U toku je berba hmelja na plantaži “Petrovec” sa 12 hektara u Bačkom Petrovcu, jedinom mjestu u Srbiji gdje se još gaji.

Očekivanja su da će hmelj biti dobrog kvaliteta, a prinosi iznad prosjeka, veći od dvije i po tone po hektaru. Na plantaži je sedam sorti, četiri američke i tri domaće, od kojih se izdvaja autohtona sorta bačka, koja se u Bačkom Petorvcu gaji dva vijeka.

“U berbi smo tek drugu sedmicu pa još ne možemo sa sigurnošću da kažemo preciznije koliko će hmelja biti ove sezone i kakvog će kvaliteta biti, ali je vidljivo da je hmelj, za razliku od drugih poljoprivrednih kultura, dobro podneo sušu i visoke dnevne temperature”, kazao je komercijalista na plantaži Karol Maljah i dodao:

“Broj šišarica na stablima je zadovoljavajući, a kada se one otvore ima dosta zlatnog praha, što je pokazatelj da ima u sebi dobar sadržaj alfakiseline. Ali, podatak o procentu alfakiseline znaćemo kada se berba završi krajem meseca i urade analize u Češkoj”.

Po Maljahovim riječima, celokupan rod otići će u izvoz, Njemačku, Italiju, Poljsku, a u proteklih nekoliko godina ide i na tržište Ruske Federacije.

“Biće korišćen u pivarskoj i farmaceutskoj industriji i manji deo za čajeve u prehrambenoj industriji. Kilogram hmelja vredi od šest-sedam evra do 20 evra, u zavisnosti od količine koja se prodaje, načina pakovanja i prometa – da li se odvija na osnovu dugogodišnjeg sklopljenog ugovora ili se nudi u slobodnoj trgovini”, rekao je on.

U Bačkom Petrovcu hmelj se gajio na 2.000 hektara, a u Vojvodini ga je bilo na oko 8.000 hektara prije Drugog svjetskog rata, kazao je Karol Maljah.

“Planiramo da plantažu širimo na još 12 hektara. Imamo postavljene stubove, što je jedna od najvećih investicija u podizanju hmeljarnika, ali ne žurimo. Osluškujemo tržište i ne širimo hmeljarstvo po svaku cenu, već na osnovu potreba tržišta”, rekao je sagovornik.

Za podizanje hmeljarnika na hektar površine treba uložiti oko 30.000 evra. Samo za sadnice treba od 10.000 do 12.000 evra, pošto jedna košta dva evra, a po hektaru treba da ih bude 5.000 – 6.000.

Onaj ko se bavi hmljarstvom treba da ima i mehanizaciju, da bi rod skinuo, preradio i skladištio. To je osnovni razlog zašto se hmelj ponovo ne sadi na vojvođanskim poljima, premda je isplativ po koštanju, ali i po dužini trajanja hmeljarnika. Jer, hmelj kada se posadi, narednih 15 godina treba samo da se održava. Svake godine u martu-aprilu izdanci se orezuju i primjenjuje se agrotehnika kao i kod drugih biljnih kultura, naveo je Maljah.

Kakva je zarada?

Hmelj ne voli visoke terene, odgovora mu vlažna klima i vazduh, te najbolje uspijeva kada se sadi u blizini neke vode. Prosječan prinos hmelja je oko dvije tone po hektaru, a kilogram košta od četiri do 20 evra, u zavisnosti od toga da li se prodaje cvijet – šišarica ili kao pelet, koji je skuplji, jer predstavlja viši stepen obrade.

U prosjeku može da se zaradi bruto oko 15.000 evra, ali treba imati u vidu da i troškovi proizvodnje nisu mali, posebno što u hmeljarstvu treba puno ručnog rada, pa su sezonski radnici neizbježni. Za hmelj postoji sigurno inostrano tržište, dobra cijena i državni podsticaji. Nije berzanska roba, a kada se gleda zarada uzima se desetogodišnji prosjek.

S druge strane, ono što vjerovatno sputava ratare da pokrenu sopstveni uzgoj hmelja jesu velika ulaganja. U samom početku proizvodnje treba čak 30.000 do 35.000 evra po hektaru. Međutim poslije tog ulaganja nema novih, već samo svake godine treba da se održava novi korijen, prenosi Espreso.

Županijski operativni centar 112 oko 13 časova primio je dojavu da je dijete upalo u otvoren šaht u istorijskom jezgru Dubrovnika.

Portalu net.hr javila se prestravljena majka dječaka koja je ispričala detalje drame.

“Sin je bukvalno propao u šaht koji ga je usisavao. Glava mu je bila pod vodom, a u sekundi je rukom uhvatio ivicu šahta, borio se s vodom, ali izvukao se napolje. Ovo je moglo završiti jako loše, mogao je da se udavi”, kaže majka iz Zagreba koja je željela da ostane anonimna.
Naime, njen sin je učenik osmog razreda osnovne škole i na maturskoj je ekskurziji u Orebiću.

