Raste cijena nafte zbog rata u Izraelu.

Cijene nafte danas su na međunarodnim tržištima porasle iznad 93 dolara pošto su trgovci zabrinuti zbog signala iz Izraela o neposrednoj invaziji na Gazu, koja bi mogla da proširi sukob na Bliskom istoku i ugrozi snabdijevanje.

Na londonskom tržištu cena barela posle podneva bila je viša za 88 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 93,26 dolara. Na američkom tržištu, barel sa isporukama u novembru trgovao se za 95 centi više od 90,32 dolara. Aktivnije se trgovalo buradima sa rokom isporuke u decembru, po cijeni od 89 centi, sa 89,26 dolara.

Cijene su juče oštro oscilirale pošto je zabrinutost oko snabdevanja zbog sukoba između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas nakratko ugušena najavom da će SAD ublažiti sankcije Venecueli i dozvoliti da se njena nafta vrati na svjetska tržišta.

Vašington je izdao šestomjesečnu dozvolu za transakcije sa venecuelanskim energetskim sektorom nakon što su se vlada u Karakasu i opozicija dogovorili o izborima 2024. godine. Ali Venecueli će biti potrebno vrijeme da poveća proizvodnju, zbog slabih investicija u sektoru.

Krajem godine ponovo je preovladala zabrinutost oko snabdevanja sa Bliskog istoka, nakon talasa protesta u arapskim zemljama, Iranu i Turskoj zbog napada na bolnicu u kojem je poginulo skoro 500 ljudi. Tel Aviv je najavio kopnenu invaziju na Gazu, a izraelski ministar odbrane Joav Galant rekao je vojnicima u blizini granice u četvrtak da će uskoro videti palestinsku enklavu “iznutra”, što ukazuje na skoru vojnu operaciju. Strah od sukoba dodatno je podstakla najava Pentagona da su SAD presrele rakete ispaljene iz Jemena prema Izraelu preko Crvenog mora.

“Cijene nafte su značajno porasle od juče zbog naznaka neminovne izraelske kopnene ofanzive u Pojasu Gaze. U Londonu se barel vratio na 93 dolara. Međutim, situacija sa snabdijevanjem se do sada nije promijenila”, napisali su analitičari Komercbanke u bilješci o petak.

U prilog cijenama govore i procene većeg manjka ponude u četvrtom tromjesječju, nakon što su vodeći proizvođači Saudijska Arabija i Rusija odlučile da do kraja godine stave manje barela na tržište. Niske zalihe, posebno u SAD, za njih su dodatni podsticaj, prenosi Index pisanje Hine.

Vašington planira da kupi šest miliona barela sirove nafte u decembru i januaru kako bi popunio iscrpljene strateške rezerve, saopštilo je juče Ministarstvo energetike. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) je zasebno izvijestila da je barel naftne korpe njenih članica u četvrtak pao za 83 centa na 93,63 dolara.

Prema procjenama “S&P Globala”, američke korporacije u oblasti poslovanja finansijskih informacija i analitike, poslovna aktivnost u evrozoni u avgustu pala je najsnažnije od kraja 2020. godine, a ekonomisti predviđaju da ovo nikako nije dobro za BiH.

U ovoj procjeni se navodi da je indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru evrozone pao u avgustu za 1,9 bodova u odnosu na juli i iznosi 46,7 bodova, što je najniži nivo od novembra 2020. godine, te da se to odražava na posustajanje sektora usluga.

Hamburška komercijalna banka (HCOB) koja sastavlja izvještaje za “S&P Global”, objavila je da vrijednosti niže od 50 bodova pokazuju pad aktivnosti.

“Kada se izuzme period pandemije, pad je bio najsnažniji od marta 2013. i dužničke krize”, kazali su u HCOB-u.

Dragan Gligorić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci (UNIBL), rekao je za “Nezavisne novine” da BiH i Republika Srpska imaju oko 70 odsto ukupne spoljnotrgovinske razmjene sa zemljama evrozone.

“Zemlje iz Evropske unije su najveći investitori u BiH i bilo kakve negativne ekonomske tendencije u evrozoni moraju imati svoj odraz i u BiH. Poslovna klima u EU je dobrim dijelom pala iz razloga što se radi o grupi zemalja koje su mnogo više pogođene ratom u Ukrajini nego što su, na primjer, SAD i neke udaljenije zemlje”, kazao je Gligorić.

Prema njegovim riječima, zemlje u EU koje su sarađivale sa Rusijom su uvozile energente po nižoj cijeni, a sada su prinuđene da ih kupuju po višoj cijeni.

“Nije samo cijena energije rezultat poslovne klime, nego i neizvjesnost koja prije svega u ovakvim geopolitičkim okolnostima najviše determiniše poslovnu klimu. Još se ništa ne zna, ali sve zavisi od situacije u Ukrajini. Od geopolitičke situacije zavisi poslovna klima u zemljama Evropske unije, a time i u zemljama zapadnog Balkana, i svim drugim koje značajno sarađuju s EU”, objasnio je Gligorić.

Ekonomista Milenko Stanić istakao je da su i uvoz i izvoz Bosne i Hercegovine veoma zavisni od zemalja Evropske unije.

“Sve ono što se dešava u ekonomskom smislu u zemljama EU će imati snažan odjek na ekonomiju BiH. Evidentno je da se dosta zemalja EU nalazi u stagnaciji privredne aktivnosti, prije svega Njemačka, koja je imala pad BDP-a. Sve ovo utiče na kretanje uvoza, ali i kretanje izvoza u BiH. Najavljuje se i da će ova zima, s obzirom na rat u Ukrajini, biti problematična za zemlje EU s aspekta energenata, i već vidimo kako se približavamo kraju godine da se situacija pogoršava, te se već vidi skok cijena nafte. Novi rast troškova i cijena koji će nastati zbog poremećaja prije svega na tržištu energenata, ali i tržištu hrane će se odraziti na pogoršanje situacije. Na kraju ove godine i u prvom kvartalu naredne godine možemo očekivati dalje smanjenje spoljnotrgovinske razmjene, posebno pad izvoza, ali i uvoz će stagnirati”, naglasio je Stanić.

Gorivo će na benzinskim pumpama u Srpskoj u narednim danima poskupjeti za dodatnih do osam feninga po litru, potvrđeno je iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

Time se talas poskupljenja benzina i dizela nastavlja, budući da je ovaj trend prisutan već duže vrijeme.

Iz Grupacije, međutim, tvrde da su domaći distributeri jednostavno bili prinuđeni da prate negativne globalne naftne trendove i usklađuju ih sa svojim cijenama, ugrađujući svoje marže, koje, kako tvrde, “ne prelaze 25 feninga po jednom litru”.

“S obzirom na to da su trenutne nabavne cijene benzina 95 oko 2,16, a dizela 2,18 maraka, u narednih nekoliko dana sigurno treba očekivati novi rast cijena goriva na domaćim pumpama. Kada domaći distributeri na ove nove rafinerijske cijene dodaju troškove transporta i PDV-a, te svoju maržu, prostom matematikom dolazi se do toga da bi gorivo kod nas trebalo da ponovo poskupi za pet do osam feninga, odnosno da bi cijena mogla ići na 2,85 maraka po jednom litru, pa možda i na 2,88”, kaže Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije.

Do ovog poskupljenja će, kako dodaje, gotovo sigurno doći, jer domaći distributeri “ne mogu ugroziti svoje poslovanje”.

“Kada su u pitanju neke dugoročnije prognoze, vrlo je teško praviti bilo kakve procjene, jer se pokazalo da globalno tržište energenata u posljednje vrijeme reaguje bukvalno na sve. Posljednjih nekoliko sedmica, pa i mjeseci, primjetan je manjak benzina i dizela na tržištu, do kojeg je došlo zbog deficita na Mediteranu i sezonskog efekta. Šta će biti u oktobru ili novembru, teško je reći i predvidjeti”, ističe Savić.

Iz Inspektorata kažu da republička tržišna inspekcija kontinuirano kontroliše formiranje cijena goriva i pridržavanja Uredbe o ograničavanju marže prilikom formiranja cijena tečnih naftnih derivata.

“U ovoj godini izvršeno je 113 kontrola formiranja cijena tečnih naftnih derivata, od čega je 11 bilo sa utvrđenim nepravilnostima, jer se trgovci nisu pridržavali propisanih marži prilikom formiranja cijena. Po tom osnovu izrečene su kazne u ukupnom iznosu od 165.000 KM”, rekao je Radivoje Gavrić, glavni republički tržišni inspektor.

Takođe, kako je dodao, zbog drugih vrsta nepravilnosti, koje su se odnosile na vođenje poslovnih knjiga i evidencija i slično, benzinskim pumpama izrečene su i kazne u iznosu od 26.400 KM.

“Republička tržišna inspekcija će i u narednom periodu nastaviti sa kontrolama formiranja cijena, pratiti stanje na terenu i prilagođavati svoj rad kako to situacija bude zahtijevala”, kaže Gavrić.

Podsjetimo, trgovcima koji obavljaju djelatnost trgovine na veliko naftnim derivatima pomenutom uredbom propisuje se maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata.

Trgovcima koji obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisuje se maksimalna maloprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata.