Connect with us

Društvo

2023. će biti teška godina

​Za veći dio globalne privrede 2023. biće teška godina jer će glavni pokretači globalnog rasta – SAD, Evropa i Kina – doživjeti usporavanje ekonomske aktivnosti, upozorila je predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda, Kristalina Georgieva.

Nova godina biće “teža od godine koju ostavljamo iza sebe”, rekla je direktorica MMF-a, Georgieva u vijestima CBS-a. “Zašto? Jer tri velike ekonomije – SAD, EU i Kina – sve usporavaju istovremeno”, rekla je.

“Očekujemo da će jedna trećina svjetske privrede biti u recesiji. Čak i u zemljama koje nisu u recesiji stotine miliona ljudi osjećaće kao da jesu”, dodala je.

U oktobru je MMF smanjio izglede za globalni privredni rast u 2023. navodeći kao razlog kontinuirano opterećenje zbog krize u Ukrajini te inflacione pritiske i visoke kamatne stope, koje su stvorile centralne banke poput američke Federalne rezerve s ciljem ublažavanja rasta cijena, prenosi “Index”.

Društvo

TAMAN KADA SMO MISLILI DA NE MOŽE GORE! Finansijski stručnjak tvrdi “Pogodiće nas novi krug inflacije”

Američke Federalne rezerve (FED) bi se umjesto smanjenja kamatnih stopa, koje se očekivalo negdje u junu ove godine, mogle vratiti njihovom povećanju, jer se inflacija vraća na velika vrata.

Kaže to u intervjuu za “Glas Srpske” berzanski i finansijski ekspert iz Beograda Vladimir Đukanović, pojašnjavajući kako svi trenutni pokazatelji govore u prilog tome, ali i procjene velikih svjetskih ulagača u obveznice, poput kompanije “Pimko”, koja je prestala da kupuje američke hartije od vrijednosti, upravo zbog sve većeg straha da bi kamate ponovo mogle rasti.

– Svi trenutni izveštaji o inflaciji u SAD su negativni. Ona je ponovo pokazala svoju ružno lice. Kada ona raste, moraju se i kamate podizati, jer ako se smanjuju, one samo dodatno hrane rast cijena. Na ovo sam upozoravao, jer je bilo jasno da neće biti samo jedan krug inflacije, već više njih, poput talasa. Postoji bojazan da bi ova kriza mogla ličiti na onu iz sedamdesetih, kada je bilo pet ili šest takvih ciklusa. Zato tu dekadu i zovu propalom. Ni danas, nažalost, nema mesta optimizmu te se ozbiljno plašim da će ova kriza potrajati baš dugo, jer globalne okolnosti koje utiču na rast cena nisu promenjene, štaviše, dodatno su iskomplikovane. Mir u svetu je jedini lek. Dok do toga ne dođe moraćemo da preživljavamo ovo vreme i snalazimo se na sve načine – ističe Đukanović.

GLAS: Kako bi se to eventualno moglo odraziti na evropske prostore, jer je Evropska centralna banka (ECB) do sada pratila poteze FED-a?

ĐUKANOVIĆ: Sigurno lančano, a pogotovo jer je evropska ekonomija, za razliku od američke, dosta kilava, a već se nalazi u recesiji. Da bi se to promenilo novac mora da bude jeftin, da bude daleko više investicija, ali inflacija to ne dozvoljava.

Bojim se da ni Evropa neće ostati pošteđena ovog novog talasa inflacije, a što je s obzirom na sve okolnosti najgori mogući momenat. Biće baš teško. Te nove turbulencije osetiće i ljudi sa ovih prostora. Ekonomski razvoj biće misaona imenica.

GLAS: Koja je prema Vašem mišljenju najugroženija evropska privreda?

ĐUKANOVIĆ: Nema sumnje da je to Nemačka, nekadašnji motor evropskog privrednog razvoja. Problem jeste to što političari nemaju isti interes kao i građani. Vuku se nerazumni potezi.

Nakon ruske nafte, zabranili su i trgovinu niklom, bakrom i aluminijumom koja će sada sigurno preći u Šangaj. Na taj način Nemačka pomaže kineski ekonomski razvoj, a ugrožava svoj. Zbog toga sam uveren da će ova jesen biti izuzetno politički vruća u velikom broju evropskih zemalja pa i samoj Nemačkoj. Biće sve više protesta nezadovoljnih ljudi, kojima zbog rasta cena životni standard postaje sve ugroženiji. Jednostavno je sve više onih kojima je čaša već odavno prepuna.

GLAS: Kako gledate na odnos SAD i Evrope, može li se nešto promijeniti nakon američkih predsjedničkih izbora?

