Connect with us

Društvo

Šta bi bilo da je Trgovska gora na granici Austrije i Mađarske

Odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, koja je u neposrednoj blizini granice Hrvatske i BiH, predstavlja rizik, ali je neshvatljiva i nezainteresovanost Evrope u vezi sa ovim pitanjem.

Poručeno je to juče iz Narodne skupštine Republike Srpske gdje su članovi parlamentarnog odbora za zaštitu životne sredine od nadležnih stručnjaka i predstavnika vlasti zatražili odgovore šta trenutno preduzimaju, a šta planira da rade zvanični timovi i institucije u BiH u vezi sa izgradnjom odlagališta na Trgovskoj gori.

Hrvatska je, naime, vlasnik polovine Nuklearne elektrane “Krško” koja se nalazi u Sloveniji i mora da u dogledno vrijeme preuzme polovinu otpada. Pominje se da bi prvi dio tamo mogao biti skladišten već 2025. ili 2026, tako da ozbiljno pripremaju teren za odlaganje otpada na mjestu nekadašnje kasarne “Čerkezovac” na Trgovskoj gori, odnosno s druge strane Une.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac tvrdi da su članovi evropske delegacije nezainteresovani kad je riječ o namjeri Hrvatske da odlaže radioaktivni otpad na Trgovskoj gori. Postavljano je i pitanje šta bi se desilo kada bi, na primjer, Austrija htjela da odlaže ovakav otpad na pograničnom mjestu sa Mađarskom, a da Mađarska u vezi sa tim ne bude konsultovana.

– I Slovenija odlaganje na Trgovskoj gori smatra neprihvatljivim, odnosno da bi otpad trebalo odlagati tamo gdje i nastaje. Cijenimo da Hrvatska neće odustati i zato smo se uključili u aktivnosti sa Slovenijom i definisali smo buduće korake – rekao je Košarac.

Iz Ekspertskog tima za praćenje aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori juče su ocijenili da je izgradnja odlagališta rizik i da je Hrvatska bila netransparentna pri izboru lokacije te je na Studiju uticaja na životnu sredinu podnio više od 70 primjedaba.

Predsjedavajući tima Emir Dizdarević kaže da je potrebno u razmatranje uzeti seizmološke podatke na tom području u protekle četiri godine, kao i posljedice klimatskih promjena u narednom periodu.

– Posljedice su neizvjesne. Problem je što je lokacija izabrana netransparentno, BiH nije učestvovala u izboru. Ne možete lokaciju u EU odrediti bez aktivnog učestvovanja svih zainteresovanih strana i lokalne zajednice u neposrednoj blizini objekta – rekao je Dizdarević.

Član Pravnog tima za izradu strategije pravne zaštite interesa BiH Nemanja Galić je rekao da od dalje reakcije Hrvatske zavisi i ona iz BiH.

– Tek je započet proces. Kada je riječ o arbitraži, konvencija ima takvu mogućnost, međutim to je klauzula po pristupu. Hrvatska nije dala takvu saglasnost kada je ratifikovala konvenciju – pojasnio je Galić.

Predsjednik Odbora za zaštitu životne sredine Maksim Skoko najavio je da će za sedam do deset dana biti poznati zaključci sa tematske sjednice.

Stav svih strana u BiH je da je ta lokacija nedopustiva, jer je u slivu rijeke Une, koja je zaštićeno područje, a posebno se upozorava da bi, odlaganjem tog otpada oko 70 odsto potencijalnog negativnog oticaja osjetila upravo BiH, odnosno bilo bi ugroženo zdravlje oko 250.000 stanovnika.

Istraživanja

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik rekao je da je Srpska spremna da pokrene još jedan proces dodatnih istraživanja koja će potvrditi da lokacija na Trgovskoj gori ne ispunjava nijedan parametar da bi tamo bilo izgrađeno odlagalište nuklearnog otpada. On je podsjetio da je Vlada već izdvojila milion KM za finansiranje aktivnosti te da je u saradnji sa Ekspertskim timom i svim institucijama Srpske pripremljen akcioni plan.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

NAUČNICI IMAJU LOŠE PROGNOZE ZA BALKAN! Biće među najteže pogođenim područjima Еvrope

Iako naučnici imaju alate i metode da izmjere uticaj klimatskih promjena – kako se to može učiniti pa da pojedinac, u okviru vlastitog života, ima neku vrijednost kojom bi izmjerio kako se, pod uticajem klimatskih promjena, mijenja i njegov život?

Nije lako zamisliti šta je tačno “prosječno globalno zagrijavanje od 1,5 ili 2 stepena” i na koji će nam način izmijeniti svakodnevni život.

Time su se pozabavili istraživači s Masačusets Instituta Tehnologije (MIT); razvili su novi način mjerenja uticaja globalnog zagrijavanja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Ispostavilo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi na Balkanu.
Mjera naučnika MIT-a, kreirana uz korištenje podataka 50 različitih klimatskih modela, određena je prema tome koliko će u raznim destinacijama širom svijeta do 2100. godine rasti ili padati broj “dana na otvorenom”, odnosno perioda od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili da provode slobodno vrijeme.

To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što su naučnici smjestili u temperaturni raspon otprilike između 10 i 25 stepeni, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.
Internet alat koji su razvili istraživači sa MIT-a takođe omogućava ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što im samim predstavlja ugodno vrijeme.

Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjeće Dominikanska Republika, koja će do kraja vijeka izgubiti čak 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Еgipat izgubiće pola takvih dana.

Istaknuta je i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više uprkos tome što je emitovao manje stakleničkih gasova.

A šta je s Еvropom, ko će izgubiti najviše “dana na otvorenom” do 2100?

U Еvropi takođe postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. S obzirom na klimatsko zagrijavanje, na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer će zime postati toplije, ali na jugu će ekstremne vrućine tokom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom.

Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerovatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Еvropi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Sjeverna Makedonija 21, Bugarska 17, Kosovo 19, a Rumunija 12 dana.

Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između maja i septembra, navodi studija MIT, javlja “Slobodna Dalmacija”.

Nastavi čitati

Društvo

SCENARIO ZA VASKRS IDENTIČAN ONOM ZA BOŽIĆ! Cijene prasetine rastu u NEBO

Maksimalna cijena po kojoj proizvođači u Srpskoj prodaju prasiće za predstojeće praznike je 12 KM po kilogramu, a preko toga po višoj cijeni prodaju preprodavci, odnosno šverceri, kazali su farmeri i dodali da manjak ponude diktira cijenu.

Mišo Maljičić, predsjednik Udruženja svinjara Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novina” da je trenutno veća potražnja od ponude, ali i nedavna pojava afričke kuge u Semberiji diktira cijenu.

“Zbog manjka svinja na tržištu u Evropskoj uniji, ali i visoke cijene, došlo je do rasta cijene i kod nas”, kazao je Maljičić i istakao da sadašnja cijena kod farmera iznosi oko 12 KM po kilograma žive vage.

“Mada postoji tendencija rasta u narednih nekoliko dana, kako se bude približavao Vaskrs i jedna od najvećih srpskih slava Đurđevdan, vjerovatno će cijene biti više”, kazao je Maljičić i rekao je da će kod registrovanih farmera cijena biti viša sigurno za jednu marku.

“Ali ne mogu da predvidim šta će donijeti preprodaja, odnosno crno tržište i klaonice, kako će oni nastojati da profitiraju u ovoj situaciji”, kazao je Maljičić.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da je crno tržište prodaje prasića u Srpskoj veoma razvijeno te da to ugrožava proizvođače.

Prema njegovim riječima, na selu kod proizvođača trenutna cijena po kilogramu iznosi od 11 do 12 KM.

“To cijena za prasiće je do 35 kilograma, ali ni za predstojeće praznike i slave ne bi trebalo da dođe do povećanja ove cijene, bar ne kod nas na selima”, rekao je Banjac.

Miloš T. iz Gradiške kaže da je oko 15. aprila kod jednog farmera iz okoline Gradiške rezervisao prase za slavu Đurđevdan, po cijeni od 12 maraka po kilogrami.

“Kupio sam prase po toj cijeni, ali kako mi je rečeno kada sam kupovao, cijene bi oko Đurđevdana mogle ići i do 15 KM. Građani koji slave će ove godine veoma skupo proći za pečenicu”, rekao je on, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Vraća nam se proljeće, sunčano i TOPLIJE!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti sunčano uz umjerenu oblačnost, te dnevnu temperaturu vazduha do 24 stepena Celzijusova.

Ujutro će na istoku i jugu biti oblačnije, u ostalim predjelima vedro, a oko rijeka i po kotlinama očekuje se prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće toplije i sunčano uz umjerenu oblačnost, više oblaka biće na zapadu i planinama, gdje ponegdje može padati slaba kiša.

Jutarnja temperatura vazduha biće od tri do devet, u višim krajevima od jedan, a dnevna od 17 do 24, u višim krajevima od 13 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab vjetar na sjeveru, sjeverni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno