Connect with us

Društvo

Najveći rast penzija u okviru jedne godine u RS

Za 275.000 penzionera Republike Srpske u ovoj su godini penzije povećane za 14 odsto i to je najveći rast u okviru jedne godine, a već od januara slijedi redovno i procentualno najveće do sada usklađivanje i rast penzija od 13 do 15 odsto, kaže Milić.

Direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) Mladen Milić kaže da je od početka primjene važećeg Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, počev od 2012. godine do danas, bilo ukupno 18 povećanja penzija, šest redovnih godišnjih usklađivanja i 12 vanrednih povećanja.

“Kada se saberu svi procenti nominalno je to 44,53 odsto, a efektivno ili stvarno povećanje je 54,73 odsto”, rekao je Milić.

On je dodao da je u ovoj godini dva puta bila i jednokratna isplata po 100 KM za sve penzionere, za šta je Vlada Republike Srpske izdvojila oko 55 miliona KM.

Milić je podsjetio da je redovno godišnje usklađivanje penzija u januaru ove godine bilo po stopi od 3,36 odsto, a Vlada je paralelno donijela odluku i o vanrednom povećanju penzija za 0,64 odsto, čime je obezbijeđeno povećanje penzija od četiri odsto.

“Vlada je, vodeći računa o standardu najstarije populacije u Republici Srpskoj, u maju donijela odluku o vanrednom povećanju penzija od 10 odsto i praktično išla korak ispred rasta inflacije i prosječne plate i penzije su u ovoj godini rasle nominalno za 14 odsto, a efektivno ili stvarno povećanje je 14,42 odsto i to je do sada najveće povećanje penzija u okviru jedne godine”, naveo je Milić.

Prema njegovim riječima, ako se uzme u obzir da su prihodi Fonda rasli za 15,04 odsto za prvih 11 mjeseci ove godine u odnosu na isti period prethodne godine i tome doda rast broja korisnika prava, vidi se da je Vlada Republike Srpske, vodeći odgovornu politiku, zapravo sva ta povećanja u rastu prihoda već transferisala nazad korisnicima prava.

REKORDNIH 325.000 OSIGURANIKA I RAST PRIHODA PENZIJSKOG FONDA
“Republika Srpska u jubilarnoj tridesetoj godini svog postojanja bilježi rekordne podatke kada je u pitanju broj osiguranika, imamo 325.000 osiguranika koji su prijavljeni na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje i plaćaju doprinose po stopi od 18,5 odsto na svoja primanja”, istakao je Milić.

Paralelno sa rastom broja osiguranika nezaustavljiv je i rast broja korisnika prava, kaže on i navodi da je to na godišnjem nivou oko 3.000 ili 1,2 odsto u odnosu na broj korisnika prava u decembru prethodne godine, što je još relativno visok procenat.

Milić je rekao da Fond PIO Republike Srpske godišnje zaprimi između 25.000 i 28.000 zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju i ponovni obračun.

“Prihodi Fonda rastu iz mjeseca u mjesec, što je najvećim dijelom posljedica rasta prosječne plate i rasta stope inflacije, a za 11 mjeseci ove godine ukupan prihod je milijardu i 56,7 miliona KM, što je za 15,04 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine”, naglasio je direktor Fonda.

Kao bitno, Milić je naveo da je Fond u junu, avgustu i septembru imao naplatu doprinosa veću od 100 miliona KM, dok je prosječna naplata doprinosa mjesečno 96 miliona KM.

INICIJATORI ELEKTRONSKE RAZMJENE PODATAKA KOJA STIŽE I DO ZEMALJA EU
Milić je s ponosom istakao da je Fond PIO Republike Srpske bio inicijator uvođenja elektronske razmjene podataka među penzijskim fondovima u regionu i da su 2014. godine imali jedan od najsavremenijih informacionih sistema, ako ne i najsavremeniji među penzijskim fondovima na prostoru bivše Jugoslavije.

“Iako smo jedan od najmanjih penzijskih fondova nastao na prostorima bivše Jugoslavije, po broju osiguranika i korisnika prava manji je samo penzijski fond Crne Gore, mi smo bili inicijatori i na redovnim godišnjim susretima fondova govorili o tome da bi uvođenjem elektronske razmjene podataka o činjenici nastupa smrti korisnika prava ostvarivali velike uštede jedni drugima”, rekao je on.

Primjenjujući elektronsku razmjenu podataka i vodeći kampanju “Stop prevarama, do penzije pošteno” Fond PIO je, kaže Milić, pravovremenim isključivanjem iz isplate umrlih korisnika uštedio više od 40 miliona KM.

“Dešavalo se da Fond iza neprijavljene smrti penzionera nastavi sa isplatom penzija do kraja godine, po zakonu sva ta preplaćena sredstva moraju da se vrate, ali najčešće se to ne uspije dogovorom riješiti sa naslednicima i onda sve to završava na sudu, a procenat naplate u takvim slučajevima je bio vrlo nizak i odlazili su milioni i milioni KM iz Fonda”, pojasnio je direktor Fonda.

Prednost od elektronske razmjene za korisnike prava je da više ne moraju godišnje da dostavljaju ovjerene potvrde o životu, naveo je Milić i dodao da Fond PIO isplaćuje penzije za 53.000 korisnika prava koji žive van teritorije Republike Srpske.

Na taj način Fond štedi novac, vrijeme, ljudske resurse i prostor za arhiviranje nekadašnjih 53.000 potvrda, jer je svaki od tih papira trebalo zavesti kroz kancelarijsko poslovanje i arhivirati, odnosno uložiti u pojedinačno u svaki pripadajući predmet.

Milić je rekao da je Fond PIO Srpske 2015. godine potpisao prvi sporazum o elektronskoj razmjeni podataka sa Hrvatskom, potom Slovenijom, Crnom Gorom, Federacijom BiH, Srbijom i Makedonijom.

Prema njegovim riječima, Fond PIO Republike Srpske ima oko 12.000 korisnika prava koji žive u Hrvatskoj, u Sloveniji 1.500, Crnoj Gori 1.500, u FBiH 12.500, Srbiji 20.640, u Sjevernoj Makedoniji 150 korisnika prava, dok više od 12.000 korisnika prava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje živi u Republici Srpskoj, 12.500 Republičkog fonda PIO Srbije, iz Federalnog zavoda MIO/PIO više od 10.000, oko 4.500 iz ZPIZ Slovenije.

“Elektronska razmjena podataka o činjenici nastupa smrti vrši se sa svim državama na prostoru bivše Jugoslavije, a u toku su razgovori sa austrijskim penzijskim fondom PVA za potpisivanje takvog sporazuma, gdje živi 1.100 korisnika našeg fonda, dok se procjenjuje da je više od 7.500 građana Republike Srpske koji su korisnici prava na penziju austrijskog penzijskog fonda”, naveo je Milić i najavi da će takav dogovor naredne godine biti započet i sa njemačkim penzijskim fondom.

ZAHTJEV I RJEŠENJE O PENZIJI U SAMO JEDNOJ SEDMICI
Pitanje svih pitanja o kojima rukovodstvo Fonda svakodnevno raspravlja je broj zahtjeva za ostvarivanje prava na starosnu, porodičnu ili invalidsku penziju, kaže Milić i podsjeća da je Zakon o upravnom postupku propisao da rješenje mora da se donese u roku od 60 dana.

Nekada se u Fondu na rješenje čekalo mjesecima, pa i godinama, a mi sada imamo slučajeve da zahtjev i rješenje budu u istoj sedmici kada je i podnesen zahtjev, pa čak i u jednom danu”, naveo je direktor Fonda.

On je ukazao na problem da se ljudi oglušuju o apel Fonda da već godinu ili dvije prije ispunjavanja uslova za ostvarivanje prava na penziju obrate u najbližu poslovnicu Fonda PIO kako bi se pokrenula procedura za kompletiranje zahtjeva.

“Trenutno imamo u radu 2.076 zahtjeva od kojih je čak 2.000 nemoguće riješiti, nepodobni su jer se čeka na kompletiranje dokumentacije, neki od podataka iz inostranstva”, ističe Milić i dodaje da analize pokazuju da u slučaju kada se osiguranik javi godinu dana prije sticanja prava na penziju i u najkomplikovanijim slučajevima Fond će od dana podnošenja zahtjeva donijeti rješenje o ostvarivanju prava za svega nekoliko dana.

