Connect with us

Zanimljivosti

Ovih deset pasmina pasa najduže živi

Uopšteno, male pasmine imaju tendenciju da žive duže. To je zato što veći psi brže stare jer i brže odrastu. To može dovesti do ranije pojave abnormalnog razvoja tkiva, poput raka i tumora, te bolesti povezanih sa starenjem, poput artritisa. Ako želite uživati u dugogodišnjem društvu sa svojim psom, evo nekoliko pasmina pasa koje dugo žive.

Bigl (Beagle)
Bigl je stara pasmina. Smatra se da naziv potječe od francuskih riječi “Bee gueule”, što se doslovno može prevesti kao “široko grlo” ili “glasno”. Biglovi su uistinu “glasni” jer su poznati po tome da puno laju i zavijaju. Pametni su, simpatični, nježni i prijateljski raspoloženi te, kao i većina pasa srednje veličine, obično žive najmanje 12 godina, a najstariji poznati bigl živio je nevjerojatnih 27 godina.

Australski govedar
Australski govedar rijetka je velika pasmina koja dugo živi. Očekivani životni vijek ove pasmine je otprilike od 12 do 15 godina. Trenutačno rekord za najdugovječnijeg psa u Guinnessovoj knjizi rekorda drži australski govedar zvan Bluey, koji je živio 29 godina.

Kao tipična radna pasmina, australski govedari su energični, inteligentni i dobro reagiraju na trening. Također ostvaruju snažnu vezu sa svojim vlasnicima. Mogao bi biti izazovan zadatak zadržati ih kod kuće jer su ponekad jako tvrdoglavi.

Lhasa Apso
Lhasa Apso drevna je pasmina porijeklom iz Tibeta. Premda su male veličine, bili su vrlo cijenjeni čuvari u tibetanskim palačama i samostanima. Današnji psi Lhasa Apso više nisu čuvari palače, nego uglavnom mali obiteljski pratitelji u kućanstvima. Lhasa Apso dopadljivi su i odani svojim vlasnicima, ali i oprezni prema strancima.

Zbog svoje mirne i nježne naravi, mogu se dobro slagati s djecom. Lhasa Apso ima dug životni vijek, u prosjeku 12-14 godina. Neki mogu živjeti gotovo dva desetljeća, a također su najtiša pasmina pasa i gotovo uopće ne laju.

Pomeranac
Pomeranac je pahuljasta mala pasmina koja je dobila ime po Pomeraniji (regiji između Poljske i Njemačke). Pomeranci su zabavna pasmina jer su živahni i zaigrani. Upozoravaju na promjene u okolini, a mogu dugo i glasno lajati kad čuju zvukove koji dopiru izvana. Pomeranci imaju dug životni vijek od oko 12 do 16 godina.

Jazavčar
Jazavčar je još jedna pasmina koja živi nekoliko godina duže od ostalih. Poznato je da je barem jedan jazavčar živio 21 godinu. Jazavčar u prosjeku živi do 12 do 17 godina.

Uz standardnu veličinu, dolaze i u onoj minijaturnoj. Općenito, jazavčar je razigran, živahan, odan i hrabar. Oni možda nisu najbolji kućni ljubimci za malu djecu jer mogu biti agresivni prema ljudima ili drugim životinjama ako nisu dresirani.

Jorkširski terijer
Jorkširski terijer ili “yorkie”, kako mu glasi nadimak, još je jedna majušna pasmina koja je poznata po svojoj dugovječnosti. Yorkiji su se izvorno nazivali škotskim terijerom, a mogu živjeti od 14 do 17 godina. Premda su male veličine, živahni su, znatiželjni i traže pažnju.

Shih tzu
Još jednu drevnu pasminu Shih tzu (njegovo ime na kineskom jeziku može se doslovno prevesti kao “lav”) kineski su kraljevi stoljećima držali kao kućnog ljubimca. Slatki su, dragi i prijateljski raspoloženi prema svima pa zasigurno nisu dobar kandidat za čuvara.

Obično nemaju puno zdravstvenih problema, ali zahtijevaju redovno uređivanje. Sa životnim vijekom od prosječno 10 do 18 godina, čine dobro društvo koje vas godinama može zabavljati tokom cijelog dana.

Toy pudl
Sve pudlice i mješavine pudlica imaju relativno dug životni vijek. Toy pudl ima najdulji očekivani životni vijek među rodbinom te može živjeti od 14 do 18 godina uz dobru njegu. Poput ostalih pudlica, i toy pudla lako je trenirati jer je inteligentan.

Jack Russell terijer
Jack Russell terijer pasmina je srednje veličine koja potječe iz Engleske. Slatki su i puni energije. Cijele dane mogu provesti na otvorenom. Prosječan životni vijek im je od 16 do 20 godina.

Chihuahua
Chihuahuae su jedna od najdugovječnijih pasmina, ali i jedna od najmanjih. U prosjeku žive od 15 do 20 godina. Najdulji zabilježeni životni vijek je 20 godina, koliko je živjela chihuahuaa Megabajt.

Neki tvrde da uglavnom mogu dugo živjeti jer nisu skloni ozbiljnim bolestima. Chihuahua je puna duha, odvažna i inteligentna. Ovi sićušni psi izuzetno su odani svom ljudskom “čoporu”, a posebno djeci.

Zanimljivosti

DŽINOVIĆ VS. KONJEVIĆ Stara svađa i dalje tinja, Šerif poručio: “On nešto zateže”

U medijima se dugo spekulisalo o navodnoj svađi Harisa Džinovića i Šerifa Konjevića, a razlog za to bio je jedan komentar Džinovića.

Naime, Haris je jednom prilikom istakao da Šerif kopira Šabana Šalića, ali bezuspješno.

“Ja imam i snimak gde je on rekao da ja čitavog života kopiram Šabana Šaulića, ali da ne mogu da ga iskopiram. To je pogrešna teza, ja sam radio sa svim najboljim autorima u Srbiji i svi oni znaju kakav sam ja čovek”, rekao je Šerif i otkrio u kakvom je odnosu sa kolegom, prenosi Grand.

“Nemam ništa protiv Džinovića, možda on i ne zna šta je rekao. Svako peva na svoj način, svi mi imamo neke bojice od nekog kolege, a svako ima svoj stil. Ja mislim da je on vrhunski interpretator, ali voleo sam da me nekada u životu pozove i da mi kaže da se šalio. Ja njega volim i cenim, mi smo se sretali i posle toga, ali on nešto zateže”, objasnio je Konjević kako je pisao Kurir.

Podsjetimo, Haris Džinović nedavno je u intervjuu za Grand govorio o deci i karijeri i otkrio da li će uskoro snimiti novu numeru.

“Nešto stalno odugovlačim s tim, što ja kažem nešto čeprkam, nemam pojma. Stalno sam sam sebi nedorečen, nezadovoljan. Postavio sam sebi velike zadatke, visoke, treba napraviti dobru pesmu što nije lako. A ako napravim neku koja je bezveze, šta ću onda? Jako sam samokritičan, ne treba da imam kritičare”, otkrio je za Grand.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

LIDIJA VUKIĆEVIĆ POSTAJE BAKA! Andrej čeka djevojčicu, unuka će je zvati “Lidija”!

Stariji sin glumice Lidije Vukićević, Andrej Mrkela, postaće tata.

Andrej i njegova izabranica Nađa Ilić očekuju prinovu u porodici, a radosna vijest osvanula je na društvenim mrežama.Njih dvoje su pozirali zagrljeni, a u prvi plan je pao Nađin trudnički stomačić, koji je virio ispod krake majice. Ova vijest obradovala je njihove najbliže, a najradosnija je Lidija Vukićević koja će postati baka.

Inače, Andrej Mrkela je nedavno napunio 33 godine, što je proslavio u krugu svojih najbližih ljudi, bez velike pompe i medija.

„Dete moje“, napisala je Lidija Vukićević u objavi i dodala emodži djeteline sa četiri lista kao i plavo srce, prenosi telegraf

„U julu mesecu bi trebalo da se porodi snajka. Najsrećnija sam žena na svetu, sve ide kako bi trebalo, po redu. Devojčica konačno stiže što sam želela i to će izgleda da bude rak u horoskopu, kao i ja. Unuka me neće zvati “baka”, zvaće me Lidija. Bez funkcija molim“, rekla je Lidija.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAJVEĆI GENIJE 20. VIJEKA OŽENIO SRPKINJU: Njegov mozak je i dalje sačuvan!

Albert Ajnštajn (14. mart 1879. – 18. april 1955.) bio je njemački teorijski fizičar, jedan od najvećih naučnika u istoriji. Najpoznatiji je po razvoju teorije relativnosti, uključujući poznatu jednačinu E = mc², te po doprinosu kvantnoj mehanici.

Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1921. godine za objašnjenje fotoelektričnog učinka, a njegov rad promijenio je temelje moderne fizike.

Rani život i obrazovanje
Ajnštajn je rođen 14. marta 1879. u Ulmu, u Kraljevini Württemberg (Njemačko Carstvo), u jevrejskoj porodici srednje klase. Njegov otac Herman Ajnštajn bio je inženjer i preduzetnik, dok je majka Pauline Koch bila domaćica.

Porodicase 1880. preselila u Minhen, gdje je Ajnštajn pohađao katoličku osnovnu školu, a kasnije i Luitpold gimnaziju.

Pokazao je rano zanimanje za matematiku i fiziku, ali je 1894. napustio gimnaziju i preselio se u Švajcarsku.

Tamo je maturirao 1896. u Aarau prije nego što se upisao na Politehnički Univerzitet u Zirihu, gdje je diplomirao 1900. kao nastavnik matematike i fizike.

Rani rad i “Annus Mirabilis”
Nakon diplome, Ajnštajn je 1902. započeo rad u Švajcarskom patentnom uredu u Bernu, gdje je analizirao patente za elektromagnetske uređaje.

Taj posao pružio mu je stabilnost i vrijeme za razmišljanje o fizici.

Godina 1905., poznata kao njegova “Annus Mirabilis” (čudesna godina), donijela je četiri revolucionarna rada objavljena u časopisu Annalen der Physik. Ovi radovi uključivali su:

• objašnjenje fotoelektričnog učinka (osnova za kvantnu teoriju svjetlosti)

• teoriju Brownovog gibanja (potvrda atomske hipoteze)

• specijalnu teoriju relativnosti (redefiniranje prostora i vremena)

• ekvivalenciju mase i energije (E = mc², u zasebnom radu iste godine).

Ovi radovi donijeli su mu međunarodnu slavu i postavili temelje njegove karijere.

Opšta teorija relativnosti
Ajnštajn je 1915. dovršio opštu teoriju relativnosti koja je opisivala gravitaciju kao zakrivljenost prostor-vremena uzrokovanu masom i energijom.

Teorija je potvrđena 1919. tokom pomrčine Sunca kada su britanski astronomi, predvođeni Arthurom Eddingtonom, izmjerili zakrivljenje svjetlosti zvijezda u skladu s Ajnštajnovim predviđanjima. Ovaj događaj učinio ga je svjetski poznatim, a novinski naslovi proglasili su ga genijem.

Tokom tog perioda radio je na akademskim položajima u Cirihu, Pragu i Berlinu, gdje je od 1917. bio direktor Instituta Kaiser Wilhelm za fiziku. Međutim, porast nacizma u Njemačkoj prisilio ga je da 1933., kao Jevrej, emigrira u Sjedinjene Države.

Život u Americi i kasne godine u SAD
Ajnštajn je prihvatio položaj na Institutu za napredne studije u Princetonu, New Jerseyju, gdje je ostao do kraja života. Iako je podržavao mir i odbijao militarizam, 1939. potpisao je pismo predsjedniku Franklinu D. Ruzveltu upozoravajući na mogućnost njemačkog razvoja atomske bombe, što je posredno pridonijelo pokretanju Projekta Manhattan. Poslije je izrazio žaljenje zbog tog čina, zagovarajući nuklearno razoružanje.

Mozak mu je sačuvan za istraživanje
U kasnijim godinama fokusirao se na ujedinjenu teoriju polja, pokušavajući pomiriti relativnost i kvantnu mehaniku, ali bez uspjeha. Umro je 18. aprila 1955. u Prinstonu od aneurizme aorte, u dobi od 76 godina. Njegov mozak sačuvan je za istraživanje, a tijelo kremirano.

Privatni život
Ajnštajn se ženio dvaput: s Milevom Marić (1903. – 1919.), s kojom je imao troje djece (Lieserl, Hans Albert i Eduard), i s Elsom Löwenthal (1919. – 1936.), svojom rođakinjom. Sudbina njegove prve kćeri Lieserl ostaje nepoznata jer nema pouzdanih podataka o njenom životu nakon ranog djetinjstva.

Mileva Marić (19. Decembar 1875. – 4. avgust 1948.) bila je srpska fizičarka i matematičarka. Studirala je na Politehničkom univerzitetu u Cirihu, gdje je upoznala Ajnštajna i bila je jedna od rijetkih žena tog vremena s visokim obrazovanjem u nauci, iako nije dobila diplomu zbog neuspjeha na završnom ispitu.

Postoje rasprave o njnom mogućem doprinosu Ajnštajnovim ranim radovima, posebno specijalnoj relativnosti, ali nema konačnih dokaza koji bi to potvrdili.

Bio je poznat po svojoj šarmantnoj, ali ekscentričnoj osobnosti, često viđen s neurednom kosom i jednostavnom odjećom.

Njegovo nasljeđe je ogromno: teorija relativnosti i dalje je kamen temeljac fizike, dok su njegovi doprinosi kvantnoj teoriji uticali na razvoj tehnologija poput lasera i poluvodiča. Ajnštajn ostaje simbol naučne genijalnosti i humanizma, a njegovo ime sinonim je za intelektualnu izvrsnost, navodi Index.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno