Nauka i tehnologija
VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA OPASNIJA NEGO ŠTO SMO MISLILI? Slušanjem može da ukrade šifre
Istraživači su pokazali kako vještačka inteligencija (AI) može da brzo otkrije šifre, jednostavnim slušanjem kako kucate po tastaturi.
Oni su koristili tastaturu Mekbuk Pro računara, mada kažu da je proces izvodljiv na svakoj tastaturi, čak i na onim najtišim.
Za obučavanje su koristili mikrofon na Ajfonu, s kojim su snimili po 25 pritiska na svaki taster. Ti zvuci su procesuirani i od njih su napravljeni spektrogrami, kojim je “nahranjen” AI model, nazvan CoAtNet.
On predstavlja neku vrstu hibridne neuralne mreže, koja je u stanju da “uči” iz relativno male količine unijetih podataka. Naravno, takav pristup ima svoja ograničenja. U konkretnom slučaju, AI neće biti u stanju da “sluša” šifre sa svake tastature, već samo sa onih čije data setove posjeduje. Dakle, da bi se poboljšao procenat uspješnosti, potrebno je odabrati tastature koje se masovno proizvode i za koje postoji veća vjerovatnoća da će ih korisnici upotrebljavati.
Uglavnom, poslije treniranja AI modela, istraživači su naveli da su bili da dekodiraju čak 95 procenata pritisnutih tastera. Odlične rezultate su dobili i kada su snimali pritiske tastera preko video chat sesija. Recimo, AI je prepoznao 93 procenta pritisnutih tastera tokom Zum poziva, dok je preciznost kod Skajpa, bila za nijansu manja (92 procenta). Drugim riječima, zaboravljanje da se klikne na “mute” taster prilikom kucanja tokom online sastanaka, može da u budućnosti predstavlja ozbiljan bezbjednosni problem.
Istraživači su ponudili i nekoliko potencijalnih tehnika za zaštitu od ove vrste špijuniranja. Na primjer, pomenuli su da je moguće koristiti mašine koje generišu takozvani “bijeli šum”, ili aplikacije na računaru koje bi nasumično generisale tonove kao prilikom kucanja na tastaturi, čime bi se zbunio AI algoritam. Takođe, jedno od rješenja bi bilo i da se prilikom poziva koriste neke egzotične tastature, kako bi se smanjila šansa prepoznavanja zvuka, navodi PCpress.
Naravno, tu je i opcija očitavanja biometrijskih parametara, čime bi se u potpunosti izbjeglo kucanje osjetljivih informacija.
Ova studija je još uvijek u ranoj fazi istraživanja, ali definitivno predstavlja interesantan pravac u kome bi mogla da se kreće bezbjednosna industrija u budućnosti. Da li će naći neku konkretnu primjenu, još uvijek je rano da se procjeni, ali definitivno predstavlja pokazatelj koliko široka može da bude upotreba AI modela.
Nauka i tehnologija
BUDUĆNOST JE STIGLA! Robot koji čisti, pere i zabavlja
U trci za prvog humanoidnog robota koji će postati dio naših domova, kompanije poput Tesle takmiče se za razvoj održivog androida za svakodnevni život.
Jedna od kompanija koja cilja na pobjedu u ovoj trci je 1X, sa sjedištem u Norveškoj i Silikonskoj dolini, koja razvija svog humanoidnog robota pod nazivom NEO.
Na nedavnoj demonstraciji u Mosu, blizu Osla, NEO je predstavljen u futurističkom kombinezonu, pokazujući svoje mogućnosti.
Dodao je i da će robot biti sjajan saputnik: „Možete s njim razgovarati, učiti, zabavljati se i imati kvalitetne konverzacije.“
Bornič je naglasio da je vještačka inteligencija (AI) ključna za NEO-a: „Od kontrole tijela, hodanja, manipulacije predmetima, do interakcije s ljudima i govora, sve je to moderno AI rješenje primjenjeno na robotiku.“
NEO je takođe dizajniran za „pilotiranje“ – daljinsko upravljanje od strane čovjeka, što omogućava korisnicima da se povežu sa svojim robotskim avatarima iz bilo kog dijela svijeta.