ĐUKANOVIĆ: SAD na odbranu troše oko 800 milijardi dolara godišnje, a Evropa gotovo ništa i sve je više onih američkih zvaničnika koji upozoravaju na to. Demokrate su spremne da i dalje plaćaju taj ceh, ali ne i republikanci. Ako Donald Tramp pobedi na predsedničkim izborima, verujem da će među prvim koracima biti da znatno sreže ove troškove. Nije isključeno ni da Ameriku izvede iz NATO-a, a čega se Evropljani najviše plaše.

GLAS: Kako objašnjavate otpornost ruske ekonomije koja uprkos mnogobrojnim sankcijama uspijeva ne samo preživjeti, već i ostvariti i zavidne rezultate?

ĐUKANOVIĆ: Odgovor je jednostavan. Ruska ekonomija je pre tridesetak godina bila duplo manja. Danas je Rusiji za ekonomski razvoj dovoljno samo azijsko tržište. Ne treba im Evropa, koja im je okrenula leđa. Kineska potražnja za resursima i energentima je ogromna. Savetnik ruskog predsednika Sergej Karganov lepo je to odavno uvideo. Njegova filozofija je bila jednostavna, ako će se Rusija već razvesti sa Zapadom, biću spreman na tako nešto. On je jednom prilikom nagovestio da će Rusija izaći iz svih zapadnih institucija, osim Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Evropljani nisu čuli tu poruku. Onda udare sankcije Rusiji, koja je u međuvremenu napravila šemu, odnosno izlaznu strategiju. Zbog toga je nemoguća misija zapadnih zemalja da pobedi Rusiju, pogotovo u vremenima kada su energenti vredni poput zlata. S druge strane, odričući se od jeftine ruske nafte i gasa Evropa je iskopala jamu u koju je sama upala, zbog svoje kratkovidosti.

Sigurna luka

GLAS: Jedni investitori kupuju zlato, drugi srebro, treći obveznice, četvrti kriptovalute ili nekretnine. Šta je sigurna luka?

ĐUKANOVIĆ: Ljudi i investitori pokušavaju da sačuvaju vrednost svog novca, ali malo je sigurnih luka za ulaganje, osim možda zlata ili recimo srebra koje je trenutno aktuelno.

Međutim, zlato je trebalo kupiti prije ovog skoka cijene na 2.400 dolara. Sada nije isplativo. Kriptovalute su zec u džepu.

Prolazi ta euforija. Kupuju se i nekretnine koje su izuzetno skupe i ti koji rade sigurno će izgubiti jedan dio vrednosti svog novca.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Toplije, uz naoblačenje sa povremenom kišom i pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) tokom dana biće toplije, uz postepeno naoblačenje od juga i zapada koje donosi povremenu kišu i pljuskove sa grmljavinom.

Na sjeveru će biti najtoplije uz sunčane periode, a tek kasnije poslije podne i uveče nestabilno uz pljuskove sa grmljavinom. Ponegdje su mogući i jači lokalni pljuskovi, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Ujutro će biti sunčano i malo toplije, a slabog mraza biće samo još ponegdje u višim predjelima.

Duvaće slab i promjenljiv vjetar, krajem dana umjeren, ponegdje na sjeveru i jak, sjeverozapadni.

Jutarnja temperatura od dva do šest stepeni Celzijusovih, na jugu do devet, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna dnevna od 12 na krajnjem zapadu do 22 na sjeveru, u višim predjelima od sedam stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

PROSJEČNA NETO PLATA za mart u Srpskoj iznosila 1.394 KM

Prosječna martovska neto plata u Republici Srpskoj iznosila je 1.394 KM i veća je nominalno za 10,8 odsto, a realno za 7,9 odsto nego u istom mjesecu prethodne godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Martovska plata u odnosu na februar nominalno je veća za 0,1 odsto, a realno manja za 0,3 odsto.

“U martu je najviša prosječna neto plata 1.855 KM isplaćena u finansijama i osiguranju, a najniža 1.097 KM u građevinarstvu”, ističe se u saopštenju Republičkog zavoda za statistiku, prenosi Srna.

Iz Zavoda navode da su u martu ove u odnosu na mart prošle godie, sva područja zabilježila nominalni rast neto plate, od čega najviše u trgovini na veliko i na malo, popravci motornih vozila i motocikala 21,9 odsto, stručnoj, naučnoj i tehničkoj djelatnosti 20,9 odsto i snabdijevanju vodom, kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije (remedijacije) životne sredine 18,7 odsto.

Prosječna martovska bruto plata iznosila 2.130 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno