Connect with us

Svijet

RUSIJA NA NOGAMA: “To je priprema za rat na Arktiku” (VIDEO)

Svaku odluku Finske da dopusti “koncentraciju” snaga na granici s Rusijom – dugu 1340 kmilometara- Moskva bi smatrala prijetnjom.

Poručio je to Kremlj u srijedu, nakon što je Poljska ponudila slanje svojih vojnih savjetnika da pomognu Helsinkiju u kontroli potpuno zatvorene granice.

Državni sekretar i šef poljskog Ureda za nacionalnu bezbjednost, Jacek Siewiera, naveo je kasno u utorak u objavi na društvenoj mreži X, nekadašnjem Twitteru, da će Poljska poslati vojne savjetnike svojoj novoj NATO saveznici Finskoj, kao odgovor na “službeni zahtjev za savezničkom podrškom u suočavanju s hibridnim napad na finsku granicu”.

“Tim vojnih savjetnika podijeliće svoje znanje na licu mjesta o bezbjednosti granica, takođe i u operativnom smislu”, rekao je, kako prenosi agencija Reuters.

To bi, kako navodi američki Institut za proučavanje rata (ISW), bio odgovor na stalne pokušaje Rusije da umjetno stvori migrantsku krizu na finsko-ruskoj granici, kao dio poznate ruske taktike hibridnog ratovanja koja ima za cilj destabilizovati NATO i EU, zbog čega je Finska sada privremeno zatvorila cijelu granicu sa susjednom zemljom.

Finska je tokom mjeseca zatvorila sedam od osam svojih putnih prelaza s Rusijom, a Helsinki je u utorak objavio da će zatvoriti i posljednji otvoreni granični prelaz Raja-Jooseppi u finskoj arktičkoj regiji sa 30. novembrom najmanje do 13. decembra, odnosno dvije sedmice, nakon što je Moskva, kako navodi ISW, umjetno stvorila migrantsku krizu na finskoj granici, koja je počela eskalirati sredinom mjeseca.

Tada je na granici krenuo neuobičajeno velik protok tražilaca azila, za šta Helsinki takođe smatra da predstavlja hibridni napad koji je organizovala Moskva, što Kremlj poriče. Finci smatraju da ruska obavještajna služba FSB kontroliše kome će biti dopušten ulazak u graničnu zonu.

Ruski izvori, uključujući portparola Kremlja Dmitrija Peskova i istaknutog vojnog blogera povezanog s Kremljom, negativno su reagovali na Siewierinu objavu, ustvrdivši da je “pretjerana” i da ima za cilj pripremiti Finsku za sukob s Rusijom na Arktiku.

“Ovo je apsolutno suvišna mjera za osiguranje bezbjednosti granice jer tamo nema prijetnje”, rekao je Peskov.

“Finci moraju biti jasno svjesni da će to predstavljati prijetnju za nas – povećanje koncentracije vojnih jedinica na našim granicama”, dodao je.

Svako planirano raspoređivanje bilo bi ničim izazvano i neopravdano, poručio je Peskov, kako prenosi Reuters.

Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova još ranije je poručila da će Rusija “naravno” odgovoriti ako Finska zatvori sve granične prelaze između dvije zemlje, no nije precizirala koji bi to odgovor Moskve mogao biti.

Finska je, pak, u srijedu izvijestila kako nije upoznata s poljskom ponudom. Finska granična straža i ministarstvo unutrašnjih poslova poručili su da nisu upoznati s bilo kakvim planom dovođenja poljskih vojnih savjetnika na istočnu granicu Finske. Ministarstvo vanjskih poslova i odbrane te odbrambene snage Finske nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar, navodi Reuters.

Iako je Siewiera, kako navodi ISW, u utorak izjavio da je tokom službene posjete Poljskoj finski predsjednik Sauli Niinistö zatražio “savezničku podršku”, Niinistöv ured u izjavi za Reuters naveo je da je Niinistö razgovarao sa svojim poljskim kolegom Andrzejom Dudom prošle sedmice u Varšavi, ali da nisu razgovarali o vojnoj saradnji na finskoj granici s Rusijom.

Finska je izazvala bijes u Kremlju ranije ove godine, kada se pridružila NATO-u, okončavši tako decenije vojnog nesvrstavanja zbog rata u Ukrajini.

Poljska je na svojoj koži iskusila učinak ruskog hibridnog ratovanja na svojim granicama za vrijeme migrantske krize u jesen 2021., a Finska, prema procjeni analitičara ISW-a, vjerojatno želi iskoristiti poljsko znanje o takvim krizama kako bi se i sama djelotvorno nosila s trenutačnom situacijom na svojoj granici.

“Cilj misije je prenijeti iskustvo koje je Poljska stekla tokom ovog vremena”, objasnio je i sam Jacek Siewiera, kako prenosi Notes from Poland.

Prema finskoj graničarskoj straži, tokom novembra je oko 900 tražilaca azila ušlo u zemlju iz Rusije, u odnosu na prosjek od manje od jednog po danu ranije. Zabilježeni su dolasci uglavnom državljana zemalja poput Maroka, Pakistana, Somalije, Sirije i Jemena.

Mnogi od njih na granicu su pristizali na biciklima na temperaturama koje padaju na -20 stupnjeva Celzijusa i niže.

Dramatičan porast broja migranata iz Afrike i s Bliskog istoka koji stižu na istočnu granicu EU dio je “očitog hibridnog napada” orkestriranog od strane Moskve, rekao je estonski ministar vanjskih poslova, upozorivši da bi prelasci iz Rusije mogli biti potpuno zabranjeni, prenosi Politico.

U izjavi od srijede, Margus Tsahkna rekao je da je Estonija “spremna zatvoriti svoju granicu s Rusijom” ako se situacija nastavi. Rastuća kriza, dodao je, još je jedan dokaz da se Rusija ne bori samo u Ukrajini – umjesto toga predstavlja prijetnju drugim zemljama, rekao je.

Istovremeno, estonski ministar unutrašnjih poslova Lauri Läänemets rekao je da se vlada planira pozabaviti potencijalnim povećanjem broja prelazaka, nakon što je Finska u utorak zatvorila sve svoje kontrolne tačke s Rusijom, optuživši Kremlj da pokušava potaknuti migrantsku krizu, prenosi Jutarnji.

Related Topics:

Svijet

AMERIČKA RAKETA ubila više od sto vojnika u UKRAJINI?

Kuban je naselje u Lugansku na istoku Ukrajine, nekih stotinak kilometara od fronta u ratu.

Inače je ovo mjesto daleko izvan dometa većine ukrajinskog oružja i snage Rusije tamo su se mogle osjećati relativno sigurno.
To objašnjava, prema pisanju američkog Newsweeka, zašto su se tamo u srijedu okupile možda i stotine ruskih vojnika, navodno zbog obuke. Po svemu sudeći, zaboravili su na balističke rakete tipa ATACMS američke proizvodnje koje, ovisno o modelu, imaju domet i do 300 kilometara, a njihovo kasetno punjenje može izbaciti i stotinu granata.
Dok su Rusi šetali na otvorenom polju izvan Kubana usred bijela dana, primijetio ih je jedan ukrajinski dron i ubrzo su prema njima poletjele četiri rakete. Jedna nije eksplodirala, ali preostale tri rasule su granate pretvorivši polje u zonu smrti, navodi ovaj list.

Jedna od raketa eksplodirala je direktno iznad grupe od oko 116 nezaštićenih Rusa. Moguće je da su svi poginuli, kaže američki Institut za ratne studije u Vašingtonu.

Napad u srijedu možda je bio i jedan od najkrvavijih u čitavom ratu te je znak lošeg planiranja ruskih komandanata. Morali su znati da je takav napad nedavno postao moguć, čak i vjerovatan. Nabavka raketa od SAD-a i ispaljivanje na ranjive tačke ruskih položaja posljednjih je mjeseci jedan od prioriteta ukrajinske vojske, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

IZMJENE ZAKONA U DANSKOJ! Dozvoljen abortus do 18. nedjelje

Danska vlada saopštila je danas da ublažava ograničenja za abortus prvi put u posljednjih 50 godina i da je ženama sada dozvoljen prekid trudnoće do 18. nedelje, umjesto do 12. nedelje, što je do sada bio slučaj.

Danska ministarka za rodnu ravnopravnost Mari Bjere izjavila je da će zakon takođe biti izmjenjen kako bi djevojčicama starim između 15 i 17 godina bilo omogućeno da abortiraju bez saglasnosti roditelja, prenosi Rojters.

„Riječ je o slobodi pojedinca, o pravu da odlučuje o svom tijelu i svom životu. Ovo je istorijski dan za ravnopravnost žena“, rekla je Bjere.

Očekuje se da izmjena zakona stupi na snagu 1. juna 2025. godine.

Besplatan abortus uveden je u Danskoj 1973. godine, a granica za prekid trudnoće bila je do 12. nedjelje jer su u to vrijeme svi abortusi obavljani hirurški, zbog čega bi kasniji abortus podrazumjevao veći rizik od komplikacija, navelo je dansko Ministarstvo zdravlja.

Prema zvaničnim podacima, ukupan broj abortusa u Danskoj stabilan je posljednjih godina i iznosi oko 14.000.

Najveći broj abortusa u Danskoj izvršen je 1975. godine, kada je obavljeno 27.900 prekida trudnoće.

Nastavi čitati

Svijet

POLICIJA U SAD UBILA NAORUŽANOG SREDNJOŠKOLCA: Pronađena i njegova poruka na srpskom jeziku

Američka policija ubila je u srijedu učenika ispred srednje škole u Viskonsinu nakon što je dobila dojavu da se tu nalazi naoružana osoba, saopštio je tužilac te američke savezne države Džoš Kol.

Kol je odbio da odgovori na pitanja novinara o tome da li je učenik otvorio vatru i da li je pokušao da uđe u školu.

Policija je saopštila da je “prijetnja neutralizovana” izvan zgrade srednje škole u selu Maunt Horeb, udaljenom oko 40 kilometara od prijestonice Medison.

Međutim, američki mediji su juče došli u posjed posljednjih poruka koje je učenik ostavio na svom snapchatu, prije nego je naoružan krenuo u školu.

Kako prenose mediji, jedna poruka je na finskom i u prevodu znači: “Izdignite se iz lanaca ropstva”, dok je druga poruka na srpskom “Moj tata je zločinac iz rata”, što zapravo predstavlja naziv jedne srpske pjesme.

Inače, mediji nisu objavili identitet žrtve niti odakle potiče. Policija je na mreži Facebook navela da nema više osumnjičenih i da niko nije povrijeđen “osim navodnog napadača”, prenosi Asošijeted pres.

Nastavi čitati

Aktuelno