STALNO POBOLJŠANJE STRUKTURE PENZIJA
Direktor Fonda PIO kaže da je stopa zavisnosti, koja pokazuje odnos broja osiguranika i broja penzionera, bitan parametar penzijskih sistema koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti kakav je i sistem u Republici Srpskoj.

Prema Milićevim riječima, na prostoru bivše Jugoslavije nijedna država nema stopu zavisnosti ni blizu predratnom odnosu, najpovoljniju imaju Makedonci i to je nešto ispod dva naprema jedan, dok je u Republici Srpskoj taj odnos 1,19 naprema jedan, a najniži je bio 1,12 naprema jedan 2015. godine.

“Struktura korisnika prava stalno se poboljšava i to je jedan od benefita sprovedene reforme penzijskog sistema koja je krunisana reformiskim zakonom koji je u primjeni od 2012. godine”, rekao je Milić.

On kaže da je prije 15 godina Fond PIO imao svega 47 odsto korisnika prava na starosnu penziju, danas je to nepunih 61 odsto, dok je 26,2 odsto korisnika porodične i 12,78 odsto korisnika invalidske penzije.

“Mi sa ovom strukturom već idemo ka strukturi korisnika prava razvijenih zemalja EU, s tim što imamo relativno visok procenat korisnika prava na porodičnu penziju, što je posljedica proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata, odnosno više od 20.000 korisnika penzije iza poginulih u otadžbinskom ratu i relativno mali procenat žena koje su radile u nekom ranijem periodu prije rata”, rekao je Milić.

Prema riječima direktora Fonda, ako se posmatra samo prethodna godina, Fond PIO Republike Srpske je već na nivou fondova najrazvijenih zemalja EU, sa 71 odsto korisnika prava na starosnu penziju, svega sedam odsto invalidskih i ostalo su korisnici prava na porodičnu penziju, njih 22 odsto.

“Spremno dočekujemo narednu godinu i naš cilj je da penzionere, osiguranike i sve korisnike Fonda PIO učinimo još zadovoljnijim, da nastavimo sa unapređenjem poslovanja u svim segmentima, podizanjem nivoa kvaliteta pružanja usluga, da budemo još efikasniji, efektivniji, a uz to i ekonomičniji, jer uvijek se može i mora bolje i više, bar malo”, zaključio je u intervjuu Srni direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić.

(Srna)

Društvo

Počelo obilježavanje 32 godine od ZLOČINA U DOBROVOLJAČKOJ

Služenjem parastosa u Crkvi Svetog velikomučenika u Istočnom Novom Sarajevu počelo je obilježavanje 32 godine od zločina u Dobrovoljačkoj ulici gdje je, prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih, 2. i 3. maja 1992. poginulo i ubijeno najmanje 28 pripadnika JNA.

Obilježavanju prisustvuju članovi porodica stradalih, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske i predstavnici Srpske u institucijama BiH.

Prisustvuju i predstavnici udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata i načelnici opština u sastavu grada Istočno Sarajevo.

U 11.00 časova u Sarajevu u Ulici Hamdije Kreševljakovića, nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, predviđena je mirna šetnja, polaganje cvijeća i vjerski pomen.

Slučaj “Dobrovoljačka”, kako se kolokvijalno naziva zločin paravojnih muslimanskih formacija i radikalnih islamista nad pripadnicima JNA u Sarajevu maja 1992. godine, široj javnosti i poslije 32 godina predstavlja nepoznanicu, a ovaj predmet još nije dobio sudski epilog.

CJB Istočno Sarajevo 2005. godine podnio je krivičnu prijavu protiv 15 lica osumnjičenih za ovaj zločin, ali je Tužilaštvo BiH tek u novembru 2007. godine pokrenulo istragu.

Međutim, međunarodni tužilac u BiH DŽud Romano donio je u januaru 2012. godine odluku o obustavljanju istrage.