Prototip verzija NEO-a već se koristi za obuku AI modela u stvarnim okruženjima, dok će tržišna verzija, kombinacija AI-a i daljinske kontrole, biti predstavljena 2025. godine. Kompanija navodi da će cijena biti u rangu automobila srednje klase.
Međutim, konkurencija je žestoka. Ilon Mask je predvidio da će do 2040. na tržištu postojati najmanje 10 milijardi humanoidnih robota, s cijenom od 20.000 do 25.000 dolara. Njegov Tesla Bot, poznat kao „Optimus“, nazvao je „najvećim proizvodom svih vremena“.
Osim Tesle, brojne kompanije ulaze na tržište AI robota, uključujući Vicarious, Universal Robots, i kineski startap Robotic Era, čiji je STAR 1 robot nedavno demonstrirao svoje sposobnosti na zahtjevnom terenu Gobija.
Na Međunarodnoj konferenciji o humanoidnoj robotici u Nansiju, Francuska, više od 30 kompanija i istraživačkih institucija predstavilo je najnovije robotske inovacije.
Nauka i tehnologija
SVE JE MOĆNIJI: Guglov Gemini AI odsad ima mogućnost “pamćenja”
Kompanija OpenAi je u februaru najavila da njen ChatGPT dobija mogućnost pamćenja, što mu omogućava da se “sjeti” prethodnih konverzacija s korisnikom, a sada je Gugl uveo nešto veoma slično za Gemini.
Korisnici sada mogu zatražiti od Geminija da zapamti njihove interese i preferencije, što će četbotu pomoći da ponudi “još korisnije i relevantnije odgovore prilagođene potrebama korisnika”, saopšteno je iz Gugla.
Sada korisnici mogu dijeliti stvari koje žele da Gemini zapamti, bilo kroz prirodni razgovor ili putem namjenske stranice Saved Info, gdje uvijek može pregledati, uređivati i uklanjati sve ono što dijeli s Geminijem. Takođe, Gemini će obavijestiti korisnika kad iskoristi njegove sačuvane podatke.
Ova mogućnost je trenutno dostupna na engleskom jeziku uz Gemini Advanced kao dio Google One AI Premium plana. Ukoliko korisnik odluči koristiti ovu funkciju, Gugl obećava da će dobiti “dosljednije i predvidljivije rezultate bez ponavljanja istih rezultata”, prenosi Klix.
Nauka i tehnologija
NAUČNICI ZAPANJENI bićem koje ima moć samoizlječenja
Tardigradi, sitna osmonoga stvorenja koja izgledaju poput malih medvjeda iz svemira, otporniji su na ekstremne uslove od bilo kojeg drugog bića na Zemlji.
Mogu preživjeti masivne doze radijacije, gotovo 1.000 puta veće od smrtonosne doze za ljude i podnijeti okruženja koja su smrtonosna za druge organizme.
Nedavno otkrivena vrsta tardigrada otkriva više o tome kako ovi mikroskopski organizmi preživljavaju popravkom svoje DNK nakon izloženosti visokim dozama gama-zračenja.
Trenunto je poznato oko 1.500 vrsta tardigrada, neobične vrste koju često nazivaju ‘vodenim medvjedićima’. Kada govorimo o njihovim odbrambenim sistemima protiv radijacije, mnogo toga ostaje neotkriveno. Nova studija posebno proučava vrstu nazvanu Hipsibius henanensis, otkrivenu u kineskoj provinciji Henan prije šest godina, kako bi istražila molekularne mehanizme koji tardigradima omogućavaju ovu otpornost. Rezultati bi mogli pomoći u zaštiti astronauta u svemiru i omogućiti duže svemirske letove za ljude.
“Ekstremna otpornost ekstremofila poput tardigrada pravi je rudnik neistraženih molekularnih mehanizama otpornosti”, rekao je Lei Li, istraživač Kineske akademije nauka i glavni autor rada.
Studija, objavljena u časopisu “Sajens”, otkriva da ova vrsta tardigrada aktivira sofisticiran odbrambeni sistem koji ne samo da štiti njihovu DNK od oštećenja nego je i popravlja.
Najpoznatija odbrana tardigrada je sposobnost ulaska u stanje sličnoj smrti tokom kojeg uvuku sve svoje udove i gotovo potpuno iscrpe vodu iz tijela. Ovo stanje dehidracije omogućava im da prežive najekstremnije uslove decenijama, čak i u vakuumu svemira. Vrsta Hipsibius henanensis ima ukupno 14.701 gen, od kojih je 30 odsto jedinstveno za tardigrade. Eksperimenti su pokazali da se nakon izlaganja dozi radijacije od 200 i 2.000 graya aktivira 2.801 gen povezan s popravkom DNK, diobom stanica i imunološkim odgovorom.
Jedan ključni gen, TRID1, poziva protein (53BP1) koji popravlja dvostruke lome u DNK. Takođe, gen DODA1 proizvodi antioksidativne pigmente kako bi neutralisao reaktivne hemikalije izazvane radijacijom, dok gen BCS1 štiti mitohondrije.
“Tardigrade možemo pronaći gotovo posvuda na Zemlji, od dubokih okeana do visokih planina”, rekao je Tomas Butbaj, profesor sa Odjeljenja za molekularnu biologiju Univerziteta Vajoming, koji nije bio uključen u studiju.
Butbaj je 2021. godine poslao tardigrade u svemir kako bi proučavao njihovu otpornost na uslove na Međunarodnoj svemirskoj stanici.
“Razumijevanje kako tardigradi preživljavaju u svemiru ključno je za razvoj terapija i zaštitnih mjera za ljude tokom dugih svemirskih letova”, rekao je Butbaj.
Istraživanja poput ovog omogućavaju razumijevanje jedinstvenih strategija tardigrada za preživljavanje u ekstremnim uslovima, što bi moglo biti ključno za sigurnost i uspjeh budućih svemirskih misija s ljudskom posadom, zaključuje “Gizmodo”.
-
Hronika6 sati ago
ŽRTVE ZAGREBAČKOG MONSTRUMA PRVAČIĆI I UČITELJICA! Oprečne informacije o poginulima
-
Politika2 dana ago
SELAK NE ZNA ELEMENTARNE STVARI! Odbornik i predsjednik partije ne poznaje ni PROCEDURE NI NADLEŽNOSTI (VIDEO)
-
Politika1 dan ago
I ŠTA ĆEMO SAD? Banke ugasile račune firmama PRIJE NAJNOVIJIH SANKCIJA SAD-a
-
Hronika6 sati ago
UBIJENO DIJETE (7), učiteljica i počinitelj zločina se bore za život! ZAGREB ZAVIJEN U CRNO
-
Politika2 dana ago
STANIVUKOVIĆ “Igor Dodik nije kompetentan da se bavi politikom, ALI AKO ŽELI BORBU- DOBIĆE JE”
-
Banjaluka2 dana ago
MAKSIĆ OŠTRO PORUČIO LUKAČU, “Vaša histerija otkriva da ste izgubili povjerenje građana!”
-
Politika2 dana ago
KO ĆE KOGA AKO NE SVOJ SVOGA Igor Dodik: Moj tata je od Banjaluke napravio glavni grad!
-
Banjaluka2 dana ago
STANIVUKOVIĆ “Danas isplata 550 hiljada KM za odbore, ostatak nemoguće isplatiti jer SKUPŠTINU NE ZANIMA REBALANS BUDŽETA”