Connect with us

Politika

KO JE GORAN SELAK? Vulin mu uzor, Igor Dodik najbolji prijatelj, JAVNO PRIZNAO TRGOVINU UTICAJEM, a diplomu izgubio? (VIDEO)

Kako je danas novinarima potvrdio Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice, njegovoj stranačkoj koleginici i predsjedavajućoj Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjani Krišto stigao je prijedlog za novog ministra bezbjednosti.

Ovo mjesto je upražnjeno nakon što je dosadašnji ministar Nenad Nešić podnio ostavku, nakon što je uhapšen po nalogu Tužilaštva BiH. Za njegovog nasljednika najjača politička stranka u Republici Srpskoj, SNSD Milorada Dodika, predložila je Gorana Selaka, predsjednika Socijalističke partije Srpske (SPS).

VULINOV OBOŽAVALAC
Selak, koji je rođen 1983. u Rijeci, relativno je poznat političar u okvirima Republike Srpske. Bio je poslanik u Narodnoj skupštini RS, a jedno vrijeme se nalazio na čelu Kazneno-popravnog zavoda Banja Luka.

Goran Selak ne krije da mu je politički uzor i pokrovitelj Aleksandar Vulin, nekadašnji ministar odbrane i MUP-a Srbije, kasnije i direktor Bezbednosno-informativne agencije (BIA) Srbije. Vulin, koji je trenutno potpredsjednik Vlade Srbije i najpouzdaniji ruski igrač u Srbiji, bio je i gost Gorana Selaka tokom predizborne kampanje u RS.

Nakon što je Milorad Dodik imenovao Vulina za senatora Republike Srpske, Goran Selak je taj čin oduševljeno pozdravio.

“Aleksandar Vulin, koji je porijeklom sa Manjače, svakodnevno svojim djelima dokazuje da jednako misli o svim Srbima i radi u interesu našeg naroda u Krajini i Srpskoj, baš kao što vodi računa o svakom Srbinu širom Srbije… Čestitam mom prijatelju i saborcu imenovanje u Senat Republike Srpske”, poručio je tim povodom Selak.

SUMNJIVO OBRAZOVANJE – OD NESTALE DIPLOME DO KUPOVINE DOKTORATA
Pored političkih veza, ozbiljno se postavlja pitanje Selakovog obrazovanja. Naime, njegova diploma srednje škole je navodno izgorjela u požaru, što ga, čini se, nije spriječilo da kasnije „stekne“ čak i doktorsku titulu. Prije nego što preuzme bilo kakvu funkciju, neophodno je da nadležne institucije provjere validnost njegovih obrazovnih kvalifikacija, jer je očigledno da su one više rezultat političkih veza nego akademskih dostignuća.

„POMOZI TI MENI…“
Pored Vulina, za Gorana Selaka se tvrdi i da je dobar prijatelj i sa Igorom Dodikom, sinom predsjednika Srpske.

Goran Selak je, kako piše u njegovoj biografiji, doktor nauka, što se vrlo teško može zaključiti iz njegovih javnih nastupa. Njegov nedavni televizijski intervju u kojem je govorio zašto ga „bije glas“ da zapošljava dosta ljudi, nasmijao je, ali i razbjesnio javnost.

“Veliki je broj ljudi koje sam ja zaposlio i bije me glas da zapošljavam, da uradim, da učinim…”, kazao je Selak.

Na pitanje novinarke da li zauzvrat traži glas od onih koje je zaposlio, Selak je odgovorio da „mora biti iskren“. Tako je u napadu „iskrenosti“ pred kamerama rekao:

“U posljednje vrijeme se traži glas, ako ti omogućim da ti pomognem zaposlenje, pomozi i ti nama, vrati nam na sljedećim izborima koji se održavaju.”

“Pa, vrate li?”, upitala ga je novinarka.

“Pa u velikoj većini ljudi vrate i glasaju… Što su pokazali i posljednji izbori da smo mi kao mlada partija u Banjaluci dobili povjerenje preko 5 hiljada ljudi”, odgovorio je vjerovatno budući ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine.

ODUŠEVLJEN NEŠIĆEVIM HAPŠENJEM
Naši izvori tvrde da je Selak istu noć kada je uhapšen Nenad Nešić ovu vijest dočekao s oduševljenjem. To jasno ukazuje da mu je mjesto ministra već unaprijed obećano, a hapšenje njegovog prethodnika samo je otvorilo vrata unaprijed dogovorenom scenariju.

S obzirom na njegovu nemuštost i očigledne poteškoće u bilo kakvoj verbalnoj komunikaciji, crno nam se piše ukoliko on zaista preuzme funkciju ministra bezbjednosti.

Politika

BHANSA i NOVI propisi: Bolja kontrola dronova kroz izmjene zakona

Upotreba dronova u vazdušnom prostoru Bosne i Hercegovine posljednjih godina bilježi snažan rast.

“Od komercijalnih i industrijskih primjena, preko poljoprivrede i logistike, pa sve do kreativnih i rekreativnih aktivnosti, mogućnosti su gotovo neograničene. Ali, ovakav razvoj nosi i ozbiljne sigurnosne izazove. Pravila i tehnički kapaciteti za upravljanje ovim letjelicama ne prate tempo tržišta, zbog čega je usvajanje izmjena Zakona o BHANSA-i postalo nužno i hitno”, navode iz BHANSA-a.

Statistika koja upozorava
Podaci Odjela za ATM BHANSA-e za period od decembra 2024. do jula 2025. otkrivaju zabrinjavajuće trendove.

“Samo u radijusu od 10 km oko piste Međunarodnog aerodroma Sarajevo registrovano je 2.957 letova dronova – prosječno 13 dnevno. Najaktivniji mjesec bio je juni 2025. s više od 540 letova. Zabilježeno je čak 368 bliskih susreta s pilotiranim avionima, pri čemu je najmanja izmjerena udaljenost bila svega 215 metara”, dodaju.

Subote se izdvajaju kao dani s najvećim prometom (prosječno 530 letova mjesečno). Iako većina dronova teži manje od 250 grama, čak i najmanji modeli mogu predstavljati ozbiljan rizik ako se nađu na putu putničkog aviona.
Linker
“Ovi podaci jasno pokazuju da sadašnji sistem, bez tehnološkog iskoraka koji donosi novi zakon, više neće moći odgovoriti na izazove sigurnog upravljanja sve većim brojem dronova. Svako odgađanje usvajanja izmjena Zakona produžava period u kojem sigurnost našeg zračnog prostora zavisi od zastarjelih rješenja – u našem slučaju zakonodavnom okviru starom 15 godina”, upozorava direktor BHANSA-e Davorin Primorac.

U-space tehnologija – rješenje koje ne smije čekati

Predložene izmjene Zakona o BHANSA-i otvaraju put uvođenju U-space tehnologije kao naprednog, automatizovanog sistema za upravljanje saobraćajem bespilotnih letjelica. Ovaj sistem omogućava bezbjednu integraciju dronova u civilne i komercijalne operacije, otvarajući nove mogućnosti za industriju, poljoprivredu, logistiku i hitne službe.

Važna prednost je što će U-space biti povezan s evropskim mrežama, pa će dronovi moći raditi i u prekograničnim misijama, uz razmjenu podataka u realnom vremenu. Za razliku od sadašnje prakse, gdje se letovi odobravaju kroz uspostavu posebnih zona, U-space će taj proces automatizovati odnosno skratiti rokove, pojednostaviti proceduru i olakšati rad pilotima dronova.
Dva stupa bezbjednosti

Sigurno korištenje dronova u BiH oslanja se na dvije institucije – Direkciju za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) i Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

BHDCA postavlja pravila i očekuje se da donese regulatorni okvir za upravljanje bespilotnim letjelicama, koji je usklađen s regulativom Evropske unije, radi harmonizacije pravila s ostatkom Evrope.

Uvođenjem U-Space, od BHANSA-e se očekuje da preuzme operativni dio, koji podrazumijeva upravljanje vazdušnim prostorom i izdavanje dozvola za let. Ona bi pratila dronove u realnom vremenu, obezbjeđuje da ne dođe do međusobnih konflikata, kao ni do konflikata s komercijalnim avionima ili drugim letjelicama, te ih na taj način bezbjedno uključivala u postojeći vazdušni promet.

Danas BHDCA obezbjeđuje registraciju operatora, online obuku i ispite za pilote te dodjelu jedinstvenog ID broja svakom dronu. To je prvi korak ka bezbjednom letenju.

BHANSA obezbjeđuje da piloti prijave datum, vrijeme, lokaciju, visinu i trajanje leta i provjerava sve bezbjedonosne uslove prije izdavanja dozvole. Rokovi za prijavu zavise od vrste prostora: najmanje 7 dana unaprijed za trajne zone i 20 dana za privremene.

“Let bez odobrenja BHANSA-e je nezakonit i predstavlja ozbiljan bezbjednosni rizik”, navode iz ove agencije.

Nastavi čitati

Politika

Hoće li SRPSKA završiti pod SANKCIJAMA Evropske unije?

U Republici Srpskoj se daleko od javnosti dešava još jedan skandal. Institucije Republike Srpske dobile su zahtjev da pripreme informaciju i popune upitnik o mogućnostima zaobilaženja evropskih sankcija, a sve za potrebe ruskih investitora, izvoza robe alternativnim rutama i plaćanja u kripto valutama. Da li zbog ovog upitnika Republika Srpska rizikuje da završi pod sankcijama Evropske unije? Upitnik se odnosi na provjeru uslova za saradnju sa Nižnjenovgorodskom oblasti u Rusiji. Novinari portala Kapital koji su imali uvid u sporni upitnik kažu da se radi o raspitivanju ruskih privrednika kako de se zaobiđu evropske sankcije – odnosno da u Republici Srpskoj otvore kompanije i plasiraju proizvode i usluge u treće zemlje.

“U kojem se oni raspituju da li je moguće zaobići sankcije EU preko nas. Da mi budemo ta karika preko koje bi oni izbjegli evropske sankcije, raspituju se da li je moguće plaćati kripto valutama jer tu pretpostavljamo da je radi toga jer tu nema traga, da je lakše nego klasičnim bankarskim računima. Pitaju da li imamo nezavisan platni sistem od EU i da li postoje banke koje nisu u platnom sistemu sa Evropskom unijom”, kaže novinar i urednik portala Kapital Siniša Vukelić.

Ovaj upitnik, kaže Vukelić, je institucijama upućen sa službene imejl adrese Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.

“Mi bi mogli doći i RS i BiH pod sankcije Evropske unije, mogu nam biti uskraćeni brojni fondovi EU do međunarodnih finansijskih institucija koje finansiraju ozbiljne projekte u Republici Srpskoj poput izgradnje autoputeva”, smatra Vukelić.

Iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske su reagovali na ove informacije.

“Bosna i Hercegovina, zahvaljujući Republici Srpskoj, nije uvela sankcije Rusiji i ima poseban status u saradnji. Ruski naučni, tehnološki i privredni subjekti bez ikakvih prepreka mogu poslovati u BiH i Republici Srpskoj i za takav tretman im nisu potrebni dodatni mehanizmi. Saradnja Republike Srpske sa naučnim institucijama Ruske Federacije odnosi se direktno na bilateralnu saradnju bez uključenja i razmatranja trećih strana u našoj zajedničkoj saradnji”, saopšteno je iz Agencije.

Agencija u odgovoru nije negirala postojanje upitnika o zaobilaženju evropskih sankcija, kaže Vukelić, nego su samo pokušali da skinu odgovornost sa sebe i sve to ublaže potenciranjem dobrih odosa sa Rusijom.

“Agencija zapravo nije ništa demantovala. Ona je maltene potvrdila postojanje tog upitnika, oni su više komentarisali zašto je on objavljen i rekli da Kapital radi na tome da se naruše odnosi između Republike Srpske i Ruske Federacije. Mislim da su čak i u tome pogriješili jer ovo može da naruši odnose RS i Evropske unije”, smatra Vukelić.

Pregovori i dogovori, posebno država koje su pod sankcijama su se uvijek događali, kažu naši sagovornici dobro upućeni u ova pitanja, međutim to se nikad ne šalje institucijama pogotovo ne u pisanoj formi i nikada ne treba da ih šalje država.

“Osnovna stvar je da je to neozbiljno i neodgovorno takve upite slati institucijama. To je u biti nelegalan posao koji se u određenim momentima radi čak i od strane država, ali se nikada ne radi transparentno i javno”, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Sporni upitnik, sadrži i pitanja o dostupnosti ne-evropskih finansijskih kanala, kao što su arapske i kineske banke, što prema pisanju Kapitala, jasno dokazuje da je u pitanju opasna igra koja bi mogla da košta Republiku Srpsku i ekonomski i politički.

