Connect with us

Društvo

ONLAJN KLAĐENJE UZELO MAHA! Mnogi izlaz iz besparice vide u igrama na sreću

U republičku kasu lani su se slila 124 miliona maraka po osnovu naknada od igara na sreću i poreza na dobitke, što je rekordan iznos do sada, a stručnjaci ističu da su tome doprinijeli onlajn klađenje i krizna vremena u kojima stanovnici izlaz iz besparice traže u kocki.
U Republičkoj upravi za igre na sreću naveli su da je ukupan prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitak u 2023. godini bio veći za 32 odsto u odnosu na godinu ranije, kada su prikupljena 94 miliona maraka.

– Najveći prihod od naknada ostvaren je po osnovu priređivanja internet igara na sreću – rekli su u Upravi. Dodali su da je lani povećan i broj subjekata koji priređuju igre na sreću, navodeći da je odobrenje za te aktivnosti na kraju 2023. godine imalo 40 prerađivača, dok je u 2022. godini taj broj iznosio 36.

Vršilac dužnosti direktora Uprave Draženko Veljanovski smatra da su rekordni prikupljeni prihodi u 2023. godini pokazatelj rasta discipline u primjeni propisa, zahvaljujući intenzivnom radu svih odjeljenja u okviru Republičke uprave za igre na sreću.

– Bilo je evidentno i poštovanje zakonskih odredaba od svih priređivača koje se tiču obračuna i plaćanja naknada za priređivanje igara na sreću – rekao je Veljanovski.

Ekonomisti i sociolozi, s druge strane, smatraju da su rekordni prihodi odraz veće dostupnosti igara na sreću te besparice koja tjera ljude da posljednju marku ubace u aparat s nadom da će se obogatiti.

Ekonomista Zoran Pavlović navodi za “Glas” da je ekonomska situacija u zemlji loša i da ljudi pokušavaju malim ulozima da riješe finansijske probleme.

– Najveću korist imaju priređivači igara, minimalna zarada ide na račun države, dok gube jedino oni koji se klade. Od 1. januara u Albaniji su ugašene kladionice, osim u luksuznim hotelima, na taj način bismo i mi trebalo da vodimo računa o građanima, da ih na neki način zaštitimo jer klađenje je ozbiljna bolest koja uzima maha – rekao je Pavlović.

I sociolog Drago Vuković saglasan je da je zavisnost od igara na sreću sve prisutnija.

– Slično kao što je slučaj i sa alkoholom, pušenjem ili drogom. Ono što je sigurno je da u kriznim situacijama i siromašnim društvima raste interes za klađenjem. Kocka postoji dugo i ljudi su oduvijek imali želju da testiraju svoju sreću na takav način, ali danas je klađenje dostupno na telefonu i internet klađenje je nova opasnost – kazao je Vuković.

Dugogodišnji borac protiv patološkog kockanja i prvi čovjek novosadskog centra za edukaciju i odvikavanje od kocke “Herc tajm” Dejan Stanković kaže za “Glas” da je kockanje s razvojem interneta postalo mnogo dinamičnije, te da ne čudi što su naknade najveće upravo po tom osnovu.

– Težište se sa klađenja uživo prebacuje u onlajn svijet prije svega zato što je ljubiteljima kocke dostupno u svakom momentu i bilo odakle. Iz svoje sobe mogu da se kockaju do mile volje, a da niko ne zna, plus na internetu je paleta igara mnogo veća u odnosu na uplatna mjesta. Takođe, internet aplikacije za klađenje dovedene su do savršenstva što se tiče tehničkih mogućnosti. Na internetu, recimo, možete i da se kladite uživo dok gledate utakmicu, na primjer ko će u narednih pet minuta dati go, ko će dobiti žuti karton, izvesti korner i slično – pojašnjava Stanković.

Kontrole

Draženko Veljanovski je rekao da će i ove godine aktivno raditi na suzbijanju nelegalnog priređivanja igara na sreću, odnosno pojačati inspekcijski nadzor.

– Cilj inspekcijskih kontrola nije samo kažnjavanje priređivača već preventivno djelovanje i uvođenje njihovog poslovanja u zakonske okvire, što ima značajne reperkusije na suzbijanje sive zone i jačanje ekonomije Srpske – istakao je Veljanovski.

Related Topics:

Društvo

POKAŽIMO DA NAM JE SRPSKA U SRCU I MISLIMA: Podsjetnik da to što se desilo ne smije nikad da nam se ponovi

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, Isidora Graorac istakla je kolik je važno da Banjaluka ali i čitava Srpska dobije centalno spomen-obilježje.

– Jako je važno da postoji spomen obilježje za sve poginule u proteklom odbrambeno otadžbinskom ratu. Ne sam zabog onih koji su izgubili svoje najmilije nego i zbog ljudi koji će doći u Republiku Srpsku, jer je to način da im se prenese priča o stradanju srpskog naroda. To je jedan podsjetnik da to što se desilo ne smije nikad da nam se ponovi – istakla je Graorac za Blink.

Ona je pozvala sve građane da dođu sutra na obilazak radova na ovom važnom spomeniku.

– Pozivam građane čitave Republike Srpske da dođu i obiđu radove. Da na taj način iskažu jedinstvo i pokažu da je Srpska svima nama i srcu i mislima – zaključila je Graorac.

Nastavi čitati

Društvo

Srpskoj prijeti gubitak pola MILIJARDE MARAKA

Energetski sektor u Republici Srpskoj trpi značajne finansijske udarce, a u prilog ovoj tvrdnji, govori činjenica da je Srpska u 2024. godini definitivno izgubila dva arbitražna spora, zbog kojih će dvjema slovenačkim kompanijama morati da isplati sa kamatama nešto manje od 340 miliona maraka.

Ali, tu nije kraj problemima, jer Republici prijeti još jedan arbitražni spor, ovoga puta sa Hrvatskom, a u igri je ponovo 200 miliona KM, koliko u vidu odštete od Rudnika i termoelektrane “Gacko” planira da traži “Hrvatska elektroprivreda” (HEP).

Prvo ćemo se ukratko posvetiti onome što je već izgubljeno.

Naime, 1. maja ove godine, Arbitražno vijeće u Londonu odbacilo je zahtjev Republike Srpske, odnosno BiH, da se poništi arbitražna odluka kojom je Srpska bila obavezana da isplati 90 miliona KM odštete slovenačkoj kompaniji “Vijadukt”, zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu, a koji je potpisan 2004. godine.

Ovo je za portal “Capital” potvrdio Predrag Baroš, pravni zastupnik “Vijadukta”.

Kompletan slučaj datira iz 2004. godine, kada je Vlada Republike Srpske sa “HES Vrbas”, potpisala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju “HE Krupa” i HE “Banjaluka – Niska”, vrijedan 165 miliona KM.

Međutim, uslijedili su protesti građana Banjaluke, koji su se protivili projektu, što je dovelo do toga da se nije realizovao do 2015. godine, čime je ugovor raskinut.

Zbog raskida ugovora, kompanija “Vijadukt” iz Slovenije, koja je većinski vlasnik “HES Vrbas”, podnijela je Vladi Srpske odštetni zahtjev vrijedan 46 miliona evra (90 miliona KM). Pošto do dogovora nije došlo, “Vijadukt” je 2016. godine podnio zahtjev za arbitražu sa BiH u Vašingtonu.

Drugi poraz od Slovenaca potvrđen je u januaru ove godine.

Tada su predstavnici Rudnika i termoelektrane Ugljevik, “Elektrogospodarstva Slovenije” i Holdinga “Slovenske elektrane” potpisali tri ugovora povodom arbitražnog spora koji je trajao deceniju i po, između ugljevičkog preduzeća i slovenačke elektroprivrede, a kojim je traženo da RiTE, odnosno “Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS), treba da plati 67 miliona evra (131 milion KM), na ime prouzrokovane štete po osnovu neisporučene trećine proizvedene električne energije, za period od 12. juna 2011. godine, do 31. decembra 2021. godine.

Srpska se ugovorima obavezala da će novac iz svojih sredstava platiti ERS u 14 polugodišnjih rata, kao i da će iz RiTE Ugljevik isporučivati trećinu proizvedene struje Sloveniji, sve dok bude radila. Međutim, to nije sve.

RiTE Ugljevik će takođe morati da plati i kamatu zbog neisporučene struje, a ona iznosi dodatna 58,2 miliona evra, odnosno oko 116 miliona KM.

Sličan problem sa neispunjenim obavezama koje se tiču isporuke struje ima i Rudnik i termoelektrana (RiTE) Gacko, s tim da oni muku muče sa Hrvatima.

“Nezavisne novine” već su pisale o čemu se radi, ali nije zgoreg podsjetiti da “Hrvatska elektroprivreda” od RiTE Gacko traži 100 miliona evra (oko 200 miliona maraka) i kamate na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju termoelektrane iz osamdesetih godina prošlog vijeka.

Tada se RiTE obavezala da će Hrvatskoj isporučivati jednu trećinu proizvedene struje, a obaveze su redovno plaćane do 1992. godine, kada je počeo rat u BiH.

HEP je na tom planu 2017. godine, poslao zahtjev za mirno rješavanje spora Savjetu ministara BiH (mirno poravnanje), tražeći da im se na ime odštete plati 100 miliona evra. Međutim, od tada se situacija nije pomjerila sa mrtve tačke, pa se hrvatska strana okrenula namjeri da pokrene međunarodni arbitražni spor.

“Nezavisne” od rukovodstva RiTE Gacko nisu uspjele saznati da li ima novih informacija u vezi s ovim pitanjem, a isto smo prošli u pokušaju da dobijemo stav od Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva Republike Srpske.

Vrijedi podsjetiti da je Radovan Višković, premijer Srpske, najavio da će, ukoliko HEP krene u arbitražu, Republika Srpska pokrenuti protivtužbu, kojom bi tražila da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, a koja je dio hidrosistema Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.

Ekonomista Slaviša Raković ističe za “Nezavisne” da će Srpska preživjeti gubitak novca, ali da je šteta nenadoknadiva u smislu da su se tim parama mogli pokrenuti novi projekti. Stava je da u ovom slučaju ne možemo na isti način gledati na slučajeve u Ugljeviku, Gacku i Banjaluci, jer se radi o različitim periodima.

“Da se radilo po propisima, u Vrbasu nikad ne bismo došli u situaciju da imamo spor. To je zaista vrijedno istrage da se vidi zašto je došlo do toga i neko bi trebalo da odgovara”, smatra Raković, dodajući:

“Ugljevik je izgubio. Što se tiče RiTE Gacko, tu imamo mnogo kompleksnije odnose sa HEP-om, jer se u isti koš u taj slučaj mogu staviti i Hidroelektrane u Dubrovniku”.

Raković kaže da je ključ svega ispitati gdje godinama nestaju milioni maraka iz javnih energetskih preduzeća te da Srpska u bilo kom trenutku može biti suočena sa nekom arbitražom, ukoliko sa druge strane projekta stoji neki strani investitor.

“Uzmite samo Rašida Serdarova, evo, ja čekam da on počne da tuži za bilo šta. Ne bi me čudilo. Podsjetiću vas i na to da je kroz IRB RS nestalo 300-400 miliona KM, pa nikom ništa. Kad nestane neki novac, treba da se zapitamo gdje je on ispario, pa nije u termoelektrani. Kako vrijeme prolazi, trag novca se uništava, a niko ne odgovara za to”, upozorio je Raković.

Nastavi čitati

Društvo

BAJKERI U DONJOJ GRADINI! Odali počast jasenovačkim žrtvama

Bajkeri iz Republike Srpske i Srbije posjetili su danas Spomen-područje “Donja Gradina” u Kozarskoj Dubici, gdje su na Grobnom polju Topole položili vijence i odali počast svim stradalim u ustaškom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini.

Riječ je o četvrtoj pokloničkoj vožnji bajkera u Donju Gradinu povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom.

Predsjednik Moto-kluba “Sveti Georgije” iz Prijedora i suorganizator skupa Duško Karlica rekao je da su bajkeri simbolično tiho i u miru došli u Donju Gradinu kako bi se poklonili nevinim žrtvama posrnule ideologije, te još jednom ukazali da je Dan pobjede nad fašizmom najznačajniji istorijski datum.

“I ove godine okupili smo veliki broj učesnika. Obaveza svih nas, ne samo bajkera, jeste da dođemo na ovo mjesto i da se poklonimo žrtvama. Svijet i javnost moraju da znaju kakvo stradanje i kakvo se monstruozno pogubljenje ovđe desilo”, rekao je Karlica novinarima.

Istok Briševac iz moto-kluba “MC Srbi” rekao je da su članovi tog kluba u Donju Gradinu, mjesto velikog stradanja Srba, došli da odaju počast nevinim žrtvama u vrijeme pritisaka da se srpski narod proglasi genocidnim, iako je nad Srbima izvršen genocid.

“Ne smijemo zaboraviti da je ovaj zločin počinio ustaški režim i njemački fašisti upravo na ovom mjestu”, rekao je Briševac.

Član Moto-kluba “Čopor” iz Kozarske Dubice Mićo Pilipović rekao je da Donja Gradina i fašistički teror ne smiju nikada da se zaborave.

Viši kustos u Spomen-području Donja Gradina Dejan Motl održao je istorijski čas, a u izjavi novinarima naglasio je značaj ovakvih posjeta jer se time doprinosi njegovanju kulture sjećanja.

Bajkeri su danas odali počast članu Moto-kluba “Čopor” Damjanu Kekiću koji je prošle godine tragično nastradao na magistralnom putu Kozarska Dubica – Gradiška kada se vraćao sa pokloničke vožnje u Donju Gradinu.

Poslije Donje Gradine, bajkeri su posjetili manastir Miloševac, gđe su se pomolili za žrtve zločina.

Nastavi čitati

Aktuelno