Connect with us

Svijet

RUSIJA NA NOGAMA: “To je priprema za rat na Arktiku” (VIDEO)

Svaku odluku Finske da dopusti “koncentraciju” snaga na granici s Rusijom – dugu 1340 kmilometara- Moskva bi smatrala prijetnjom.

Poručio je to Kremlj u srijedu, nakon što je Poljska ponudila slanje svojih vojnih savjetnika da pomognu Helsinkiju u kontroli potpuno zatvorene granice.

Državni sekretar i šef poljskog Ureda za nacionalnu bezbjednost, Jacek Siewiera, naveo je kasno u utorak u objavi na društvenoj mreži X, nekadašnjem Twitteru, da će Poljska poslati vojne savjetnike svojoj novoj NATO saveznici Finskoj, kao odgovor na “službeni zahtjev za savezničkom podrškom u suočavanju s hibridnim napad na finsku granicu”.

“Tim vojnih savjetnika podijeliće svoje znanje na licu mjesta o bezbjednosti granica, takođe i u operativnom smislu”, rekao je, kako prenosi agencija Reuters.

To bi, kako navodi američki Institut za proučavanje rata (ISW), bio odgovor na stalne pokušaje Rusije da umjetno stvori migrantsku krizu na finsko-ruskoj granici, kao dio poznate ruske taktike hibridnog ratovanja koja ima za cilj destabilizovati NATO i EU, zbog čega je Finska sada privremeno zatvorila cijelu granicu sa susjednom zemljom.

Finska je tokom mjeseca zatvorila sedam od osam svojih putnih prelaza s Rusijom, a Helsinki je u utorak objavio da će zatvoriti i posljednji otvoreni granični prelaz Raja-Jooseppi u finskoj arktičkoj regiji sa 30. novembrom najmanje do 13. decembra, odnosno dvije sedmice, nakon što je Moskva, kako navodi ISW, umjetno stvorila migrantsku krizu na finskoj granici, koja je počela eskalirati sredinom mjeseca.

Tada je na granici krenuo neuobičajeno velik protok tražilaca azila, za šta Helsinki takođe smatra da predstavlja hibridni napad koji je organizovala Moskva, što Kremlj poriče. Finci smatraju da ruska obavještajna služba FSB kontroliše kome će biti dopušten ulazak u graničnu zonu.

Ruski izvori, uključujući portparola Kremlja Dmitrija Peskova i istaknutog vojnog blogera povezanog s Kremljom, negativno su reagovali na Siewierinu objavu, ustvrdivši da je “pretjerana” i da ima za cilj pripremiti Finsku za sukob s Rusijom na Arktiku.

“Ovo je apsolutno suvišna mjera za osiguranje bezbjednosti granice jer tamo nema prijetnje”, rekao je Peskov.

“Finci moraju biti jasno svjesni da će to predstavljati prijetnju za nas – povećanje koncentracije vojnih jedinica na našim granicama”, dodao je.

Svako planirano raspoređivanje bilo bi ničim izazvano i neopravdano, poručio je Peskov, kako prenosi Reuters.

Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova još ranije je poručila da će Rusija “naravno” odgovoriti ako Finska zatvori sve granične prelaze između dvije zemlje, no nije precizirala koji bi to odgovor Moskve mogao biti.

Finska je, pak, u srijedu izvijestila kako nije upoznata s poljskom ponudom. Finska granična straža i ministarstvo unutrašnjih poslova poručili su da nisu upoznati s bilo kakvim planom dovođenja poljskih vojnih savjetnika na istočnu granicu Finske. Ministarstvo vanjskih poslova i odbrane te odbrambene snage Finske nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar, navodi Reuters.

Iako je Siewiera, kako navodi ISW, u utorak izjavio da je tokom službene posjete Poljskoj finski predsjednik Sauli Niinistö zatražio “savezničku podršku”, Niinistöv ured u izjavi za Reuters naveo je da je Niinistö razgovarao sa svojim poljskim kolegom Andrzejom Dudom prošle sedmice u Varšavi, ali da nisu razgovarali o vojnoj saradnji na finskoj granici s Rusijom.

Finska je izazvala bijes u Kremlju ranije ove godine, kada se pridružila NATO-u, okončavši tako decenije vojnog nesvrstavanja zbog rata u Ukrajini.

Poljska je na svojoj koži iskusila učinak ruskog hibridnog ratovanja na svojim granicama za vrijeme migrantske krize u jesen 2021., a Finska, prema procjeni analitičara ISW-a, vjerojatno želi iskoristiti poljsko znanje o takvim krizama kako bi se i sama djelotvorno nosila s trenutačnom situacijom na svojoj granici.

“Cilj misije je prenijeti iskustvo koje je Poljska stekla tokom ovog vremena”, objasnio je i sam Jacek Siewiera, kako prenosi Notes from Poland.

Prema finskoj graničarskoj straži, tokom novembra je oko 900 tražilaca azila ušlo u zemlju iz Rusije, u odnosu na prosjek od manje od jednog po danu ranije. Zabilježeni su dolasci uglavnom državljana zemalja poput Maroka, Pakistana, Somalije, Sirije i Jemena.

Mnogi od njih na granicu su pristizali na biciklima na temperaturama koje padaju na -20 stupnjeva Celzijusa i niže.

Dramatičan porast broja migranata iz Afrike i s Bliskog istoka koji stižu na istočnu granicu EU dio je “očitog hibridnog napada” orkestriranog od strane Moskve, rekao je estonski ministar vanjskih poslova, upozorivši da bi prelasci iz Rusije mogli biti potpuno zabranjeni, prenosi Politico.

U izjavi od srijede, Margus Tsahkna rekao je da je Estonija “spremna zatvoriti svoju granicu s Rusijom” ako se situacija nastavi. Rastuća kriza, dodao je, još je jedan dokaz da se Rusija ne bori samo u Ukrajini – umjesto toga predstavlja prijetnju drugim zemljama, rekao je.

Istovremeno, estonski ministar unutrašnjih poslova Lauri Läänemets rekao je da se vlada planira pozabaviti potencijalnim povećanjem broja prelazaka, nakon što je Finska u utorak zatvorila sve svoje kontrolne tačke s Rusijom, optuživši Kremlj da pokušava potaknuti migrantsku krizu, prenosi Jutarnji.

Related Topics:

Svijet

POZNATO IME NAPADAČA U ŠKOLI, sačmaricu mu kupila majka

Šesnaestogodišnji napadač koji je u četvrtak u osnovnoj školi “Silver Rail u Bendu, u američkoj saveznoj državi Oregon, ubio troje dece i 25-godišnju nastavnicu identifikovan je kao Grifin Dž. Džon Drugi, saopštio je danas šef policije Benda Majk Kranc.

Policija je navela da je napadača ubio 36-godišnji muškarac koji se zatekao u školi, dok je osumnjičeni prethodno bio učenik te škole, prenosi CBS njuz.

Napadač je koristio sačmaricu kalibra 12, koju je, prema navodima izvora iz policije, kupila njegova majka.

Kranc je rekao da je na mestu napada pronađena sačmarica “maverik 88” sa pumpom, kao i ranac, a da je napadač ispalio do 15 metaka.

Napadač je u školu ušao nakon što je ispalio nekoliko metaka u stakla na dvokrilnim vratima, a zatim ušao u učionicu za učenike sa posebnim potrebama, gde je otvorio vatru.

Svi nastradali i povređeni pogođeni su u toj učionici, rekao je Kranc.

Motiv napada za sada nije poznat.

Prema policijskim navodima, napadač je prethodno pucao na muškarca koji se vozilom približavao školi i pogodio njegov kamion najmanje tri puta.

Vozač je potom pozvao policiju, dok je drugi muškarac, čija deca pohađaju školu, ušao na školsko parkiralište i sukobio se sa napadačem.

Kranc je rekao da je taj muškarac, identifikovan kao Kejleb Đamanko, iz svog vozila uzeo pištolj kalibra 40 koji je legalno posedovao i ušao u školu.

Tamo je zatekao nastavnicu koja se fizički borila sa napadačem, a zatim je pucao u njega i više puta ga pogodio.

Policija je pohvalila nastavnicu, koja je bacila mobilni telefon na napadača, oborila ga i pokušala da mu oduzme oružje, ocenivši da je time gotovo sigurno sprečila još veće krvoproliće.

U napadu su nastradala deca uzrasta pet, osam i 11 godina, kao i 25-godišnja nastavnica Megan Lambert.

Policija je identifikovala petogodišnjeg Roama Samera, dok imena druge dvoje dece njihove porodice nisu javno saopštile.

Povređene su još jedna sedmogodišnja devojčica i 54-godišnja nastavnica Beki Druri.

Devojčica je u ozbiljnom, ali stabilnom stanju, dok je nastavnica zadobila teške povrede, koje nisu opasne po život.

Istražitelji pregledaju računar, telefon, naloge na društvenim mrežama, istoriju pretrage i druge aktivnosti napadača na internetu, kako bi utvrdili da li je bio opsednut nasiljem ili ranijim masovnim pucnjavama.

Policija je saopštila da je istraga još u početnoj fazi.

Nastavi čitati

Svijet

SMIJENJENA NAKON SAMO PET DANA, ALI TRAMPA I DALJE HVALI: „Niko neće učiniti Ameriku velikom kao on“

Kejti Zakarija, koja je na funkciji portparolke Bijele kuće provela svega nekoliko radnih dana, oglasila se nakon naglog kraja svog mandata – i uprkos svemu, za američkog predsjednika Donalda Trampa imala je samo riječi hvale.

Zakarija je zahvalila Trampu na prilici da radi u njegovoj administraciji, ističući da joj je bila čast da bude dio njegovog tima.

„Predsjednik Tramp je ljubazan, divan, plemenit, pažljiv, pun entuzijazma i izuzetno vrijedan čovjek. Voljela bih da ga više Amerikanaca cijeni. Niko nikada neće učiniti Ameriku velikom na način na koji je to on učinio i na koji to i dalje čini. Bila mi je čast raditi za njega“, navela je Zakarija.

Tramp joj poručio da razmisli da li želi da ostane

Njena izjava dolazi samo dan nakon što je Tramp javno doveo u pitanje njen ostanak na funkciji.

Američki predsjednik rekao je 16. oktobra da bi Zakarija trebalo da „ponovo razmisli“ da li želi da nastavi da obavlja posao portparolke, tvrdeći da su se mediji prema njoj odnosili „veoma, veoma loše“.

„Pitao sam je: ‘Kejti, da li je ovo za tebe? Jer, iskreno, ovo ti ne treba. Ne moraš da dozvoliš da se prema tebi ovako loše odnose’“, rekao je Tramp novinarima ispred Bijele kuće.

Opisao ju je kao „veoma prijatnu osobu“ i dodao da bi, da je na njenom mjestu, dobro razmislio o tome da li da ostane na toj funkciji.

Prvo obraćanje trajalo manje od 15 minuta

Zakarija se na funkciji od samog početka našla pod snažnim pritiskom američkih medija.

Njeno prvo obraćanje novinarima u Bijeloj kući trajalo je manje od 15 minuta, a tokom njega odgovorila je na svega tri pitanja.

Nastup je izazvao brojne kritike i otvorio pitanja o njenoj spremnosti za jednu od najizloženijih funkcija u administraciji američkog predsjednika.

Ipak, nakon što je njen mandat završen gotovo jednako brzo kao što je i počeo, Zakarija nije kritikovala Trampa.

Naprotiv – zahvalila mu je, pohvalila ga i poručila da će ga pamtiti kao predsjednika koji je Ameriku učinio velikom.

Mandat je trajao samo nekoliko dana, ali je završna poruka Zakarije prema Trampu ostala potpuno lojalna.

Nastavi čitati

Svijet

ALBANIJA TONE U KRVAVO NASILJE, ULICE TIRANE U PLAMENU: “Pokušavaju nasiljem da preuzmu vlast”

Tokom četvorodnevnih nasilnih demonstracija u Albaniji povrijeđeno je čak 156 osoba, među kojima je 97 policajaca i četvoro djece, dok su 152 demonstranta uhapšena nakon što su studentski protesti sa zahtjevom za ostavku premijera Edija Rame prerasli u nasilje.

Ministar unutrašnjih poslova Albanije Ervin Demo saopštio je da je tokom četiri dana protesta u Tirani povrijeđeno 156 ljudi, među kojima 97 policajaca, 45 demonstranata i 12 prolaznika, i pozvao je roditelje da ne dozvole da njihova maloljetna djeca budu uključena u nasilne incidente.

Demo je u sinoćnom saopštenju naveo da je među povrijeđenima na protestu i četvoro maloljetnika, upozorivši da je njihovo uključivanje u političke sukobe i izlaganje opasnosti neprihvatljivo, prenosi Juronjuz Albanija.

Pozvao je roditelje da spriječe djecu da učestvuju u napadima na policiju, uništavanju javne imovine i drugim nasilnim radnjama.

Albanski ministar je istakao da nasilje ne bi trebalo da se poistovjećuje sa studentskim protestima, navodeći da je broj studenata među uhapšenima ili onima koji se suočavaju sa sudskim postupcima zbog nasilnih djela veoma mali.

On je ocijenio da je riječ o pokušaju preuzimanja vlasti nasiljem i optužio organizatore da ugrožavaju evropski put Albanije, poručivši da takve aktivnosti neće zaustaviti približavanje zemlje Evropskoj uniji.

Demo je povrijeđenima poželio brz oporavak i pozvao građane da se umjesto sukoba okrenu zajedničkom radu za dobrobit zemlje.

Juče je bio četvrti dan protesta u Albaniji, dok studenti i mladi ljudi i dalje zahtijevaju ostavku albanskog premijera Edija Rame, a prema posljednjim podacima policije, 152 osobe su uhapšene u nekoliko gradova širom zemlje.

Protesti u Tirani zbog zahtjeva za poboljšanje uslova u obrazovanju prerasli su u nasilne sukobe demonstranata i policije, tokom kojih su napadnute državne institucije i privatni objekti, zapaljena vozila i izazvani požari.

Organizatori protesta navode da su nezadovoljni uslovima na univerzitetima, troškovima studiranja, nedostatkom finansijske podrške i slabim izgledima za zaposlenje nakon diplomiranja.

 

Nastavi čitati

Aktuelno