Zdravlje
Treći ponedjeljak u januaru je najdepresivniji dan u godini! ISTINA ILIMARKETINŠKI TRIK?
Treći ponedjeljak u januaru zove se najdepresivniji dan u godini. Ima li smisla ili je riječ o marketinškom triku?
Da li ste čuli za “tužni” ponedeljak? Poznat je kao najdepresivniji dan u godini i riječ je o trećem ponedjeljku u januaru mjesecu. Izaziva veliku polemiku u društvu. Dok jedni vjeruju da ima smisla i traže načine kako da ga prebrode, drugi tvrde da je riječ o običnoj izmišljotini i marketinškom triku koji je nezasluženo postao trend u svijetu. Šta je istina, ko je izmislio najdepresivniji dan i zbog čega?
Tekst o Blue Monday-u prvi put je objavljen u promotivnom članku kompanije “Skaj travel” 2005. godine. U njemu se navodi da je datum izračunat na osnovu formule i da se odnosi samo na stanovnike sverne hemisfere. Formulu je smislio Klif Arnal, u to vrijeme predavač u Centru za doživotno obrazovanje pri Univerzitetu u Kardifu. Kada su se u javnosti pojavile sumnje u ove tvrdnje, Univerzitet u Kardifu je izdao saopštenje u kome se distancira od Aranla, naglašavajući da je on bio “samo privremeni, honorarni predavač”.
Depresivni ponedjeljak je ideja marketinške kompanije koja je želela da poveća prodaju letnjih aranžmana. Arnal je jednom prilikom priznao da je jednostavno odabrao datum kad su ga pitali da izračuna najdepresivniji dan u godini. “Prvo su me pitali da dođem do dana za koji mislim da je najbolji za rezervisanje letnjeg odmora. Kad sam počeo da razmišljam o motivima za bukiranje odmora, prisećajući se onoga što su mi hiljade ljudi govorile tokom posla ili radionica, ovi faktori upućivali su na to da je treći ponedjeljak u januaru posebno depresivan”, objasnio je Arnal.
Njegova formula je uzimala činioce kao što su vreme putovanja, kašnjenje, vrijeme utrošeno na kulturne aktivnosti, slobodno vrijeme za razonodu, vrijeme provedeno u spavanju, vrijeme pod stresom, vrijeme potrebno za pakovanje, vrijeme potrebno za pripremu. Ipak, jedinice mjere nisu bile definisane, zbog čega nije bilo ni jasno kako jednačina može da se primeni. Mnoge Arnalove kolege rekle su da je riječ o besmislenoj formuli.
Uprkos tome, formula je postala globalno popularna, do te mere da brojni psiholozi upozoravaju na njegov loš uticaj kod osoba koje se zaista bore sa depresijom. “Nisam ni slutio da će formula steći popularnost koju ima”, rekao je Arnal za CNN i dodao: “Uopšte se ne kajem”. Izjavio je da je depresivni ponedjeljak podstakao razgovor o psihologiji u medijima.
Šta kaže struka?
“To nije ispravan način za podizanje svesti o mentalnim problemima. Kada kažemo da je taj jedan dan najdepresivniji u godini, bez ikakvih dokaza, banalizujemo koliko ozbiljna depresija može biti. Mentalno zdravlje najveći je zdravstveni izazov naše generacije. Trivijalizacija je potpuno neprihvatljiva”, rekao je za CNN dr Antonis Kousoulis.
“Ako znate nešto o psihologiji, mentalnom zdravlju ili samo funkcionisanju stvarnog svijeta, depresivni ponedjeljak nema apsolutno nikakvog smisla. Ipak, dugi niz godina prati se u medijima kao da je to utvrđena činjenica. Nedjelje nakon Božića uvijek su relativno manje euforije zbog lošeg vremena, finansija iscrpljenih praznicima, nema prilika za slavlje”, rekao je dr Din Burnet.
Zdravlje
NOVI LIJEK PROTIV RAKA! Odobrena upotreba vakcine za liječenje melanoma
Ministarstvo zdravlja Rusije izdalo je odobrenja za kliničku upotrebu mRNK vakcine za liječenje melanoma i peptidne vakcine za maligne tumore, izjavio je ruski ministar zdravlja Mihail Muraško.
“Ministarstvo zdravlja je danas izdalo odobrenja za kliničku upotrebu dva pojedinačna biotehnološka lijeka. To su lijekovi protiv raka nove generacije, terapeutska vakcina zasnovana na iRNK i peptidna vakcina”, rekao je Muraško, prenosi RIA Novosti. Prema njegovim riječima, ovo je samo početak primjene inovativnog pristupa liječenju, tako da naučnici tek treba da procijene efikasnost i bezbjednost ovog tretmana. “Jasno je da u ovoj početnoj fazi ne govorimo o masovnoj upotrebi. Želio bih da istaknem da ova tehnologija nije `panaceja`, već samo jedna od metoda liječenja koje trenutno razvijamo i primjenjujemo”, izjavio je Muraško.
Sredinom oktobra, ruski naučnici predstavili su srpskim stručnjacima najnoviju mRNK vakcinu protiv raka.
Riječ je o državnom projektu od nacionalnog značaja koji se realizuje pod direktnim pokroviteljstvom ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Zdravlje
KADA SRCE ZOVE U POMOĆ! Kardiolog otkriva zašto se tegobe često pogrešno tumače
Umor, stezanje u grudima, kratak dah, nesanica, mučnina ili lupanje srca često se pripisuju stresu i preopterećenju, iako mogu da ukazuju na ozbiljan problem.
Kad srce zove u pomoć, trebalo bi ga poslušati, pogotovo što se kod žena simptomi ponekad ne prepoznaju na vrijeme, jer nisu tipični. Ne mora da postoji klasičan bol u grudima, već se javlja zamaranje, pritisak u vratu ili lopatici, kratak dah, mučnina, navodi kardiolog dr Tamara Urošević.
Tokom života žene prolaze kroz velike hormonske promene, pubertet, trudnoću i menopauzu, a sve to utiče na srce i krvne sudove. – Hormonski disbalans može da dovede do subjektivnog osjećaja nelagodnosti, pritiska ili probadanja u grudnom košu, hipertenzije, palpitacija ili ozbiljnijih aritmija – objašnjava kardiolog za Kurir.
Finiji i uži krvni sudovi
Kako je doktorka objasnila, zbog građe kardiovaskularnog sistema, žene su i u posebnom riziku.
– Krvni sudovi srca žena su finiji i uži, pa se masnoće lakše zadržavaju na sitnim krvnim sudovima, dok se kod muškaraca holesterol nagomilava na zidovima većih sudova. To znači da se kod žena ne prave klasične naslage, već se oštećuje sam zid krvnog suda – navodi dr Urošević.
Najčešći simptomi bolesti srca kod žena vezani su za spazme mikrocirkulacije. Javlja se stezanje u grudima zbog spazma malih krvnih sudova, zatim osjećaj preskakanja i lupanja srca – dodaje.
– I simptomi srčanog udara često izgledaju drugačije. Bol i stezanje u grudima jesu glavni simptom, ali žene mogu da imaju mučninu, povraćanje, preznojavanje, bol u vilici, vratu, leđima ili stomaku – upozorava doktorka.
Neliječeni faktori rizika
Na rizik utiču gojaznost, smanjena fizička aktivnost, svakodnevni stres i genetske predispozicije, kojima je uslovljen metabolizam masti, elastičnost krvnih sudova, građa srčanog mišića i sklonost ka aritmijama.
– Liječenje ženskog srca zahtijeva širu sliku, pa je pored kardiološkog pristupa, često važno da se uključe endokrinolog i psiholog kako bismo dobili kompletnu sliku i primenili sveobuhvatan terapijski pristup – navodi dr Urošević i dodaje da prevencija ostaje ključna.
– Uvijek se kreće od porodične istorije bolesti i genetske predispozicije, a zatim se u odnosu na životnu dob predlažu balansirana ishrana, redovna fizička aktivnost, kontrola stresa i preventivni pregledi – savjetuje.
Kod žena koje već imaju dijagnostikovane faktore rizika, redovne kontrole omogućavaju blagovremeno prilagođavanje terapije. Neliječeni faktori rizika, inače, mogu dovesti ne samo do infarkta, već i do srčane slabosti, poremećaja ritma, oštećenja zalistaka ili mikrovaskularne angine, koja se često zanemaruje.
– Ukoliko žene nemaju subjektivne tegobe, savetujem kardiološki pregled jednom godišnje, počevši od 25. godine života – poručuje dr Urošević.
Zabranjeno preuzimanje dijela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
Zdravlje
BILO BI DOBRO DA ZNATE! Šta se sve nalazi u sokovima u prahu?
Sokovi u prahu koje iz djetinjstva pamtimo u kuhinjskim ormarićima, koji su tu u svakom trenutku i o kojima više i ne razmišljamo.
Samo promiješamo kašičicu-dvije praška s vodom i eto napitka. Ali šta zapravo pijemo u tom piću? I kako od običnog praška nastane napitak koji ima okus kao sok od narandže, a narandže zapravo u njemu nema? Šećer, kiseline i puno pametne hemije
Instant vitaminski napitci rade se od mješavine šećera, kiselina, aroma, boja i vitamina u prahu.
Glavni sastojak najčešće je dekstroza (vrsta glukoze) koja daje slatkoću i nosi okus. Zatim dolaze limunska i askorbinska kiselina – prva stvara onaj kiselkasti “citrusni“ osjećaj, dok druga zapravo jest vitamin C, glavna zvijezda proizvoda.
Arome su ono što svemu daje prepoznatljiv okus.
Kod “narandže“ je to kombinacija sintetičkih i prirodnih aroma koje oponašaju svježinu voća, dok boja obično dolazi od prehrambenih pigmenata poput beta-karotena.
Neki dodaci poput maltodekstrina služe kao stabilizatori, drže prašak suvim i sprečavaju da se grudvice stvaraju kad otvorite vrećicu, prenosi Index.hr.
Ima li tu stvarno vitamina i je li to “zdravo“?
Ovi sokovi se već decenijama prodaju kao vitaminski napitak, ali količina vitamina koju dobijemo po čaši više spada u kategoriju “dnevnog dodatka“ nego “zdravog eliksira“.
U jednoj čaši ima otprilike onoliko vitamina C koliko i u pola narandže, što nije loše, ali ne čini je zdravijim od, recimo, vode s limunom.
S druge strane, ono što ne možemo zanemariti je šećer. Većina instant napitaka sadrži 80-85 grama šećera na 100 grama praška, što znači da čaša može imati i do dvije čajne kašičice. Nije katastrofa ako popijemo povremeno, ali ako pijemo svaki dan, teško da će to proći “neprimijećeno“.
Uprkos tome, ovi napici i dalje imaju svoje mjesto: praktični su.
Samo, kao i uvijek kad je riječ o šećeru, ključ je u mjeri.
-
Politika2 dana agoDOKTOR CRTA UHVAĆEN SA KESOM KOKAINA! Kome je Đajić kopao jamu u koju je sam upao (VIDEO)
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ RAZOTKRIO ĐAJIĆA! “Planirali su da meni ili Nebojši Driniću podmetnu “PAKET”
-
Politika2 dana agoDODIK ĐAJIĆA RAZRIJEŠIO SVIH FUNKCIJA! Spletke mu konačno “DOŠLE GLAVE” (FOTO, VIDEO)
-
Hronika2 dana agoĐAJIĆ U POLICIJI! Saslušan zbog kompromitujućeg videa, tužilaštvo formiralo predmet
-
Politika2 dana agoNAKON SKANDALA SA DROGOM: Šobot imenovan umjesto Đajića za v.d. direktora UKC-a RS
-
Politika2 dana agoDOKTOR MILORAD MARAN! Javno pitanje Društvu doktora medicine “HOĆETE LI REAGOVATI NA AFERU KOJA TRESE UKC?”
-
Hronika2 dana agoKO JE NENAD RADINKOVIĆ, koji je na snimku sa Vladom Đajićem?
-
Politika2 dana agoKONAKOVIĆ PROZVAO DODIKA ZBOG ĐAJIĆA: “Rekao sam ti da će se otkriti KO JE ZAISTA KARTEL I KO RADI DROGU!”
