Connect with us

Društvo

Šta bi bilo da je Trgovska gora na granici Austrije i Mađarske

Odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, koja je u neposrednoj blizini granice Hrvatske i BiH, predstavlja rizik, ali je neshvatljiva i nezainteresovanost Evrope u vezi sa ovim pitanjem.

Poručeno je to juče iz Narodne skupštine Republike Srpske gdje su članovi parlamentarnog odbora za zaštitu životne sredine od nadležnih stručnjaka i predstavnika vlasti zatražili odgovore šta trenutno preduzimaju, a šta planira da rade zvanični timovi i institucije u BiH u vezi sa izgradnjom odlagališta na Trgovskoj gori.

Hrvatska je, naime, vlasnik polovine Nuklearne elektrane “Krško” koja se nalazi u Sloveniji i mora da u dogledno vrijeme preuzme polovinu otpada. Pominje se da bi prvi dio tamo mogao biti skladišten već 2025. ili 2026, tako da ozbiljno pripremaju teren za odlaganje otpada na mjestu nekadašnje kasarne “Čerkezovac” na Trgovskoj gori, odnosno s druge strane Une.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac tvrdi da su članovi evropske delegacije nezainteresovani kad je riječ o namjeri Hrvatske da odlaže radioaktivni otpad na Trgovskoj gori. Postavljano je i pitanje šta bi se desilo kada bi, na primjer, Austrija htjela da odlaže ovakav otpad na pograničnom mjestu sa Mađarskom, a da Mađarska u vezi sa tim ne bude konsultovana.

– I Slovenija odlaganje na Trgovskoj gori smatra neprihvatljivim, odnosno da bi otpad trebalo odlagati tamo gdje i nastaje. Cijenimo da Hrvatska neće odustati i zato smo se uključili u aktivnosti sa Slovenijom i definisali smo buduće korake – rekao je Košarac.

Iz Ekspertskog tima za praćenje aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori juče su ocijenili da je izgradnja odlagališta rizik i da je Hrvatska bila netransparentna pri izboru lokacije te je na Studiju uticaja na životnu sredinu podnio više od 70 primjedaba.

Predsjedavajući tima Emir Dizdarević kaže da je potrebno u razmatranje uzeti seizmološke podatke na tom području u protekle četiri godine, kao i posljedice klimatskih promjena u narednom periodu.

– Posljedice su neizvjesne. Problem je što je lokacija izabrana netransparentno, BiH nije učestvovala u izboru. Ne možete lokaciju u EU odrediti bez aktivnog učestvovanja svih zainteresovanih strana i lokalne zajednice u neposrednoj blizini objekta – rekao je Dizdarević.

Član Pravnog tima za izradu strategije pravne zaštite interesa BiH Nemanja Galić je rekao da od dalje reakcije Hrvatske zavisi i ona iz BiH.

– Tek je započet proces. Kada je riječ o arbitraži, konvencija ima takvu mogućnost, međutim to je klauzula po pristupu. Hrvatska nije dala takvu saglasnost kada je ratifikovala konvenciju – pojasnio je Galić.

Predsjednik Odbora za zaštitu životne sredine Maksim Skoko najavio je da će za sedam do deset dana biti poznati zaključci sa tematske sjednice.

Stav svih strana u BiH je da je ta lokacija nedopustiva, jer je u slivu rijeke Une, koja je zaštićeno područje, a posebno se upozorava da bi, odlaganjem tog otpada oko 70 odsto potencijalnog negativnog oticaja osjetila upravo BiH, odnosno bilo bi ugroženo zdravlje oko 250.000 stanovnika.

Istraživanja

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik rekao je da je Srpska spremna da pokrene još jedan proces dodatnih istraživanja koja će potvrditi da lokacija na Trgovskoj gori ne ispunjava nijedan parametar da bi tamo bilo izgrađeno odlagalište nuklearnog otpada. On je podsjetio da je Vlada već izdvojila milion KM za finansiranje aktivnosti te da je u saradnji sa Ekspertskim timom i svim institucijama Srpske pripremljen akcioni plan.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno