Connect with us

Društvo

SAD MOŽETE DA SAZNATE: Šta se sve proizvodilo u bivšoj Jugoslaviji? (VIDEO)

Ako ste znatiželjni ili želite da znate šta se to sve proizvodilo u fabrikama (počev od svjetskih brendova) u bivšoj Jugoslaviji (SFRJ) sada možete da saznate.

U bivšoj Jugoslaviji (SFRJ) se proizvodilo skoro sve, “od igle do lokomotive”. Takođe mnoge fabrike u vrijeme tadašnje Jugoslavije su proizvodile (pravile) proizvode po originalnoj licenci mnogih tada svjetskih brendova ( nekih i danas). .

To je u današnje vreme (za mlađe generacije) izgleda gotovo nezamislivo, a tada je bila sasvim normalna stvar

Oni koji se sjećaju bivše države Jugoslavije često kažu kako uopšte nije bilo potrebe za uvozom, a da se država zaduživala upravo kako bi se razvijala na ovaj način.

Na društvenim mrežama kruži mapa sa firmama i na njoj se vidi sve što se proizvodilo u Jugoslaviji.

Neke od jugoslovenskih proizvoda koristio je doslovno cijeli svijet, a proizvodili su se brodovi, automobili, avioni, kamioni, oružje pa čak i računari.

Na mapi su naravno i kompanije koje su bile proizvođači odjeće, hrane i ostalih potrepština. Mnoge od njih više ne postoje, neke su privatizovane, a neke u stečaju.

Za vrijeme Jugoslavije, u BiH se proizvodio popularni Volksvgenov Golf u TAS-u, ali i popularna “buba” koja se proizvodila uz pomoć tadašnjeg UNIS-a. Municija se, na primjer, proizvodila u vogošćanskom PRETIS-u, lideru namjenske industrije u Jugoslaviji.

Teški kamioni i šleperi proizvodili su se u FAP-u iz Priboja i TAM-u iz Maribora, dok su se laki transporteri proizvodili u Zastavi u Kragujevcu.

Godišnje, tamo se otprilike proizvodilo 200.000 automobila. Ponos vojne industrije u bivšoj državi bio je SOKO s proizvodnjom u BiH, dok je državna fabrika aviona postojala i u Kraljevu.

Vjerovali ili ne, Jugoslavija je bila jedna od pet država u Evropi koje su imale svoje računare. Vjerovatno je najpoznatije Galaksija, dok je prvi proizveden računar bio CER-10. Još krajem 70-ih godina, firma Digitron u Bujama u Istri i Iskra u Sloveniji, počeli su sa sklapanjem računara.

U Slavonskom Brodu bila je fabrika vagona, a budući da Hrvatska ima izlaz na more, tamo je bilo najviše brodogradilišta. Ipak, još brodogradilišta bilo je i u Srbiji i Crnoj Gori.

Pulski Uljanik i riječki 3. maj bili su na svjetskom nivou, a u tim brodogradilištima proizvodili su najveće prekookeanske brodove za inostranstvo.

Evo šta smo sve to nekada Jugosloveni imali, a pravili (proizvodili) jugosloveski radnici toj bivšoj državi Jugoslaviji (SFRJ) proizvodli:

1. “Levi Štraus” je proizvodio Varteks iz Varaždina

2. “Le Couper” proizvodio je Beko iz Srbije

3. “Wrangler” se proizvodio u Makedoniji

4. Patike “Puma” u Borovu u Hrvatskoj

5. “Adidas” Planika, … u Sloveniji

P.S. ’‘Nike’’ nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih

6. “Boss” se radio u DIORK-u …Kragujevac

7. “Javor” iz Ivanjice proizvodio 20.000 košulja mjesečno za svjetski izvoz

8. “22.decembar” proizvodio uniforme za vojsku i policiju …danas se preko privatnika uvozi iz Kine.

9. “Elan” iz Slovenije proizvodio skije koje je svjetski prvak Ingmar Stenmark vozio

10. “Tomi” majonez, PEZ i Wrigley žvake, danasnji Orbit se proizvodio u Kolinskoj u Sloveniji.

11. “Podravka” iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svjetskog tržišta začina a njihov goveđi gulaš bio čak i u vojnim paketima nekih armija svijeta!

12. Naša, ‘‘roland’’ klasa maline bila najskuplja na tržištu a mi bili najveći izvoznici

13. ‘‘Zastava’’ je proizvodila cca 200.000 automobila koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas sa ‘‘Fiatom’’ je suprotno 90% iz uvoza

14. Sarajevski TAS (legnedrani golf ) proizvodio 40.000 Volkswagena ali i “buba” uz pomoć tadašnjeg UNIS-a U Vogošći (Sarajevo) je, osim TAS-a, bio i PRETIS, lider namjenske industrije u Jugoslaviji, gdje se proizvodila municija.

15. Novo Mesto 30.000 Renoa

16. Cimos je proizvodio Citroen

17. U Prištini se radio vjerovali ili ne Pežo!

18. IDA iz Kikinde je “pravila” 10.000 Opela … u njenoj livnici se radili blokovi za Mercedes, BMW…

19. FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili teške kamione i šlepere a Zastava lake transportere…

20. “Ikarbus” proizvodio autobuse a TAM mini buseve

21. Tomos iz Kopra proizvodio mopeda i vanbrodske motore …njihova ‘‘penta’’ bila najbolji motor na svijetu

22. Fabriku Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili u pogon u saradnji sa Fiatom Zastavini stručnjaci

23. Farovi slovenacke fabrike “Saturnus” su se pored Zastave ugradjivali i u VW, Opel, Fiat…

24. FRAD u Aleksincu proizvodio filtere za vazduh za Mercedes, Moris, Fiat…

25. HTD iz Ohrida proizvodio brave, kvake… za auto industriju izmedju ostalog za cijelu sovjetsku proizvodnju

26. Priština ‘‘proizvodila’’ amortizere za Zastavu, Fiatt i Opel

27. U Beogardu fabrika “21.maj ” proizvodila motore

29. Jugoplastika iz Splita 40% izvozila na rvropsko tržište

30. “Filip Kljajić” bio jedna od samo četiri fabrike u svijetu koje proizvode lance, koji su se se (lanci) u cijelom SSSR koristili a u svojim linijama niz fabričkih pogona. Jedno vrijeme je bila najveći izvoznik u Srbiji.

31. “Prvomajska” Zagreb proizvodila strugove, bušilice i opremala čitave pogone po cijelom svijetu

33. IMT izvozio 20.000 traktora u Egipat

34. Brodogradilišta u Hrvatskoj proizvodili najveće prekookeanske brodove

35. “Uljanik” generatore za te brodove

36. Imali fabrike elektro uređaja, televizora, radio aparata, gramofona, kasetofona i bijele tehnike “Obod”, “Cer”, “Gorenje”, “Iskra”, “Rudi Čajevac”, “Borac”… Beograd čak proizvodio i aparate za espresso

37. U Sloveniji u Bujama, još krajem sedamdesetih počeli da se sklapaju kompjuteri

38. EI Niš bio jedan od najboljih svjetskih proizvođača lampi koje je i Philips ugradjivao a imao proizvodnju TV u boji pre Sony a

40. “Insa” iz Zemuna proizvodila satove

41. Tri fabrike telefona od kojih je jedan ‘‘Iskrin’’ proglašen najboljim na svijetu i nalazi se u njujorškom muzeju savremene umetnosti

42. Imali dve fabrike sijalica “Teslu” Pančevo i “TIZ” Zagreb

43. Tri fabrike šibica, ona u Rijeci proizvodila čak i parafinske sve za izvoz

44. “Jugodent” iz Vojvodine proizvodio i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice

45. “Soko”, Mostar proizvodio avione i helikopter Gazelu

46. Zastavin pištolj koristila i americka policija a lovačka puska bila najprodavaniji puška u SAD

47. Tenkovi se u cijelosti proizvodili u zemlji kooperacijom fabrika u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu… samo Kuvajt nabavio preko 1.000 tenkova. Teleoptik proizvodio žiroskope za cijeli svijet

48. Pored JAT-a imali još jednog avioprevoznika “Inex adriu” koji je u floti imao 9 Boinga a kupio ih u kompenzaciji za prašku šunku “Crvene Zvezde” iz Kragujevca i reznog alata FRA iz Čačka …Znači Boing je koristio Čačanske burgije

49. Farmaceutska industrija snabdijevala 30% tržišta SSSR, skoro pola Afrike i Indije …“Lek”, “Krka”, “Pliva”, “Galenika”, “Zdravlje”, “Alkaloid”

50. Većinu najvećih svjetskih gradjevinskih radova su projektovali i izvodili “Energoprojekt” i bh. “Energoinvest” od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji do Paname, Zimbabvea…

51. “Šipad” Sarajevo sve hotele, bolnice i idruge objekte u svijetu sagrađene a bilo ih je na stotine, opremao namještajem…

52. “Sloveniales”, “Lesnina” i “Meblo” skoro celu proizvodnju izvozili na zapadno tržište jer su imali i kvalitet i dizajn

53. “Jelovica” i “Šipad” stolariju za cijelu Austriju i Italiju

54. Imali smo željezare u Skopju, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, fabriku poncinkovanog lima, na Kosovu

55. Sevojno dobilo prvu liniju za plastifikaciju lima u Evropi

56. Jednu nuklearnu centralu u Sloveniji odnosno tada u Jugoslaviji.

Related Topics:

Društvo

“GULJENJE KOŽE SA LEĐA” GRAĐANIMA SE NASTAVLJA! Poskupljuje participacija u domovima zdravlja u Srpskoj

Građani Republike Srpske od 1. januara naredne godine plaćaće skuplju participaciju za preglede kod doktora porodične medicine.

Naime, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Repubublike Srpske, na inicijativu Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja RS spremilo je prijedlog novog cjenovnika.

Ubuduće, kod prvog i kontrolnog pregleda doktora porodične medicine participacija će se plaćati 1,5 KM umjesto dosadašnjih jednu KM.

Kod prvog pregled doktora specijaliste porodične medicine sa 1,5 KM cijena participacije ide na dvije marke.

U resornom ministarstvu poskupljenje pravdaju činjenicom da se participacija nije mijenjala u zadnjih dvadeset godina, dok su, kako dodaju, cijene pregleda značajno povećane. Računaju i da će se ovom odlukom smanjiti i neopravdane posjete.

Kažu da ovo povećanje neće uticati na osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca do 18 godina, stariji od 65 godina, trudnice, oboljeli od malignih oboljenja, kao i porodice poginulih boraca i RVI za koje participaciju plaća Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.

– Isti su po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni od plaćanja participacije, a pretpostavka je da će doći i do smanjenja neopravdanih posjeta timovima porodične medicine – obrazlaže se u prijedlogu odluke, prenosi CAPITAL.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Aktuelno