Pravosuđe Srbije za zločin u Dobrovoljačkoj ulici teretilo je i preminulog generala tzv. Armije BiH Jovana Divjaka, koji je bio uhapšen u Austriji 2011. godine po osnovu potjernice iz Srbije, ali je austrijski sud tada odbio da ga izruči Srbiji.

Pred Sudom BiH za strijeljanje osam pripadnika JNA u Velikom parku vođen je postupak protiv komandanta Specijalne jedinice MUP-a RBiH Dragana Vikića, pomoćnika ministra unutrašnjih poslova RBiH Jusufa Pušine, te Nermina Uzunovića i Mladena Čovčića, ali je Sud BiH 21. aprila 2022. godine donio oslobađajuću presudu za sve optužene u ovom procesu.

Tužilaštvo BiH 20. novembra 2018. godine donijelo je naredbu o ponovnom otvaranju istrage u predmetu “Dobrovoljačka” i Sud BiH je u maju 2022. godine potvrdio optužnicu protiv 10 lica, među kojima je i Ejup Ganić, kao član Predsjedništva RBiH, koja ih tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja.

Sud BiH je u decembru 2022. godine potvrdio optužnicu za ovaj zločin i protiv Kerima Lučarevića, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Društvo

RIJETKO SE DEŠAVA! Evo koje godine će Vaskrs i Đurđevdan padati istog dana

Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, ove godine proslavlja se 5. maja, dan prije Đurđevdana, a u narednu deceniju i po desiće se zanimljiva kalendarska situacija kada će pravoslavci ova dva praznika svetkovati istog dana – 6. maja.

Inače, praznik Vaskrsenja Hristovog najranije se može svetkovati 4. aprila, a najkasnije 8. maja po julijanskom kalendaru.

Zanimljivo, 8. maja Vaskrs je posljedni put padao 1983. godine. Svečari koji slave Đurđevdan vjerovatno se sjećaju da im je te godine slava pala na Veliki petak., piše Nezavisne.

Iz tog razloga, Đurđevdan je pomjeren za ponedjeljak 9. maja, a sljedeći put takva situacija će biti 2078. godine.

Takođe, zanimljivo je i to da će se 2040. godine Vaskrs “podudarati” sa Đurđevdanom, jednom od najčešćih krsnih slava kod pravoslavnih Srba.

U nastavku pogledajte datume katoličkog Uskrsa i pravoslavnog Vaskrsa po godinama do 2050.

Godina   Gregorijanski    Julijanski kalendar

2025.       20. april                20.april

2026.      5. april                  12. april

2027.       28. mart                2. maj

2028.       16. april                16. april

2029.       1. april                   8. april

2030.       21. april                28. april

2031.       13. april                13. april

2032.       28. mart               2. maj

2033.      17. april                 24. april

2034.       9. april                  9. april

2035.       25. aprl                 29. april

2036.       13. april                20. april

2037.      5. april                   5. april

2038.       25. april               25. april

2039.       10. april               17. april

2040.       1. april                  6. maj

2041.       21. april                21. april

2042.       6. april                 13. april

2043.       29. mart               3. maj

2044.       17. april                24. april

2045.       9. april                  9. april

2046.       25. mart               29. april

2047.       14. april                21. april

2048.       5. april                  5. april

2049.       18. april                25. april

2050.       10. april                17. april

Nastavi čitati

Društvo

HUMANA DJEČICA! Srednjoškolci iz Kostajnice pomažu teško bolesnoj sugrađanki

Kostajnički srednjoškolci danas su u humanitarnoj akciji u Kozarskoj Dubici prikupili više od 3.000 KM za liječenje Dubičanke Suzane Blagojević.

Farmaceutski tehničari organizovali su prodaju svojih proizvoda koje su napravili na časovima vježbi i praktične nastave zajedno sa profesoricom Miljanom Nukić.

Učenici su zahvalili svima koji su se priključili akciji kako bi pomogli Suzani koja boluje od teške bubrežne bolesti dok je na liječenju u Srbiji.

O osamnaestagodišnjoj Suzani brine nezaposleni otac, koji hrani još dvoje djece. Svi koji su u mogućnosti da pomognu mogu to učiniti i uplatom na račun u Rajfajzen banci 1613000100075149.

Nastavi čitati

Aktuelno