Connect with us

Društvo

KOMPLIKUJE SE PUTOVANJE U EU! Pogledajte šta vas sad čeka

Planiranje putovanja u Evropska unija za državljane van EU postaje sve složenije kako se približava uvođenje sistema ETIAS krajem 2026. godine, dok istovremeno raste interesovanje za takozvane zlatne vize. Iako se često pominju zajedno, riječ je o dva potpuno različita pravna instrumenta za putovanje jedan služi za kratkotrajan ulazak, drugi za dugoročni boravak u Evropi.

Upravo tu nastaje najveća zabuna među putnicima, jer se ETIAS i zlatna viza pogrešno doživljavaju kao alternative. U stvarnosti, oni imaju različitu svrhu i primjenu, pa je važno jasno razumjeti razliku prije nego što se uopšte krene u planiranje puta ili eventualnog preseljenja.

ETIAS: Brza dozvola za ulazak, ali uz jasna ograničenja

ETIAS nije viza, iako ga mnogi tako doživljavaju. Riječ je o elektronskom odobrenju za putovanje koje će morati da pribave putnici iz zemalja koje trenutno u Evropu ulaze bez vize. Sistem je zamišljen kao „bezbjednosni filter“ – provjera prije nego što putnik uopšte krene na put.

Odobrenje se dobija onlajn, veže se za pasoš i važi do tri godine ili do njegovog isteka. Sa njim se može boraviti u zemljama koje učestvuju u sistemu najviše 90 dana u periodu od 180 dana, što znači da je namijenjen isključivo turistima, poslovnim putnicima i svima koji dolaze na kratak boravak.

Važno je naglasiti ono što ETIAS ne omogućava: nema zapošljavanja, nema dugoročnog studiranja i nema preseljenja. On je, praktično, ulaznica, ali samo za kratku posjetu.

Zahjev se podnosi brzo i jednostavno, uz taksu od 20 eura, a većina odluka stiže gotovo odmah. Ipak, u pojedinim slučajevima procedura može da potraje, pa se savjetuje da se prijava podnese unaprijed.

Zlatna viza: Put do boravka u EU kroz investiciju

Za razliku od ETIAS-a, zlatna viza nema nikakve veze sa kratkotrajnim putovanjem. To je model koji nude pojedine države poput Grčka, Španija, Portugal i Malta, a zasniva se na jednostavnom principu: investicija u zamjenu za pravo boravka.

Drugim riječima, ko uloži određeni iznos, najčešće u nekretnine, fondove ili biznis, može da dobije dozvolu da živi u toj zemlji. Upravo zato se ovi programi najčešće vezuju za imućne pojedince koji žele sigurnu „evropsku adresu“.

Proces nije ni brz ni jednostavan. Podrazumijeva ozbiljnu dokumentaciju, pravnu podršku i često mjesece čekanja. Minimalni iznosi ulaganja kreću se od nekoliko stotina hiljada eura, a konačna cifra, kada se dodaju takse i troškovi, može biti znatno veća.

Ipak, ono što zlatna viza donosi ne može se porediti sa ETIAS-om: pravo da živite u zemlji, pristup lokalnim sistemima, a vremenom i mogućnost stalnog boravka ili čak državljanstva.

ETIAS i zlatna viza nisu alternativa, već potpuno različiti alati

Najveća zabluda je uvjerenje da se između ETIAS-a i zlatne vize bira kao između dvije opcije. U praksi, oni ne konkurišu jedan drugom jer rješavaju različite potrebe. ETIAS je namijenjen onima koji dolaze i odlaze. Zlatna viza onima koji žele da ostanu.

Razlika se vidi već na prvom koraku: ETIAS izdaje sistem na nivou Evrope i važi za više zemalja, dok zlatnu vizu izdaje konkretna država i ona važi prije svega za život u toj zemlji. Iako omogućava putovanja kroz Šengen, ne daje pravo da se slobodno nastanite bilo gdje u EU.

Još važnija razlika je u vremenu: sa ETIAS-om ste ograničeni na boravak od 90 dana, dok zlatna viza otvara vrata dugoročnom boravku bez takvih restrikcija.

Troškovi koji mijenjaju sve: od 20 evra do pola miliona

Ako postoji jedna stavka koja jasno razdvaja ova dva sistema, to je novac. ETIAS je praktično simboličan trošak, odnosno jednokratna taksa od 20 eura za nekoliko godina putovanja. Nasuprot tome, zlatna viza je finansijska odluka velikih razmjera, gdje početni prag ulaganja ide od oko 250.000 eura pa naviše, u zavisnosti od države i modela.

Uz to dolaze i dodatni troškovi – pravnici, administracija, provjere – što čini da ukupan iznos često značajno premaši osnovnu investiciju.

Može li zlatna viza da zamijeni ETIAS i šta izabrati?

Zanimljivo je da u jednom trenutku ova dva sistema ipak dolaze u dodir. Onog trenutka kada dobijete boravišnu dozvolu kroz zlatnu vizu, ETIAS vam više nije potreban za kratka putovanja unutar sistema.

Ali, dok je zahtjev za zlatnu vizu u proceduri, pravila su jasna – i dalje se putuje uz ETIAS.

Na kraju, dilema između ETIAS-a i zlatne vize svodi se na jednostavno pitanje: da li u Evropu dolazite privremeno ili trajno?

Za turiste, poslovne putnike i kratke boravke, ETIAS će biti sasvim dovoljan i praktično neizbježan. Za one koji žele da u Evropi žive, rade ili investiraju, zlatna viza ostaje jedini pravi put.

Razlika nije samo u proceduri i cijeni, već u tome da li Evropu vidite kao destinaciju ili kao novu adresu

(Blic)

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije

U Bosni i Hercegovini će prije podne biti sunčano i toplije, a u drugom dijelu dana se očekuje povećanje oblačnosti.

Ujutro će biti vedro i hladno, na istoku po visoravnima sa slabim mrazom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana preovladavaće sunčano i toplije uz postepeno povećanje oblačnosti, a lokalno su na sjeveru i istoku mogući kratkotrajni pljuskovi. Uveče se očekuje jače naoblačenje na jugu i krajnjem zapadu uz kišu i pljuskove sa grmljavinom.

Duvaće slab i promjenljiv vjetar ujutro, a tokom dana umjeren, lokalno i jak jugozapadni.

Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do sedam, a dnevna od 18 do 24 stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

Ko sije STRAH u BiH i regionu! LAŽNE DOJAVE O BOMBAMA postale ozbiljan bezbjednosni problem

U posljednjim mjesecima Bosna i Hercegovina, ali region, suočavaju se s zabrinjavajućim talasom lažnih dojava o postavljenim bombama. Najnoviji slučaj zabilježen je jutros u jednoj školi u Tuzli, gdje je nakon dojave o bombi izvršena evakuacija učenika i osoblja, dok su nadležne službe obavile detaljan kontradiverzioni pregled objekta. Prije nekoliko dana, u jednoj osnovnoj školi u Jajcu zaprimljene su dojave o prijetećem sadržaju, a nakon detaljnih kontradiverzionih pregleda utvrđeno je da su one bile lažne.

Tada su, kako su pisali federalni mediji, na službenu mejl adresu škole stigle dvije uznemirujuće poruke. U njima se navodilo da će navodno biti detonirana bomba u ruksaku, dok je druga poruka bila usmjerena na maturante, uz tvrdnje da će umjesto proslave gledati smrt.

Slični slučajevi lažnih dojava postali su gotovo svakodnevna pojava u školama, tržnim centrima i javnim ustanovama u Banjaluci, Sarajevu, Mostaru, Jajcu, Tuzli, i mnogim drugim gradovima BiH, ali i u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, što je dodatno uznemirilo javnost i opteretilo bezbjednosne službe širom regiona.

Stručnjak za bezbjednost, Safet Mušić, ocjenjuje za Srpskainfo da se ovakve dojave više ne mogu posmatrati kao izolovani incidenti ili “dječije nepodopštine”, posebno zbog njihovog istovremenog pojavljivanja u više država i gotovo identičnih obrazaca djelovanja. -Kada imate gotovo identične obrasce djelovanja, masovne dojave školama, tržnim centrima i aerodromima, uz korištenje anonimnih elektronskih komunikacija, onda postoji osnov za sumnju da dio slučajeva ima elemente organizovanog djelovanja ili barem imitacije već postojećeg modela – kaže Mušić.

Često se, kaže, nakon prvih medijski eksponiranih slučajeva javlja tzv. “copycat efekat”, gdje pojedinci ili manje grupe preuzimaju isti obrazac jer vide da izaziva veliku pažnju i ozbiljnu reakciju sistema.

-Iako su dojave u najvećem broju slučajeva lažne, one predstavljaju ozbiljan bezbjednosni problem na regionalnom nivou. Njihov cilj nije nužno izazivanje fizičkih posljedica, već stvaranje osjećaja nesigurnosti, panike i nepovjerenja u sposobnost institucija da zaštite građane. Posebno je osjetljivo kada su mete škole, aerodromi ili veliki trgovački centri, jer se tada direktno utiče na svakodnevni život građana i psihološki osjećaj sigurnosti. Uz to, svaka dojava aktivira veliki broj policijskih službenika, KDZ timova, vatrogasaca i hitnih službi, što predstavlja ogromno opterećenje za sigurnosni aparat i finansijski trošak države – upozorava Mušić.

Ističe da je otkrivanje počinilaca otežano, jer se ovakve dojave uglavnom šalju putem enkriptovanih servisa, VPN mreža, privremenih mejl adresa i servera koji se nalaze u drugim državama. To znači da istraga često prelazi granice jedne zemlje i zahtijeva međunarodnu saradnju policijskih i obavještajnih agencija, što usporava proces. Dodatni problem je što počinioci često koriste javne Wi-Fi mreže, lažne digitalne identitete i aplikacije koje otežavaju digitalno forenzičko praćenje. Upravo zbog toga veliki broj slučajeva ostane neriješen ili se počinioci otkriju tek nakon dužeg vremena, posebno kada iza svega ne stoji pojedinac nego koordinisana mreža ili više osoba koje djeluju iz različitih država regiona – zaključuje Mušić.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

Protest mještana sela Podnovlje zbog SOLARNE ELEKTRANE

Mještani sela Podnovlje kod Doboja okupili su se jutros u znak protesta protiv nelegalne izgradnje solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu.

Mještani poručuju da traže od vlasti da izvrše presudu Vrhovnog suda RS kojom je poništena sumnjiva prodaja poljoprivrednog zemljišta kompaniji Etmax.

Bez obzira na to, kažu, ova firma nastavlja radove koji ugrožavaju normalan život u ovom mjestu.

Preinačena je ranija odluka Okružnog suda Doboj te poništen akt RUGIP-a kojim je zemljište u Podnovlju uknjiženo na grad Doboj, a zatim pod sumnjivim okolnostima prodato kompaniji Etmax.

Nastavi čitati

Aktuelno