(BN) Foto

Nastavi čitati

Politika

Dodik, KONAKOVIĆ i kineski NOVAC u fokusu! Stejt department objavio izvještaj o BiH

Stejt department izdao je redovni godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH, što je prvi izvještaj koji je izašao tokom mandata Donalda Trampa, predsjednika Amerike.

Za razliku od ranijih izvještaja, izbačena su poglavlja koja se odnose na raznolikost, jednakost i inkluziju, što predstavlja jedno od predizbornih obećanja koje je dao Tramp. S tim u vezi, u izvještaju se ne spominju prava žena, uključivost u lokalne zajednice, prava homoseksualnih i transrodnih osoba, kao i ostalih tema koje se generalno uključuju u pozitivnu diskriminaciju marginalizovanih društvenih grupa. Iako se izvještaj odnosi na prošlu godinu, on je napisan tokom ove, što je uobičajena praksa američke administracije.

Takođe, u izvještaju se ne spominju HDZ i Dragan Čović, a najlošije ocjene usmjerene su na Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, ali i Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova BiH. Inače, prethodna administracija Džoa Bajdena, bivšeg predsjednika SAD, smatra se inicijatorom ideje da se iz vlasti na državnom nivou isključi SDA i ubaci prvo “osmorka”, pa poslije nje “trojka”, a HDZ i Čović su bili pod konstantnim pritiskom zbog Južne interkonekcije i problema u vezi sa legitimnim predstavljanjem Hrvata u državnim institucijama.
Što se tiče Dodika, najviše mu u Vašingtonu zamjeraju “eskalirajuće verbalne i pravne napade” na ustavni poredak BiH, kao i “zapaljivu retoriku podjela”, koja, kako je naglašeno, dovodi do pojačanih etničkih i političkih tenzija u BiH.

Kada je u pitanju stanje ljudskih prava i medijskih sloboda, naglašeno je da u oba entiteta formalno postoji sloboda izražavanja, ali da je vlasti slabo poštuju.

“Tokom godine građani su se suočavali s kontinuiranim naporima da se ograniči sloboda izražavanja i medija. U Republici Srpskoj novinari su nastavili protestovati protiv amandmana na zakon iz oktobra 2023. godine kojim je kriminalizovana kleveta, a za koji su nevladine organizacije i novinari izjavili da nije u skladu s evropskim i međunarodnim standardima slobode medija”, navedeno je u ovom dokumentu.
Linker
Kada je u pitanju govor mržnje, naglašeno je da zakon zabranjuje provociranje rasne, etničke ili druge forme netolerancije, ali da vlasti odredbe iz ovog zakona primjenjuju samo povremeno, a za onlajn medije nikada.

Konakoviću su zamjerili što je izjavio da bi javni emiteri na nivou BiH i FBiH mogli riješiti svoje finansijske probleme kada bi radili kako im se kaže u vladinoj koaliciji.

“Nevladine organizacije koje prate slobodu medija okarakterisale su izjavu kao priznanje namjere političkog uticaja na medijsko okruženje. Linija za pomoć medijima registrovala je ovo kao slučaj političkog pritiska na medije”, naglašeno je.

Vlastima na svim nivoima zamjereno je što odbijaju da otkriju informacije o ugovorima i sporazumima sa stranim investitorima koji dolaze iz Kine. “‘Transparency International BiH’ je preduzeo pravne mjere u nekoliko slučajeva, ali je izvijestio da su vlasti odbile u potpunosti otkriti sadržaj određenih ugovora, čak i kada im je to naložio sud”, istaknuto je.

Već tradicionalno, u izvještaju je posebno ukazana pažnja na probleme Jevrejske zajednice, za koju je naglašeno da je u BiH čini manje od 900 članova.

“Jevrejska zajednica prijavila je antisemitski incident 6. juna, kada je nepoznati počinilac nacrtao svastiku na zidu pored ulaznih vrata stana u kojem je živjela jevrejska porodica u opštini Novo Sarajevo. Policija je istražila incident, ali do oktobra nije identifikovala počinioca. Jevrejska zajednica je takođe prijavila onlajn antisemitsko uznemiravanje”, naglasili su, pišu “Nezavisne novine“.

Nastavi čitati

Aktuelno