Connect with us

Društvo

SAD MOŽETE DA SAZNATE: Šta se sve proizvodilo u bivšoj Jugoslaviji? (VIDEO)

Ako ste znatiželjni ili želite da znate šta se to sve proizvodilo u fabrikama (počev od svjetskih brendova) u bivšoj Jugoslaviji (SFRJ) sada možete da saznate.

U bivšoj Jugoslaviji (SFRJ) se proizvodilo skoro sve, “od igle do lokomotive”. Takođe mnoge fabrike u vrijeme tadašnje Jugoslavije su proizvodile (pravile) proizvode po originalnoj licenci mnogih tada svjetskih brendova ( nekih i danas). .

To je u današnje vreme (za mlađe generacije) izgleda gotovo nezamislivo, a tada je bila sasvim normalna stvar

Oni koji se sjećaju bivše države Jugoslavije često kažu kako uopšte nije bilo potrebe za uvozom, a da se država zaduživala upravo kako bi se razvijala na ovaj način.

Na društvenim mrežama kruži mapa sa firmama i na njoj se vidi sve što se proizvodilo u Jugoslaviji.

Neke od jugoslovenskih proizvoda koristio je doslovno cijeli svijet, a proizvodili su se brodovi, automobili, avioni, kamioni, oružje pa čak i računari.

Na mapi su naravno i kompanije koje su bile proizvođači odjeće, hrane i ostalih potrepština. Mnoge od njih više ne postoje, neke su privatizovane, a neke u stečaju.

Za vrijeme Jugoslavije, u BiH se proizvodio popularni Volksvgenov Golf u TAS-u, ali i popularna “buba” koja se proizvodila uz pomoć tadašnjeg UNIS-a. Municija se, na primjer, proizvodila u vogošćanskom PRETIS-u, lideru namjenske industrije u Jugoslaviji.

Teški kamioni i šleperi proizvodili su se u FAP-u iz Priboja i TAM-u iz Maribora, dok su se laki transporteri proizvodili u Zastavi u Kragujevcu.

Godišnje, tamo se otprilike proizvodilo 200.000 automobila. Ponos vojne industrije u bivšoj državi bio je SOKO s proizvodnjom u BiH, dok je državna fabrika aviona postojala i u Kraljevu.

Vjerovali ili ne, Jugoslavija je bila jedna od pet država u Evropi koje su imale svoje računare. Vjerovatno je najpoznatije Galaksija, dok je prvi proizveden računar bio CER-10. Još krajem 70-ih godina, firma Digitron u Bujama u Istri i Iskra u Sloveniji, počeli su sa sklapanjem računara.

U Slavonskom Brodu bila je fabrika vagona, a budući da Hrvatska ima izlaz na more, tamo je bilo najviše brodogradilišta. Ipak, još brodogradilišta bilo je i u Srbiji i Crnoj Gori.

Pulski Uljanik i riječki 3. maj bili su na svjetskom nivou, a u tim brodogradilištima proizvodili su najveće prekookeanske brodove za inostranstvo.

Evo šta smo sve to nekada Jugosloveni imali, a pravili (proizvodili) jugosloveski radnici toj bivšoj državi Jugoslaviji (SFRJ) proizvodli:

1. “Levi Štraus” je proizvodio Varteks iz Varaždina

2. “Le Couper” proizvodio je Beko iz Srbije

3. “Wrangler” se proizvodio u Makedoniji

4. Patike “Puma” u Borovu u Hrvatskoj

5. “Adidas” Planika, … u Sloveniji

P.S. ’‘Nike’’ nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih

6. “Boss” se radio u DIORK-u …Kragujevac

7. “Javor” iz Ivanjice proizvodio 20.000 košulja mjesečno za svjetski izvoz

8. “22.decembar” proizvodio uniforme za vojsku i policiju …danas se preko privatnika uvozi iz Kine.

9. “Elan” iz Slovenije proizvodio skije koje je svjetski prvak Ingmar Stenmark vozio

10. “Tomi” majonez, PEZ i Wrigley žvake, danasnji Orbit se proizvodio u Kolinskoj u Sloveniji.

11. “Podravka” iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svjetskog tržišta začina a njihov goveđi gulaš bio čak i u vojnim paketima nekih armija svijeta!

12. Naša, ‘‘roland’’ klasa maline bila najskuplja na tržištu a mi bili najveći izvoznici

13. ‘‘Zastava’’ je proizvodila cca 200.000 automobila koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas sa ‘‘Fiatom’’ je suprotno 90% iz uvoza

14. Sarajevski TAS (legnedrani golf ) proizvodio 40.000 Volkswagena ali i “buba” uz pomoć tadašnjeg UNIS-a U Vogošći (Sarajevo) je, osim TAS-a, bio i PRETIS, lider namjenske industrije u Jugoslaviji, gdje se proizvodila municija.

15. Novo Mesto 30.000 Renoa

16. Cimos je proizvodio Citroen

17. U Prištini se radio vjerovali ili ne Pežo!

18. IDA iz Kikinde je “pravila” 10.000 Opela … u njenoj livnici se radili blokovi za Mercedes, BMW…

19. FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili teške kamione i šlepere a Zastava lake transportere…

20. “Ikarbus” proizvodio autobuse a TAM mini buseve

21. Tomos iz Kopra proizvodio mopeda i vanbrodske motore …njihova ‘‘penta’’ bila najbolji motor na svijetu

22. Fabriku Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili u pogon u saradnji sa Fiatom Zastavini stručnjaci

23. Farovi slovenacke fabrike “Saturnus” su se pored Zastave ugradjivali i u VW, Opel, Fiat…

24. FRAD u Aleksincu proizvodio filtere za vazduh za Mercedes, Moris, Fiat…

25. HTD iz Ohrida proizvodio brave, kvake… za auto industriju izmedju ostalog za cijelu sovjetsku proizvodnju

26. Priština ‘‘proizvodila’’ amortizere za Zastavu, Fiatt i Opel

27. U Beogardu fabrika “21.maj ” proizvodila motore

29. Jugoplastika iz Splita 40% izvozila na rvropsko tržište

30. “Filip Kljajić” bio jedna od samo četiri fabrike u svijetu koje proizvode lance, koji su se se (lanci) u cijelom SSSR koristili a u svojim linijama niz fabričkih pogona. Jedno vrijeme je bila najveći izvoznik u Srbiji.

31. “Prvomajska” Zagreb proizvodila strugove, bušilice i opremala čitave pogone po cijelom svijetu

33. IMT izvozio 20.000 traktora u Egipat

34. Brodogradilišta u Hrvatskoj proizvodili najveće prekookeanske brodove

35. “Uljanik” generatore za te brodove

36. Imali fabrike elektro uređaja, televizora, radio aparata, gramofona, kasetofona i bijele tehnike “Obod”, “Cer”, “Gorenje”, “Iskra”, “Rudi Čajevac”, “Borac”… Beograd čak proizvodio i aparate za espresso

37. U Sloveniji u Bujama, još krajem sedamdesetih počeli da se sklapaju kompjuteri

38. EI Niš bio jedan od najboljih svjetskih proizvođača lampi koje je i Philips ugradjivao a imao proizvodnju TV u boji pre Sony a

40. “Insa” iz Zemuna proizvodila satove

41. Tri fabrike telefona od kojih je jedan ‘‘Iskrin’’ proglašen najboljim na svijetu i nalazi se u njujorškom muzeju savremene umetnosti

42. Imali dve fabrike sijalica “Teslu” Pančevo i “TIZ” Zagreb

43. Tri fabrike šibica, ona u Rijeci proizvodila čak i parafinske sve za izvoz

44. “Jugodent” iz Vojvodine proizvodio i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice

45. “Soko”, Mostar proizvodio avione i helikopter Gazelu

46. Zastavin pištolj koristila i americka policija a lovačka puska bila najprodavaniji puška u SAD

47. Tenkovi se u cijelosti proizvodili u zemlji kooperacijom fabrika u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu… samo Kuvajt nabavio preko 1.000 tenkova. Teleoptik proizvodio žiroskope za cijeli svijet

48. Pored JAT-a imali još jednog avioprevoznika “Inex adriu” koji je u floti imao 9 Boinga a kupio ih u kompenzaciji za prašku šunku “Crvene Zvezde” iz Kragujevca i reznog alata FRA iz Čačka …Znači Boing je koristio Čačanske burgije

49. Farmaceutska industrija snabdijevala 30% tržišta SSSR, skoro pola Afrike i Indije …“Lek”, “Krka”, “Pliva”, “Galenika”, “Zdravlje”, “Alkaloid”

50. Većinu najvećih svjetskih gradjevinskih radova su projektovali i izvodili “Energoprojekt” i bh. “Energoinvest” od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji do Paname, Zimbabvea…

51. “Šipad” Sarajevo sve hotele, bolnice i idruge objekte u svijetu sagrađene a bilo ih je na stotine, opremao namještajem…

52. “Sloveniales”, “Lesnina” i “Meblo” skoro celu proizvodnju izvozili na zapadno tržište jer su imali i kvalitet i dizajn

53. “Jelovica” i “Šipad” stolariju za cijelu Austriju i Italiju

54. Imali smo željezare u Skopju, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, fabriku poncinkovanog lima, na Kosovu

55. Sevojno dobilo prvu liniju za plastifikaciju lima u Evropi

56. Jednu nuklearnu centralu u Sloveniji odnosno tada u Jugoslaviji.

Related Topics:

Društvo

KAKVE VIJESTI! U Rusiji majčinstvo se priznaje kao zaposlenje

Državna duma Rusije nalazi se pred usvajanjem istorijskog zakona koji bi majčinstvo zvanično priznao kao oblik rada, saopštava BRIKS Njuz.

Nacrt zakona, trenutno u završnoj fazi razmatranja, predviđa da se vrijeme provedeno u brizi o djeci i na porodiljskom odsustvu uračunava u penzioni staž, čime se majkama omogućava penzijski kredit za trud i posvećenost porodici.

Ova inicijativa, kako navode zvaničnici, ima cilj jačanje socijalne sigurnosti porodica i podsticanje nataliteta, što je gorući problem u Rusiji. Ekonomisti, pak, predviđaju šire društvene posljedice, ističući da bi se usvajanjem ovog zakona neplaćeni kućni rad po prvi put na institucionalnom nivou izjednačio sa drugim oblicima zaposlenja.

Ukoliko zakon prođe, predstavljaće progresivan korak u priznavanju ekonomskog značaja brige o porodici, koja je do sada ostajala van formalnog sistema rada. Ova odluka mogla bi da preokrene način na koji društvo percipira i vrijednuje ulogu majke, i konačno, obezbijedi joj zasluženo mjesto i u sistemu penzija. Da li će ovaj primjer slijediti i ostale zemlje, ostaje da se vidi, ali Rusija je ovim korakom nesumnjivo pokrenula važnu debatu o ekonomskoj vrijednosti neplaćenog kućnog rada.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA LIJEKOVA U BiH! Više od 40 trajno povučeno, POSLJEDICE OSJEĆAJU PACIJENTI!

Uzroci nestašice lijekova – od problema u proizvodnji i nabavci sirovina do odluka proizvođača da obustave isporuke. Posljedice najviše osjećaju pacijenti koji sve teže dolaze do osnovnih lijekova.

“Teška situacija što se tiče lijekova, hemoterapija, pogotovo ove imunološke terapije najnovijih lijekova koje samo određen broj pacijenata može da primi preko fonda, to su naše liste čekanja, a ostali pacijenti se snalaze kako znaju i umiju kupuju te tako strašno skupe lijekove dok čekaju da dođu na red da im finansira fond. Trenutno lijekova nema ni svih, ni onih kojih je bilo do sada”, rekla je iz Udruženja cijena oboljelih od raka dojke “Iskra” Suzana Kekić.

U udruženju ”Diši za život”, ističu da njihovi članovi za sada uspijevaju doći do potrebne terapije i da nisu na listi čekanja, ali da je glavni problem cijena. “Kad su u pitanju ovi lijekovi koje primaju pacijenti oboljeli od raka pluća to je cijena 11 do 14 000 maraka po terapiji i ako uzmete u obzir da je to na 21 dan, gdje je po protokolu da se primi po 20-30 takvih terapija onda možete misliti o kakvim količinama finansijskih sredstava se radi”, ističe predsjednik Udruženja “Diši za dušu” Seka Dželić, piše ATV.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH navode da nestašice ne pogađaju samo jednu grupu lijekova te da većina ima generičke zamjene. Ipak, prekidi u snadbijevanju i dalje otežavaju dostupnost pojedinih terapija.

-Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i ne ulazak u postupak obnove dozvole), oni se dešavaju uglavnom iz komercijalnih razloga. -Kada su pitanju privremeni prekidi, oni se dešavaju zbog problema u samom proizvodnom procesu, zbog izmjena u proizvodnom procesu, zbog reorganizacije proizvodnje, zbog problema u nabavci sirovina, problema u nabavci pakovanog materijala, zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS poručuju da ne mogu direktno uticati na formiranje cijena lijekova, ali kroz pravilnike i tenderske nabavke nastoje uticati na njihovu dostupnost. Kod uvrštavanja lijekova na listu, cijene se određuju tako da su generički lijekovi obavezno jeftiniji od originalnih.

-Ukoliko postoji namjera povećanja veleprodajne cijene lijeka sa PDV-om, podnosilac prijedloga je obavezan da obavijesti Fond najmanje tri mjeseca prije promjene cijene, kako bi Fon zdravstvenog osiguranja Republike Srpske razmotrio prijedlog.

-Kada su u pitanju lijekovi koji se nabavljaju putem tendera, bira se onaj ponuđač lijeka koji je ponudio ekonomski najprihvatljiviju cijenu, ukoliko ispunjava i ostale potrebne kriterijum. Nestašice lijekova sve su učestalije. Cijene iz mjeseca u mjesec rastu, dodatno otežavajući dostupnost terapije građanima.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA Sunčano vrijeme, na istoku hladnije!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti sunčano vrijeme, a na istoku hladnije uz umjerenu oblačnost.

Ujutro će biti hladnije, na istoku oblačno, a u ostalim predjelima vedro. U višim dijelovima biće slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu se očekuje vjetrovito vrijeme tokom cijelog dana.

Duvaće slab do umjeren vjetar uglavnom sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena do jaka bura.

Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do sedam, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva, a dnevna od 10 na istoku do 17 na jugu i zapadu, u višim predjelima šest stepeni Celzijusovih.

 

Nastavi čitati

Aktuelno