Connect with us

Društvo

Privrednici u BiH ne žele da pričaju o korupciji?

Opšte je poznato da se korupcija postala neizostavni dio privrede u BIH. Iako je to svima jasno, o tom problemu privrednici pričaju, ali samo u neformalnim razgovorima i u povjerenju, iz straha od odmazde inspekcijskih organa, ali i eventualne krivične odgovornosti kao saučesnici u koruptivnim radnjama.

Da to nisu samo puke priče, potvrđuju i dostupna istraživanja. Jedan od primjera je Analiza i preporuke za prevenciju korupcije koja je povezana sa privatnim sektorom u BiH iz 2020. godine, koja je urađena kroz projekat Institucionalna podrška antikorupciji IPAK.

Mali broj preduzeća želi učestvovati u istraživanjima
Uz porazne podatke koji su objavljeni, u tom dokumentu je navedeno da je anketa poslana na email adrese 584 preduzeća od čega je njih 286 potvrdilo da je preuzelo navedeni email, a svega 27 firmi je popunilo anketu. Ciljna grupa bila su preduzeća svih veličina iz oba entiteta.

– Stopa odgovora ispitanika od oko 10 odsto je dosta niska i ona implicitno ukazuje da je pitanje korupcije tema koju poslovna zajednica u Bosni i Hercegovini generalno zaobilazi. I pored toga što je apsolutnoj većini privatnih preduzeća jasno koja je šteta od korupcije, većina njih nije spremna da se aktivno uključi u borbu protiv nje, prvenstveno zbog straha od mogućih negativnih posljedica po njih i njihovo poslovanje – navedeno je u analizi uz napomenu da skromni odaziv poslovnih subjekata jasno pokazuje da je potrebna akcija i ostalih faktora, kako bi se privatnici aktivnije uključili u taj proces.

Naveli su da je to posebno važno ako se uzme u obzir činjenica da je u odgovorima 27 preduzeća koja su popunila anketu, vidljivo da je davanje mita široko rasprostranjena činjenica.

Strah ih je da će im inspektori “pokucati na vrata”
Još jedan primjer je pokazao da se situacija po tom pitanju nije poboljšala ni dvije godine kasnije.

Radi se o istraživanju javnog mnjenja u sklopu projekta smanjenje korupcije u radu inspektora UIO BIH koje je sprovedeno među članicama Unije poslodavaca RS u 2022. godini. Unija broji 630 članova, a u istraživanju je učestvovalo 114 preduzeća. Istraživanje je pokazalo da se 44 odsto kompanija susrelo sa slučajevima korupcije pri kontroli rada od strane inspektora UIO, dok je 67 odsto ispitanih kompanija platilo inspektoru ili su im dali poklon.

Sami anketari su prilikom prezentacije rezultata priznali da je jako nizak kontaktiranih preduzeća pristao da učestvuje.

U izvještaju je navedeno da je postotak odgovora kod web ankete minimalan (2,8%).

– Ispitanici su bili u mogućnosti da pogledaju cijelu anketu prije nego na nju odgovore. Vjerujemo da je tema ankete bila ta koja je uticala na ovako nizak nivo odgovora, iako smo isključili opciju prikupljanja

mail adresa kako bi anketa u potpunosti bila anonimna. Jedina informacija koja se prikupljala o preduzećima je bila mjesto gdje posluje preduzeće i funkcija ispitanika koji odgovara na anketu – navedeno je u izvještaju.

Kod telefonskog istraživanja postotak odgovora ispitanika je bio veći nego kod istraživanja putem online ankete i iznosio je 22 odsto.

U izvještaju je navedeno da su razlozi odbijanja učestvovanja u anketi, između ostalog, generalno nepovjerenje te strah da će im UIO sutra “pokucati na vrata”,….

Ključna je anonimnost kod prijave
Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić smatra da jedan od razloga nelagoda.

– Pogotovo što su to ljudi koji su na neki način lično učestvovali u koruptivnim radnjama, a sa druge strane boje se i odmazde u samom sistemu – rekao je Aćić.

Smatra da u sredini u kojoj živimo i radimo svi, od učesnika pa do onih koji posmatraju ili imaju saznanja o koruptivnim radnjama ne osjećaju dovoljno slobodno da komentarišu, a samim tim i da prijavljuju koruptivne radnje.

Sve to, kako je naveo, još više potvrđuje lošu poziciju u kontekstu percepcije korupcije u našoj zajednici.

Dodaje da Unija radi sve što je u okviru njihovih mogućnosti da se obezbijede alati za prijavu korupcije, a da se zadrži anonimnost i da se na taj način promoviše prijava korupcije.

– U tom segmentu je jako bitan Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju. Mislim da u tom segmentu nije dovoljno urađeno i tu ključnu ulogu igraju same institucije, koje moraju dati poruku javnosti da se one same bore sa korupcijom – rekao je on i dodao da je osim toga bitno i da javnost bude upoznata sa epilogom korupcije.

– Jako je bitno da ljudi za koje je dokazano da su izvršili određene koruptivne radnje na neki način podvrgnu sudu javnosti, pored sudskog epiloga i sankcionisnja, iako vidimo da u praksi nema baš puno sankcija takvog ponašanja – naveo je Aćić.

BiH na 110. mjestu
Indeks percepcije korupcije za 2021. godinu koji redovno sprovodi Transparency International BiH je pozicionirao BiH na 110. mjesto od 180 zemalja, a lošiji rezultat u Evropi imaju samo Ukrajina i Rusija. Ta loša pozicija se preslikava i na privredu.

Treba vratiti povjerenje u institucije
U Transparency International BiH nisu iznenađeni ovakvim ponašanjem, kažu da privrednici ne žele javno da govore o korupciji iz jednog razloga – a to je strah od odmazde.

– Privrednici su često priznavali da im je lakše čak i dati mito nego se boriti protiv sistema. Strah od prijavljivanja i svjedočenja je podjednak strahu od učestvovanja u anketama jer se privrednici, opravdano, plaše za svoje identitete, te su stoga nevoljni učestvovati u ovakvim vrstama istraživanja – rekao je Damjan Ožegović iz TI BiH. U osnovi problema je nepovjerenje prema sistemu.

– Da ni privrednici, niti radnici ne vjeruju sistemu najbolje govori podatak da je samo jedno lice dobilo status zaštićenog prijavioca korupcije od kada je Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju donesen. Osim toga, nevladine organizacije poput Transparency International-a zaprimaju više prijava nego državni organi koji se bave ovom problematikom – precizirao je on.

Taj strah od učestvovanja vuče sa sobom druge probleme.

– Nažalost, bez bitnih i relevantnih podataka koje samo oni kao direktni učesnici mogu pružiti, stručne organizacije i institucije ostaju bez pravog uvida u stanje u ovoj oblasti, a posljedično i bez pravilne reakcije. Samim tim okruženje u kom privrednici posluju ne može blagovremeno popraviti. Jedini način na koji se povjerenje može vratiti je adekvatno i pravovremeno postupanje organa nadležnih za sprovođenje zakona kako bi se vratila vjera u institucije i ohrabrili svi oni koji imaju saznanja da ista adresiraju, te da o njima javno progovore – zaključio je on.

Da gore navedene informacije nisu prazne riječi pokazao je i Izvještaj o monitoringu procesuiranja korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BiH koje je uradio Transparency international BiH. Taj izvještaj je obuhvatio period od dvije godine i to 2020. i 2021. godinu i pokazao da jako malo prijava korupcije dolazi do pravosudnih institucija, a još manje tih prijava rezultata u otvaranju istraga. Isto tako i sudske odluke, čak i kada su osuđujuće, favorizuju uslovnu kaznu u odnosu na novčanu ili čak zatvorsku. TI BiH je su u svom istraživanju obuhvatio Tužilaštvo BIH, Tužilački sistem FBIH, Tužilački sistem RS i Tužilaštvo Brčko distrikta.

Capital.ba

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nestabilno sa kišom i grmljavinom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti nestabilno vrijeme uz kišu i pljuskove sa grmljavinom, te temperaturu do 27 stepeni Celzijusovih.

Ujutro i prije podne očekuje se smjena sunčanih i oblačnih perioda, na istoku ponegdje uz slabu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Sredinom dana i poslije podne na zapadu očekuje se razvoj oblaka uz kišu i pljuskove sa grmljavinom. Pljuskovi će se zatim širiti ka centralnim predjelima i istoku uglavnom u brdsko-planiskim predjelima.

Na sjeveru će biti sunčanih perioda, a pljuskovi će ove predjele zahvatiti tek uveče.

Na krajnjem jugu biće uglavnom suvo i sunčanije.

Duvaće slab i promjenljiv ili sjeverozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura iznosiće od devet do 14, u višim predjelima od pet, a dnevna od 23 do 27, u višim predjelima od 18 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

GRAĐANI U VELIKIM PROBLEMIMA: Nedostaje obrazaca za rodne listove

Problem nedostatka obrazaca za izvode iz matičnih knjiga rođenih prisutan je u posljednje vrijeme u velikom broju gradova i opština na području Federacije BiH, što stvara velike probleme lokalnim administracijama i građanima.

Prema riječima Besima Delića, predstavnika opštinske administracije u Sanskom Mostu, razlog tome je što pomenute obrasce nabavlja isključivo Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine putem javnih tendera, te ih potom distribuira lokalnim zajednicama na osnovu njihovih trebovanja.

Delić kaže kako je do problema došlo usljed toga što su žalbe na provedeni tender zaustavile nabavku pomenutih obrazaca, a u međuvremenu MUP FBiH nije dao nikakva uputstva kako postupati u ovakvoj situaciji.

“Mi u našoj administraciji izdajemo veliki broj rodnih listova, na godišnjem nivou to iznosi oko 35.000, pa nam to predstavlja problem. Snalazimo se kako znamo i umijemo, posuđujemo obrasce od kolega iz drugih gradova i opština ili građanima izdajemo odgovarajuća uvjerenja. Što se tiče drugih obrazaca, imamo ih u dovoljnom broju”, kaže Delić.

Međutim, kako dodaje, problem je što te potvrde na nekim mjestima budu uvažene, ali na drugima ne, pa veliki broj građana ima probleme.

Također, građani u ovome trenutku imaju i mogućnost da podignu internacionalne izvode iz matičnih knjiga rođenih, kojih ima u dovoljnom broju, ali su oni skuplji u odnosu na obične.

“Taksa za obični rodni list je pet maraka, a za internacionalni ona iznosi 30 maraka. Odluke o visini taksi donijelo je Opštinsko vijeće i mi to moramo poštovati”, kazao je Delić.

Prema njegovim riječima, dobili su informacije kako bi procedura oko nabavke nedostajućih obrazaca, kako sada stvari stoje, mogla biti riješena za nekoliko sedmica, kada budu otkočene tenderske procedure.

Nastavi čitati

Društvo

Tužilaštvo u slučaju “Gdje je Sara?” KUPUJE VRIJEME

Iako se uskoro navršavaju dva mjeseca od emitovanja potresnog dokumentarnog filma “Gdje je Sara?”, u kojem je otvoreno pitanje nestanka posmrtnih ostataka dvije bebe, iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka ne žele otkriti šta su do sada uradili na tom predmetu, što Dragan Tolimir, advokat roditelja tih novorođenčadi, ocjenjuje kupovinom vremena.

Podsjetimo, ovo tužilaštvo ranije je formiralo predmet u vezi sa svim tvrdnjama i radnjama koje su objavljene u dokumentarcu, a koji je uradio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i objavio 1. aprila.

“Ovo tužilaštvo je formiralo predmet po službenoj dužnosti u vezi sa radnjama obavljenim nakon smrti novorođenčeta Aleksandre Blagojević i Miloša Kuprešanina i novorođenčeta Nataše Stijak, radi provjere iznesenih navoda, prikupljanja svih potrebnih informacija i obavještenja i utvrđivanja svih okolnosti”, rečeno je ranije iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Na naš upit kojim smo se, između ostalog, interesovali šta je do sada urađeno u predmetu formiranom nakon emitovanog filma “Gdje je Sara?”, iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka stigao je štur odgovor.

“Predmet se nalazi u radu u fazi provjera i prikupljanja dokaza. Koje radnje postupajući tužilac preduzima ili će preduzeti, u cilju rada na predmetu ne možemo saopštiti”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz banjalučkog Tužilaštva.

Mnogo konkretniji je advokat Tolimir, koji je, podsjeća, ostavio neko vrijeme da vidi u kom pravcu će to sve ići i šta će se dešavati. Ali i upozorava.

“Polako to vrijeme ističe. Već su me pozivali i neki drugi ljudi, kao i dvije gospođe iz filma. Ja ću ići sa prijavom, ali i tužbom. Ovdje je očigledno sve dokazano što se tiče te dvije porodice, a za ostale ćemo vidjeti”, kaže Tolimir za “Nezavisne novine”.

On poručuje da u ovom slučaju Tužilaštvo mora saslušati obje porodice, u svojstvu oštećenih. Međutim…

“Oni su formalno otvorili postupak. Isto su uradili i po ranijoj prijavi. Oni to urade samo da formalno ispune uslov da je pokrenut postupak, da ih ne možete pitati šta su uradili. A još nema ni istrage. Znači, mi svi treba da budemo fascinirani? To su sve njihovi trikovi, koji vode ka odugovlačenju, otezanju, kamufliranju. Ja ću vrlo brzo tražiti da vidim šta je od dokaza pribavljeno. Razumijem ja i da su oni opterećeni, da se smanjuje broj tužilaca, ali, nismo mi tu da razumijemo, mi očekujemo rezultate. Nije naš problem to što ih je premalo”, rekao je Tolimir.

Sarina majka Aleksandra kaže da je nakon emitovanog filma, odnosno formiranja predmeta taj predmet dodijeljen novoj tužiteljki, a ne onoj koja je vodila raniji predmet.

“Bila sam nedavno na razgovoru kod nje. Ona me je saslušala u potpunosti, obavile smo razgovor. Približila mi je kojim tokom će to ići, šta je ona zamislila da radi. Drago mi je da se neko napokon uhvatio toga. Mislim da će to potrajati, ali bar se nešto uradilo po tom pitanju”, kaže Sarina majka u izjavi za “Nezavisne novine”.

Podsjećamo, početkom aprila je na portalu CIN-a objavljen potresan dokumentarac o smrti kćerkice Banjalučana Aleksandre Blagojević i Miloša Kuprešanina, a u kome su govorili kroz šta su sve prošli od trenutka saznanja da je Aleksandra trudna, njenog porođaja, saznanja da je beba preminula, te dugogodišnje borbe da saznaju sve okolnosti koje su uslijedile nakon toga, uključujući i lokaciju sahrane djeteta.

Sarini roditelji odvedeni su na groblje u Banjaluci, na mjestu gdje su sahranjena dva novorođenčeta, a DNK analizom utvrđeno je da posmrtni ostaci ne pripadaju Sari. Pritom je utvrđeno da to nisu ni posmrtni ostaci drugog novorođenčeta, odnosno sinčića Nataše Stijak.

Roditelji ovih novorođenčadi traže istinu, dok nadležne institucije zasad javnosti nisu predočile nikakve konkretne podatke.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske rekli su ranije da se u toj zdravstvenoj ustanovi liječe pacijenti, te da u njihovoj nadležnosti nisu organizovanja ukopa, sahranjivanje i ekshumacije.

Potom se oglasilo i Gradsko groblje Banjaluka, koje tvrdi da je Sara sahranjena na lokaciji Pobrđe, ali u svom saopštenju nisu naveli da li je poznata tačna lokacija odnosno parcela.

Nastavi čitati

Aktuelno