati do kraja godine. Benefiti ove posjete bile bi investicije u BiH iz Grčke i povećana robna razmjena sa Grčkom, što nam je osnovni cilj”, poručila je Krstićeva.

NIZ POSJETA ZVANIČNIKA GRČKOJ – DODIK, CVIJANOVIĆEVA, VIŠKOVIĆ, TEGELTIJA

Krstićeva napominje da funkciju ambasadora BiH u Grčkoj obavlja od maja 2019. godine, te smatra da je iza nje jedan dinamičan mandat ispunjen brojnim posjetama i događajima uprkos pojavi pandemije virusa korona kada su sve diplomatske aktivnosti bile svedene na minimum.

Krstićeva ističe da je evidentno da su kontakti sa političkim predstavnicima Grčke intenzivirani i da postoji izuzetno visok nivo razumijevanja između dvije zemlje, te da je obavljajući funkciju ambasadora tome doprinijela u velikoj mjeri.

“Organizovala sam posjetu srpskog člana Predsjedništva BiH, tada predsjedavajućeg Predsjedništva Milorada Dodika Atini, gdje se sastao sa najvišim državnicima u zemlji i učestvovao na Delfi ekonomskom forumu, zatim posjetu predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije, predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović, premijera Republike Srpske Radovana Viškovića i brojnih drugih zvaničnika”, istakla je Krstićeva.

Prema njenim riječima, ministar inostranih poslova Grčke Nikos Dendijas je dva puta posjetio BiH.

“Ove posjete doprinose tome da Grčka bolje razumije sveukupne odnose i političke prilike u BiH, što je za nas jako važno, jer se na taj način naš glas čuje u Evropi i dalje”, smatra Krstićeva.

Ona dodaje da se, osim saradnje na političkom planu, trudila da unaprijedi i ekonomsku, kulturnu i naučnu saradnju.

IRB PREDSTAVIO POTENCIJALE SRPSKE

Krstićeva je podsjetila da je na nedavno održanom 86. Međunarodnom sajmu u Solunu, najvećem u regionu, učestvovala Investiciono razvojna banka /IRB/ Republike Srpske, predstavivši tom prilikom investicione potencijale Republike Srpske.

“Izdvajam ovaj događaj, jer je izuzetno važno unaprijediti ekonomsku saradnju dvije zemlje koja je na nezavidnom nivou. Turistička organizacija Republike Srpske učestvovala je 2019. godine na sajmu turizma Filoksenija, gdje je predstavila turističke potencijale Srpske, a u planu je njihovo učešće i ove godine”, navela je Krstićeva.

Krstićeva je dodala da je u proteklom periodu radila i na povezivanju lokalnih zajednica, univerziteta, javnih zdravstvenih ustanova dvije zemlje.

“Ono što je za mene posebno važno i za šta sam emotivno vezana je obilježavanje važnih datuma za srpski narod iz Prvog svjetskog rata, a koji su vezani za prostor Grčke u kojima učestvujemo zajedno sa Republikom Srbijom”, istakla je Krstićeva.

Mnoge od ovih aktivnosti organizovane su u saradnji sa Predstavništvom Republike Srpske u Solunu, istakla je Krstićeva i dodala da sa šefom Predstavništva Jovanom Jovanović ima uspješnu saradnju.
bl-portal

Related Topics:

Region

POZNATI REZULTATI REFERENDUMA: Slovenci rekli “ne” eutanaziji, zakon se poništava

Slovenački birači većinom su odbili zakon o potpomognutom samoubistvu, poništivši zakon iz jula, dok inicijator referenduma ističe pobjedu kulture života nad kultom smrti.

Slovenački birači na referendumu održanom juče većinski su odbili zakon o potpomognutom dobrovoljnom okončanju života, čime će zakon usvojen u parlamentu u julu ove godine biti poništen.

Prema neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, s 99,8 odsto prebrojanih glasova protiv zakona je glasalo više od 368.000 birača, odnosno 53,4 odsto izašlih. Za zakon je glasalo nešto više od 321.000 birača, odnosno 46,6 odsto.

Time je ispunjen i zakonski kvorum, jer je za odbacivanje zakona moralo glasati najmanje 339.205 birača. Na referendum je izašlo 40,91 odsto od ukupno 1,7 miliona osoba s pravom glasa.

U većini izbornih jedinica zakon je odbijen, a jedina iznimka bila je centralna Ljubljana, gdje je prevagnula podrška njegovom donošenju. Riječ je o 34. referendumu u istoriji nezavisne Slovenije, na kojem su biračka mjesta zatvorena u 19 časova, nakon čega su objavljeni prvi neslužbeni podaci.

Inicijator referenduma i čelnik Pokreta za djecu Aleš Primc rezultat je proglasio “velikom pobjedom saosjećanja i solidarnosti”. Zahvalio je građanima, ljekarima, vjerskim zajednicama i političkim strankama koje su podržale inicijativu, ističući da je “kultura života pobijedila kult smrti”. Rekao je da je poruka birača jasna i da država mora obezbijediti uslove u kojima će bolesni, invalidni i stariji imati dostupnu zdravstvenu i palijativnu zaštitu, a ne put ka potpomognutom okončanju života.

Odbijeni zakon predviđao je mogućnost potpomognutog samoubistva za punoljetne pacijente koji ispunjavaju stroge medicinske kriterijume. Pacijent bi morao dvaput izraziti želju ljekaru, nakon čega bi zahtjev procjenjivao nezavisni ljekar i psihijatar. Zdravstveni radnici zadržali bi pravo priziva savijesti. Potpomognuto okončanje života ne bi bilo dozvoljeno osobama mlađim od 18 godina, kao ni u slučajevima neizdržive patnje izazvane mentalnom bolešću. Eutanazija, odnosno smrt uz direktnu pomoć njegovatelja, ostala bi zabranjena.

Referendum tako poništava zakon iz jula, iako je na savetodavnom referendumu 2024. godine pravo na potpomognuto samoubistvo podržalo 55 odsto birača.

Nastavi čitati

Region

VULIN O IDEJI BELGIJSKOG PREMIJERA! EU po modelu srpskog svijeta

Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin upitao je da li ideja srpskog svijeta i dalje zvuči nemoguće i opasno, nakon što se belgijski premijer Bart de Vever založio za ujedinjenje Belgije i Holandije, rekavši da ne odustaje od svog sna da svi koji govore holandskim jezikom žive u jednoj državi.

On je upitao da li i sada ideja srpskog sveta, ujedinjenja Srbije i Republike Srpske i zajedničke države svih koji govore srpskim jezikom i dalje zvuču nemoguće, opasno, destabilizujuće?

“Hoće li i De Vever pod sankcije, hoće li /evropski komesar za proširenje EU/ Marta Kos i njega da isključi iz Vlade? Evropske integracije po modelu srpskog sveta, veseli se srpski rode!”, izjavio je Vulin.

Nastavi čitati

Region

NIŠTA BEZ KEŠA! Slovenija upisuje pravo na plaćanje gotovinom u Ustav

Narodna skupština Slovenije odobrila je Ustavni zakon o izmjeni trećeg poglavlja Ustava sa 67 glasova za i jednim protiv, na osnovu kojeg će se pravo plaćanja gotovinom upisati u Ustav. Inicijativu za to dala je udruženje „Povezani smo“, koje je u novembru 2023. godine Narodnoj skupštini predalo 56.267 potpisa za unošenje ovog prava u Ustav.

Očekuje se da će Narodna skupština zakon proglasiti 1. decembra.

Kako objašnjavaju iz udruženja, cilj je jasna zaštita fizičke gotovine. Prema njihovom uvjerenju, pojam gotovina uvijek se mora odnositi na novac u fizičkom obliku. Time se sprječava da se digitalni oblici novca, poput elektronskog novca, kriptovaluta ili digitalnog eura, u budućnosti tumače kao gotovina. Ustavno povjerenstvo Narodne skupštine zatim je pripremilo radni tekst prijedloga ustavnog zakona. Nakon odobrenja, Ustavu će biti dodat novi član 74, koji će glasiti da svako ima pravo da koristi gotovinu u bankarskom i drugom pravnom prometu, u skladu sa zakonom.

Za odobrenje je bila potrebna dvotrećinska većina svih poslanika. U današnjoj raspravi poslanici su, između ostalog, naglasili važnost gotovine u kriznim situacijama i sa aspekta zaštite privatnosti.

U tom procesu Vlada je skrenula pažnju na pravne aspekte koji se tiču isključive nadležnosti Evropske unije u oblasti monetarne politike. Stoga je pozdravila odluku Skupštine da najnoviji prijedlog pošalje Evropskoj centralnoj banci (ECB) na mišljenje, kao i činjenicu da je ECB prepoznala glavni cilj prijedloga – jačanje dostupnosti i prihvatanja gotovine u Sloveniji. Linker
„Ovo je pravo koje uživa široku javnu i političku podršku i ima značajnu simboličku i praktičnu vrijednost“, naglasila je danas državna sekretarka u Ministarstvu finansija Gordana Pipan, prenosi Bankar.

Nastavi čitati

Aktuelno