“Svaki dan idu na izlete i danas je bio na redu Dubrovnik. Krenuli su iz Orebića kad je kiša već pomalo počela da pada. Kad su stigli pred grad, bili su neodlučni da li da krenu u razgledanje jer je kiša već počela jače da pada. Vodič im je rekla da mogu da krenu, pa su i krenuli”, kaže majka.

Odjednom je naglo počelo jako da pada, pa su odlučili da sačekaju u Pomorskom muzeju dok se vrijeme ne smiri. Nešto prije podneva krenuli su dalje. Razgledanje je završeno i izlazili su iz grada prema autobusu.
Linker
“Sin je hodao pored profesora i odjednom propao, izgubio je čvrsto tlo pod nogama. Voda se slivala i nije se vidjelo šta je ulica, a šta trotoar. Bukvalno je nestao u šahtu i glava mu je bila potopljena”, kaže ona.

Sekunde su bile u pitanju. U vrtlogu vode, dječak je uspio rukama da uhvati ivicu i počeo je da se izvlači napolje.

“Sin mi je prepričao da ga je voda vukla nadole, imao je osjećaj da će mu patike spasti s nogu, nogama nije mogao da dohvati dno šahta. Bila je to borba s vodom”, tvrdi majka koja navodi da je to bila borba za život.

Svi su priskočili u pomoć, dječak se izvukao iz šahte, a zatim su pozvali hitnu pomoć koja ga je prevezla u dubrovačku bolnicu.

“On je u šoku, ima veliki hematom iznad koljena, ali ništa nije polomio. Insistirali smo da se prijavi policiji šta se dogodilo, ali moram reći da nisu shvatali zašto se diže tolika drama. Moj sin je mogao da pogine, da se bukvalno udavi u šahti. Nije mi jasno kako šaht može biti otvoren, kako nije zavaren. Ovakve poplave i iznenadno nevrijeme mogu se uvek dogoditi, pa neko će nastradati”, kaže majka.

Ipak, srećna je što je sin dobro i što nije teže povrijeđen.

“Moglo se dogoditi veliko zlo. Djeca se utope u bazenu, a moj sin je potpuno propao u šaht u kom ga je vrtlog vukao prema dole. Užas”, kaže prestravljena majka.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović optužio je premijera i bivšeg partijskog kolegu Milojka Spajića da je, uoči pada 42. Vlade u kojoj su obojica bili ministri, imao intenzivnu komunikaciju sa kabinetom tadašnjeg šefa države Mila Đukanovića kako bi se usvojili određeni zakoni o kripto-valutama.

On je te navode izneo u emisiji “Jedan običan podkast” u kom je gostovao zajedno sa liderom Građanskog pokreta (GP) URA Dritanom Abazovićem, a čiji je autor šef poslaničkog kluba te stranke Miloš Konatar.

Šef države je kazao da nije ćutao nakon što je saznao da će doći do pada Vlade Zdravka Krivokapića.

“Mnogi su to prećutali, uključujući i sadašnjeg premijera. Ja kasnije, isto tako, saznajem da je on tada pokušavao da ostvari komunikaciju sa tadašnjim predsjednikom (Milom Đukanovićem) i da je imao intenzivnu komunikaciju sa njegovim šefom kabineta (Miodragom Radovićem) jer mu je tad bilo važnije da se, koja god Vlada je na snazi, usvoje neki kripto-zakoni”, rekao je Milatović, navode podgoričke Vijesti, prenosi Tanjug.

Dodao je da je Spajić na taj način htio dobiti podršku od poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) da zajedno sa 43. Vladom izglasaju zakon koji je već bio u proceduri.

Na pitanje o kom periodu se radi, aktuelni šef države je odgovorio da se radi o kraju 2021. i početku 2022. godine.

Milatović je kazao da tad nije znao za Spajićevu komunikaciju, ali da sad ima dokaze, “kroz prepiske određenih ljudi iz kabineta gospodina Đukanovića”.

Aktuelni predsjednici države i Vlade Crne Gore bili su ministri u prvoj Vladi nakon smene DPS-a 2020. godine. Početkom 2022. godine izglasano je nepovjerenja Vladi Zdravka Krivokapića, a novu, manjinsku je formirao Dritan Abazović, uz manjinsku podršku DPS-a. Vladu su tada činili Abazovićeva URA, Socijalistička narodna partija, Socijaldemokratska partija i stranke manjina.

Milatović i Spajić su nakon pada Krivokapićeve vlade formirali Pokret Evropa sad, ali ga je šef države napustio početkom ove godine, nakon čega su to uradili i funkcioneri bliski njemu.

Krivokapić, tada potpuno nepoznat široj crnogorsoj javnosti, je na parlamentarnim izborima te 2020. godine bio prvi na listi Demokratskog fronta, koji su činile Nova srpska demokratija Andrije Mandića, Demokratska narodna Partija Milana Kneževića i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića. Na prvo mjesto izborne liste je dospio tako što mu ga je ustupio Andrija Mandić. Međutim, predstavnici nijedne od tri pomenute partije, na izričit zahtjev Krivokapića i, uz podršku Abazovića, nisu mogli biti dio njegove tada formirane vlade.